Nacionalov izbor osoba koje su promijenile sliku Hrvatske u protekloj godini te otkrili novo lice zemlje u kojoj unatoč dugogodišnjoj recesiji i depresiji pojedinci svojim angažmanom mogu početi mijenjati odnose moći u društvu, ali i Hrvatsku afirmirati kao zemlju snalažljivih, hrabrih, uspješnih, pravednih, tolerantnih i inovativnih pojedinaca.

Dinko Mešin, počeo je vraćati vjeru građana u pravosuđe

Kad je 46-godišnji M. D. iz Biskog 10. ožujka 2014. na svoju suprugu prvo pokušao baciti stol, a potom je više puta tako snažno šakom udario u leđa da joj je slomio dva rebra, vjerojatno je mislio da će sve završiti kao i prije – izvući će se s uvjetnim kaznama i nikom ništa. No dogodilo se da je na Općinskom sudu u Splitu stao pred 34-godišnjeg suca Dinka Mešina koji mu je održao lekciju.

’’Iako vi negirate ovo kazneno djelo, tvrdeći da niste udarili suprugu, nego da ste samo bacili stol i da je ona ozljede zadobila od pada na pod, sud je utvrdio drukčije. I sam je vještak rekao da ozljede nisu mogle nastati od pada, no čak i da su eventualno nastale od pada niz stepenice, za takav je pad bila potrebna sila druge osobe. Možete vi misliti da je ova kazna velika ili mala ili što god hoćete, no činjenica je da ste već četiri puta kazneno uvjetno kažnjavani i u posljednje tri godine čak sedam puta prekršajno zbog nasilja u obitelji’’, rekao je sudac i osudio nasilnika na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Ta je vijest odjeknula zemljom jer je riječ o najvećoj izrečenoj kazni u Hrvatskoj za nasilje u obitelji. Trebala je to biti snažna poruka i svim budućim nasilnicima, a naišla je na veliko odobravanje javnosti, posebno udruga koje se bave problemima zlostavljanih žena. Sudac Dinko Mešin postao je omiljen čak i u pravosudnim krugovima ne samo zbog drakonske kazne koju je izrekao, nego i zbog brzine kojom je riješio slučaj. Iako je Županijski sud u Splitu u drugostupanjskom postupku presudu smanjio na četiri godine, u državi u kojoj obiteljski nasilnici, i nasilnici općenito, često prolaze nekažnjeno, može se tvrditi da je Mešinova presuda počela mijenjati Hrvatsku u poželjnom smjeru.

Iako ima tek 34 godine, Dinko Mešin istaknuo se i ranije, kad je 24-godišnjeg mladića osudio na četiri mjeseca zatvora zbog rasističkog transparenta ‘’Srbe na vrbe, nikad zaboravit, nikad oprostit’’ te mu poručio: ‘’Ovim djelom osramotili ste sebe, svoju obitelji, čitav grad i državu. Prekršili ste Kazneni zakon, Ustav i sve međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih prava.’’ Mešin je obrazac profesionalca na kojeg bi se trebali ugledati brojni njegovi kolege – radi svoj posao na vrijeme i kako treba, a sadržajem svojih odluka šalje jasnu poruku da Hrvatska postaje zemlja u kojoj se nasilje i huliganizam napokon počinju adekvatno kažnjavati.

DINKO MEŠIN FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL
DINKO MEŠIN
FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Joe Bašić, organizator festivala Ultra koji je promijenio turističku sliku Hrvatske

Hrvatski poduzetnik i promotor, sa svojim samozatajnim partnerima i suvlasnicima licence za organizaciju glazbenog festivala Ultra Europe, pokazao je svim mjerodavnim osobama iz Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice kako se uspješno promovira Hrvatska u svijetu te kako se od Hrvatske može napraviti poželjno svjetsko turističko odredište. Bašić i njegovi partneri uspjeli su dobiti ekskluzivno pravo da organiziraju Ultra festival u Splitu najmanje pet godina. Festival Ultra organizira se još u Miamiju, Buenos Airesu, Johannesburgu, Seoulu i Tokiju. Split i Hvar u srpnju 2014. drugi su put ugostili vodeće svjetske DJ-e, što je u Hrvatsku dovelo oko 120.000 gostiju iz više od 150 svjetskih zemalja. Grad Split i okolica zahvaljujući tom događaju dobili su posve novu turističku dimenziju i mogli su se pohvaliti znatno poboljšanim turističkim rezultatima, porastom broja noćenja i porastom broja zaposlenih u to vrijeme, a sve to s naporima lokalnih turističkih dužnosnika nije imalo gotovo nikakve veze.

Organizatori tog festivala u Splitu znatno su pridonijeli turističkoj afirmaciji Hrvatske u svijetu jer su posjetitelji festivala upoznali Hrvatsku i boravili u njoj i duže nego što je trajao taj događaj. U nešto više od mjesec dana samo je posljednji promotivni film festivala na YouTubeu pogledalo 511.000 ljudi, dok je više milijuna ljudi gledalo druge promotivne filmove iz Splita povezane s festivalom. Većina tih filmova besplatna je promocija Hrvatske i njene turističke ponude. Organizatori festivala susreli su se i s licemjernom stranom Hrvatske. Splitski hotelijeri više su puta povisili cijene smještaja za vrijeme festivala i umjesto da dio ekstrazarade podijele s organizatorima, oni su i organizatorima naplaćivali višestruko uvećanu cijenu smještaja. U vrijeme kad raznim lokalnim izvođačima gradske vlasti doniraju upotrebu poljudskog stadiona, organizatori festivala ga plaćaju po punoj cijeni, kao i obnovu travnjaka i druge servisne troškove. Za vrijeme festivala deseci poreznih i carinskih kontrolora iscrpljivali su osoblje koje je sudjelovalo u organizaciji festivala. Nadležni u institucijama koji raspolažu raznim fondovima za pomoć u organizaciji takvih i sličnih događaja organizatore su uglavnom tapšali po ramenima, dok se novac često bez jasnih kriterija izdvajao za pomoć lokalno-zavičajnim manifestacijama s područja otkud potječu neki visoki dužnosnici Ministarstva turizma. Zbog svega toga organizatori festivala razmišljaju da festival ubuduće ne organiziraju u Hrvatskoj.

JOE BAŠIĆ  FOTO: Arhiva Nacionala
JOE BAŠIĆ
FOTO: Arhiva Nacionala

Mate Uzinić, biskup koji afirmira novo lice Katoličke crkve u Hrvatskoj

Ovaj 47-godišnji dubrovački biskup, rodom iz Dubrave iz Splitsko-makarske nadbiskupije, nekim svojim potezima i propovijedima počeo je mijenjati percepciju Crkve u očima hrvatske javnosti. Zabranio je Zdravku Tomcu, bivšem komunistu i socijaldemokratu, da u biskupskim prostorijama u Dubrovniku promovira svoju knjigu niskih i neutemeljenih napada na predsjednika Ivu Josipovića. Time je bar djelomice odmaknuo Crkvu od aktivnosti onih svojih kolega koji godinama za oltarom podržavaju bujanje radikalnog nacionalističkog pokreta. Uzinić se posebno istaknuo svojom propovijedi koju je u iznimno osjetljivom trenutku, 18. studenoga, održao u Vukovaru. Posve suprotno onomu za što su se protekle dvije godine zalagali predstavnici Stožera za obranu Vukovara, njihova pozadinska potpora i politički inspiratori, Uzinić je tada jasno i nedvosmisleno propovijedao protiv podjela. Uzinić je u Vukovaru rekao i sljedeće: “Molimo za dijalog, molimo za poniznost. U svoje ćemo molitve uključiti i obitelji branitelja i drugih žrtava, sve stradalnike, ovaj grad. Molit ćemo za sadašnjost i budućnost Vukovara, a i za sadašnjost i budućnost cijele domovine, koja se zbog naših podjela i nesposobnosti suočavanja s krizom, onom ekonomskom, političkom i osobito duhovnom, ponovo nalazi na rubu provalije.”

Uzinić je toga dana u Vukovaru govorio o oprostu, pozvao zločince da priznaju počinjene zločine i potom rekao da zločine treba oprostiti što se, nakon kažnjavanja svih pojedinačnih sudionika u zločinima svih sudionika u ratu, može smatrati temeljem budućeg suživota svih hrvatskih građana u Vukovaru. Uzinić je i pitanje upotrebe ćiriličnog pisma u Vukovaru stavio u kontekst kajanja, oprosta i priznavanja krivnje. Oni iz vrha Crkve koji su ga odabrali da u Vukovaru propovijeda, ali i sam Uzinić, kao jedan od modernijih i najblažih predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj, pokazali su da je Crkva višeslojna i da do izražaja mogu doći i njeni predstavnici koji Crkvu ne moraju nužno percipirati kao zaštitnicu nacionalističkih interesa, nego zagovaraju Crkvu mira i tolerancije.

MATE UZINIĆ FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL
MATE UZINIĆ
FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Mirela Holy, dovela je ORaH na mjesto treće političke snage u zemlji

Hrvatska političarka i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske tijekom 2014. počela je značajnije mijenjati odnose snaga na hrvatskoj političkoj sceni. Od početka do druge polovine godine politički rejting stranke koju vodi, kao i njen osobni rejting bili su u stalnom porastu, što su razni mediji predstavljali kao prvorazredan politički fenomen. Ona je po popularnosti jedno vrijeme dostizala i predsjednika Ivu Josipovića, a među članovima SDP-a više su je puta ocijenili popularnijom od Zorana Milanovića, aktualnog premijera i šefa te stranke. S osvojenih 9,4 posto glasova postigla je zapažen rezultat na izborima za Europski parlament. Sve je to dovelo do toga da je Mirela Holy uspjela osvojiti znatan medijski prostor, što je otvorilo i brojne rasprave o tome koliko je ona uistinu dobar govornik i lider, kakve političke poruke zapravo šalje te je li sposobna od ORaH-a dugoročno učiniti ozbiljnu i trajno utjecajnu političku stranku.

Koliko joj je utjecaj rastao, pokazao je i Ivo Josipović, korigirajući svoje stavove o istraživanju nafte u Jadranu, kako ne bi ugrozio njenu podršku na predsjedničkim izborima. Početkom prosinca izjavila je da nakon parlamentarnih izbora neće koalirati sa SDP-om. Lako je moguće da upravo zbog izraženog otklona od SDP-a Mirela Holy uživa stečeni politički rejting i da bi joj ustrajanje na takvoj političkoj poziciji moglo održati popularnost najmanje do sljedećih parlamentarnih izbora. Tek poslije njih moći će se kvalitetnije prosuđivati hoće li se Mirela Holy znati nametnuti kao politički lider koji bi mogao značajnije utjecati na politička zbivanja u Hrvatskoj u sljedećim godinama.

MIRELA HOLY FOTO: Nacional
MIRELA HOLY
FOTO: Nacional

Marijan Hanžeković, počeo je mijenjati medijsku scenu Hrvatske

Utjecajni hrvatski odvjetnik uspio je prije nekoliko dana i formalno preuzeti upravljačke poluge u najvećoj domaćoj izdavačkoj tvrtki Europapress Holding, koja izdaje Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, tjednike Globus, Gloriju i brojna druga tiskana i elektronička izdanja. Marijan Hanžeković imenovao je na zadnjoj skupštini tog društva svoje predstavnike u Upravi i time zasad uspio dramatično smanjiti utjecaj donedavno značajnog suvlasnika Ninoslava Pavića na poslovanje te tvrtke. Njihovi međusobni odnosi trebali bi biti regulirani i njihovim građanskim ugovorom koji bi mogao postati predmetom dodatnih sporova u budućnosti. U međuvremenu, Hanžeković je u svoju korist uspio okončati proces koji označava najveću promjenu u sferi društvenog utjecaja u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina. Onaj tko kontrolira vodeće hrvatske medije generira i golem društveni utjecaj, a takav je utjecaj zbog svoje pozicije u EPH još od početka 1990-ih sve donedavno imao Pavić. Sada je njegovo mjesto zauzeo Hanžeković.

Samo nekoliko sati nakon što je uspio imenovati svoju upravu, Hanžeković je u jednom razgovoru evocirao sjećanja na dane kad je u Zagrebu kao dječak pohađao vjeronauk. U tom je razgovoru ispričao da mu se još iz tih dana u sjećanje urezala propovijed vjeroučitelja koji je zamolio Boga da svakoga od nas sačuva od želja koje će nam se ostvariti. Hanžeković je dugo u životu razmišljao o toj izjavi, a u nedavnom razgovoru s jednim kolegom ispričao je da ju je možda posve počeo razumijevati tek otkad je uspio preuzeti Europapress Holding. Pred Hanžekovićem su veliki izazovi. Od njega se očekuje da kvalitetno nastavi restrukturirati tu veliku izdavačku tvrtku, ali i da pažljivim odabirom novog vodstva tvrtke uspije formirati adekvatnu uređivačku politiku koja će početi jačati utjecaj i neovisnost medija pod njegovom kontrolom.

MARIJAN HANŽEKOVIĆ FOTO: Robert Anic/PIXSELL
MARIJAN HANŽEKOVIĆ
FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Mislav Kolakušić, sudac koji je doveo u pitanje sustav predstečajnih nagodbi

Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu među prvima je počeo propitivati sustav predstečajnih nagodbi, koji je prvotno zamišljen kao mehanizam koji bi trebao pomoći oporavku posrnulog hrvatskog gospodarstva, ali je počeo pokazivati brojne nedostatke. Kolakušić je Zakon o predstečajnim nagodbama nazvao vrlo lukavim i ocijenio ga kao savršen sustav za prijevare za koje nitko ne odgovara. Kolakušić smatra da je sustav predstečajnih nagodbi prijevara koja je veća od pljačke koja je svojedobno provedena 1990-ih u postupcima pretvorbe i privatizacije.

“Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa – ono imenuje tijela koja će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje komu će nešto ‘naplatiti’, a komu nešto ‘oprostiti’. Moje je pitanje koliko je novca uplaćeno u proračun od predstečajnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici”, kaže Kolakušić. Kolakušić je među prvima javno progovorio i o tome da njegovo neslaganje s tim Zakonom dijeli i velik dio pravnika. Kolakušić se potom našao na meti vrlo dobro koordiniranih napada iza kojih su stajali neki predstavnici Vlade. Kolakušić je izjavio da su te napadepotpomogli mediji koji su u to vrijeme bili u postupcima predstečajne nagodbe i koji su se možda pronašli u nezakonitostima koje je Kolakušić javno spomenuo. Kolakušić je na te kritike odgovorio iznoseći neke dodatne činjenice: da je Vlada sporni Zakon gotovo u cijelosti izmijenila mjesec dana nakon donošenja i da ga je potom opet više puta mijenjala.

Kolakušić je od srpnja privremeno zaustavljao predstečajne nagodbe nad više različitih tvrtki. Zatražio je ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ustavni sud taj zahtjev nije prihvatio. Kolakušić je počeo buditi pozornost javnosti i afirmirati polemičku diskusiju o naličju predstečajnih nagodbi. Iako je više puta bio na meti žestokih kritika, čini se da mu je porasla popularnost i među kolegama pa se počeo spominjati kao jedan od mogućih kandidata na izborima za novi sastav Državnog sudbenog vijeća u 2015.

MISLAV KOLAKUŠIĆ FOTO: Nacional
MISLAV KOLAKUŠIĆ
FOTO: Nacional

Bojan Glavašević, pomoćnik ministra branitelja, novo lice tolerantne Hrvatske

‘’Ja ne mrzim!’’ Te riječi koje je izrekao Bojan Glavašević imale su veći odjek i snažniju poruku od svih zahtjeva za njegovom smjenom s mjesta pomoćnika ministra branitelja. Sin Siniše Glavaševića, novinara i ratnog izvjestitelja koji je zbog svoje hrabrosti postao jednim od simbola Domovinskog rata, našao se na meti napada dijela branitelja nakon što se za jednim okruglim stolom zapitao kako to da ljudi koji su se u Domovinskom ratu borili na suprotnoj strani nemaju PTSP. Ta je njegova izjava izvučena iz konteksta pa je Glavašević optužen da izjednačuje žrtvu i agresora te da je uvrijedio sve hrvatske branitelje. Odmah su uslijedili zahtjevi za njegovom smjenom, a Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida, uzeo si je za pravo čak izjaviti sljedeće:

’’Rijetko se dešava da je otac heroj, a sin izdajnik, što se u ovome slučaju dogodilo.’’ Glogoški je u međuvremenu postao predvodnik braniteljskih prosvjeda za koje je, međutim, dio javnosti stekao dojam da su motivirani od pojedinih političkih grupacija kako bi se ponovno povećale napetosti uoči obilježavanja pada Vukovara i predsjedničkih izbora.

Količina mržnje kojom su prosvjednici napali Glavaševića zaprepastila je javnost, posebno kad su neki od njih na njega i fizički nasrnuli. Glavašević je nekima, čini se, i otprije bio trn u oku jer je povodom problema s postavljanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru izjavio kako njegov otac ne bi bio protiv ćirilice. Glavašević je oštro reagirao i na prošlogodišnju blokadu državnog vrha u Vukovaru, zbog čega mu je bio spriječen odlazak na očev grob. Nakon toga je na svom Twitter profilu napisao: “Koliko onih koji su mi danas priječili put i nazivali me ‘nevukovarskom Hrvatskom’ ima člana obitelji koji je završio na Ovčari?” I: “Nitko mi ne može oduzeti Vukovar. On je moj, koliko god to nekome smetalo. U svom gradu ne trebam ničiju ‘gostoljubivost’ jer nisam gost.”

Na žestoke napade odgovorio je i gostujući u emisiji Aleksandra Stankovića ‘’Nedjeljom u 2’’ na HTV-u, gdje je upozorio na problem civilnih žrtava rata, a braniteljima poručio:

‘’Želim im pomoći, to je moja misija, iako prosvjeduju protiv mene. Ako će im biti lakši život zato što su se iskalili na meni, opet sam napravio nešto.’’

Izjavio je i kako smatra da ga podržava ona ‘’strpljiva Hrvatska koja je za toleranciju i mir, a ne za podjele’’. Ovog prosinca dodijeljena mu je i Nagrada ″Krunoslav Sukić″ za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava, a Glavašević je u svom govoru na svečanosti dodjele među ostalim rekao: ‘’Generaciju promjena ne određuje godina u kojoj je rođena, nju određuju ideje koje zastupa. Ideje boljeg i pravednijeg društva.’’

BOJAN GLAVAŠEVIĆ FOTO: Nacional
BOJAN GLAVAŠEVIĆ
FOTO: Nacional

Robert Murić, mladić koji je uzdrmao temelje centra moći hrvatskog nogometa

Prvog srpnja 2014. osamnaestogodišnji Robert Murić počeo je mijenjati odnose snaga i utjecaja u hrvatskom nogometnom miljeu. Murić je toga dana napustio zagrebački nogometni klub Dinamo i potpisao četverogodišnji ugovor s nizozemskim Ajaxom. Tako je postao jednim od rijetkih mladih nogometaša koji se uz pomoć obitelji i savjetnika uspiju otrgnuti iz interesnog zagrljaja Zdravka Mamića, najutjecajnijeg čovjeka hrvatskog nogometa. Murića već neko vrijeme smatraju jednim od najtalentiranijih mladih hrvatskih igrača. Zdravko Mamić ga je po svaku cijenu htio zadržati u Dinamu. Međutim, jedan od uvjeta bio je i da Murić svoju karijeru prepusti u ruke Mamića kao što je to dotad bilo uobičajeno s najboljim mladim igračima Dinama. Murić i njegovi roditelji na takvu ponudu nisu pristali pa je ovom talentiranom nogometašu u prvoj polovini 2014. praktički zabranjeno igranje u mladoj momčadi Dinama.

Usprkos velikim Mamićevim pritiscima Murić nije popuštao pa je odlučio napustiti Dinamo i nogometnu karijeru nastaviti u amsterdamskom Ajaxu, klubu s jednom od najboljih nogometnih akademija na svijetu. Mamić je na sve načine taj transfer pokušao spriječiti pa je uz pomoć HNS-a poništio profesionalni ugovor Murića i Dinama i sve vratio na stari, stipendijski ugovor, koji Murića veže uz Dinamo do ljeta 2015. FIFA taj Mamićev manevar nije priznala pa je Murić ovoga ljeta mogao prijeći u Ajax, i to bez ikakve odštete. Šest mjeseci poslije Murić igra zapaženu ulogu u pohodu mlade momčadi Ajaxa na juniorsku Ligu prvaka, a Murićeve igre hvali i trener seniorske momčadi,legendarni igrač Ajaxa i nizozemske reprezentacije Frank de Boer. Okolnosti Murićeva odlaska iz Mamićeva interesnog zagrljaja mogle bi trajno utjecati na njegov način poslovanja i tako dugoročno oslabiti utjecaj u hrvatskom nogometu, koji je ponajviše izgradio spretnim trgovanjem igračima koje skupo prodaje i od kojih članovi njegove obitelji često unosno zarađuju tijekom cijele igračke karijere.

ROBERT MURIĆ  FOTO: Josip Regović
ROBERT MURIĆ
FOTO: Josip Regović

Martina Čuljak, proglašena je građankom Europe zbog svog humanitarnog projekta Helpbalkans

’’Baka Murata živi sa svojim sinom u garaži. Pušnicu su pretvorili u WC. Baka je nasmijana unatoč situaciji u kojoj se nalaze. Trenutačno im najviše trebaju drva za ogrjev, frižider i štednjak jer kaže da je ovaj koji trenutačno upotrebljavaju spašen iz poplave pa je zahrđao i pun rupa.’’

Ovo je samo jedan od apela za pomoć najugroženijim obiteljima stradalima u svibanjskim poplavama objavljenih na internetskoj stranici Helpbalkans koju je pokrenula 29-godišnja Martina Čuljak. Djevojka rodom iz Gunje i zaljubljenica u tehnološke inovacije, koja je dugo živjela u San Franciscu gdje je radila na razvoju poslovanja start-up poduzeća, htjela je pokrenuti projekt kojim bi se obiteljima s poplavljenih područja moglo izravno pomoći. Na ideju je došla nakon što je poplava pogodila i njezinu obitelj, koja je čamcem bila evakuirana iz svog doma.

‘’Željela sam na svaki način pomoći svojim roditeljima, ali odmah nakon tog prvog instinkta pojavio se i drugi, a taj je da postoji i toliko drugih ljudi kojima je također potrebna pomoć. Istovremeno sam vidjela da je jako puno ljudi željelo direktno pomoći poplavljenima, ali nisu znali kako. Zato sam odlučila pronaći ljude kojima zaista treba pomoć i na njih uputiti one koji nešto žele donirati kako bi pomoć došla u prave ruke’’, objasnila je Martina Čuljak kojoj su u razvijanju projekta pomogli prijatelji Mario Janković, web developer iz Varaždina, i Bojan Janjanin, web dizajner iz Zaboka, kao i volonteri iz udruge eSTUDENT.

Projekt Helpbalkans specifičan je po tome što ne pomaže samo obiteljima iz Hrvatske, nego i onima iz Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje su poplave bile još razornije, a pomoć države puno slabija nego u Hrvatskoj. Na apelima svake obitelji kojoj je pomoć potrebna piše točno što im treba, ali zbog problema s prijevozom najpraktičnije su novčane donacije na broj računa obitelji. Jedan od načina na koji se pojedinim obiteljima može pomoći je, primjerice, i da im se ponudi posao. U proteklih šest mjeseci putem stranice Helpbalkans ostvareno je više od 600 izravnih donacija.

Na prijedlog hrvatskog zastupnika Davora Škrleca (ORaH) Europski parlament proglasio je Martinu Čuljak zbog tog projekta građankom Europe, a nagrada joj je svečano uručena uoči Božića u Hrvatskom saboru.

MARTINA ČULJAK FOTO: Saša Zinaja
MARTINA ČULJAK
FOTO: Saša Zinaja

Mate Rimac, lansirao je svoj sportski električni automobil na svjetsko tržište

Ono što je Bill Gates u svijetu računala, Mate Rimac je na putu da postane u svijetu automobilske industrije u budućnosti. Sa samo 26 godina Hrvatsku je uspio predstaviti svijetu kao zemlju poslovno hrabrih i inovativnih pojedinaca. Njegova tvrtka Rimac automobili, poznata po prvom hrvatskom sportskom električnom automobilu, u 2014. godini ispunila je sve preduvjete za ekspanziju na svjetsko tržište. Najprije je u veljači 3 posto tvrtke kupio kolumbijski industrijalac Frank Kanayet Yepes, koji je potom udvostručio svoj ulog na ukupno 6 posto. Zatim je još 2 posto tvrtke za milijun eura kupio hongkonški bogataš Tak Cheung Yam, novi većinski vlasnik Forbesa, putem svoje grupacije Integrated Asset Management (Asia). Potom je u rujnu Rimac Concept_One predstavljen u Pekingu kao službeni automobil FIA Formule E, natjecanju bolida na struju koji postižu ubrzanje od 100 kilometara na sat u 2,8 sekunde. Uslijedila je prodaja 10 posto udjela tvrtki China Dynamics (Holdings) Limited koja je vlasničke udjele otkupila po procijenjenoj vrijednosti tvrtke od 70 milijuna eura. Tako je China Dynamics postao već treći strani investitor koji je uložio ogroman novac u start-up kompaniju iz Svete Nedelje.

Predstavnici svih tih ulagača upisani su u hrvatski sudski registar, u nadzorni odbor Rimčeve tvrtke sa sjedištem u Svetoj Nedelji blizu Zagreba.

’’Ova investicija omogućava nam da se posvetimo razvoju i komercijalizaciji vlastitih modela automobila, što će sljedećih godina biti naš glavni cilj kako bismo lansirali nove modele koji će se proizvoditi u znatno većim količinama nego dosad’’, izjavio je Mate Rimac, koji je i dalje ostao većinski vlasnik svoje tvrtke. Njegov automobil Concept_One proizvest će se za početak u ograničenoj seriji od ukupno osam primjeraka, a bit će plasiran na četiri kontinenta. Tri automobila za američkog, njemačkog i talijanskog kupca već su u proizvodnji. No planetarnu popularnost prvi hrvatski sportski električni automobil mogao bi steći i zahvaljujući tomu što je uvršten u popularnu igricu ‘’Asphalt 8: Airborne’’ za mobilne telefone. Osim novih modela sportskih automobila Rimac razvija i nove tehnologije poput električnog bicikla Greyp, koji je već isporučen u 11 zemalja svijeta, a od Greypa želi stvoriti poseban brend i tvrtku.

MATE RIMAC  FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL
MATE RIMAC
FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Komentiraj