Veliki prosvjedni skupovi blokirali su ulice francuskih gradova u utorak, šesti dan štrajka kojim sindikati žele natjerati vladu da odustane od planirane mirovinske reforme.

U Parizu su linije podzemne željeznice uglavnom bile zatvorene. Državne željeznice objavile su da će voziti svaki peti vlak velikih brzina iako je to porast u odnosu na tek svaki deseti vlak koji je vozio prvog dana štrajka pokrenutog prošli tjedan.

Utorak je drugi dan od početka štrajka da su radnici izašli na ulice. Policija procjenjuje da je na ulicama bilo 339.000 ljudi, upola manje od 806.000 prvog dana štrajka u četvrtak.

Sindikati se nadaju da će zbog štrajka Macron odustati od plana da francuski mirovinski sustav, sastavljen od 42 različita modela, zamijeni jednim jedinstvenim bodovnim sustavom.

Učitelji su jedna su od profesija koje bi najviše mogle izgubiti uvođenjem jedinstvenog bodovnog sustava, rekao je za agenciju dpa nastavnik Jean-Baptiste Geneves i objasnio: “Svi ministri tvrde da nećemo izgubiti ni centa, no činjenica je da im uopće ne vjerujemo”. Dodao je da dvije trećine učitelja štrajkaju, što je manje nego prošli tjedan kada su čekali da čuju što će im premijer predložiti.

U srijedu premijer Edouard Philippe treba predstaviti ključne elemente reforme. Zastupnicima je u utorak rekao da ipak ne očekuje kako će to odjednom zaustaviti pobunu sindikata.

Vlada je odlučna provesti reformu, a riječ je o trećem velikom sukobu s povijesno snažnim sindikatima u Francuskoj koji ipak slabe i nisu bili sposobni zaustaviti reformu nacionalnih željeznica (SNCF) niti izmjene radnog zakona naklonjenijeg poslodavcima.

Neovisno o sindikatima vlada je ovih dana pretrpjela dva udarca kojima se osramotila. Prvo je visoki vladin povjerenik za mirovine Jean-Paul Delevoye morao podnijeti ostavku zbog sukoba interesa.

Zatim su u ponedjeljak četiri ekonomista koji su sudjelovali u izradi gospodarskog dijela izbornog programa predsjednika Macrona 2017. upozorila vladu da ide u krivom smjeru. Kazali su da u nacrtu reforme predložili pojednostavljenje i uniformiranje mirovinskog sustava, a ne rezanje troškova ili povišenje dobne granice za umirovljenje.

Nadalje, javnosti treba jasno reći kakva će biti vrijednost bodova koje radnici stječu uplatom u mirovinski sustav, upozorili su ti ekonomisti.