Forum u Davosu: Glavna tema Ukrajina i energetska kriza. Plenković održao brojne sastanke

Nakon dvije pandemijske godine u Davosu se ponovno održava godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma na kojem sudjeluje i premijer Andrej Plenković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“Sumorni tonovi dominiraju ovdje u Davosu jer svijetu ne prijeti samo globalna recesija, nego i izbjeglička i energetska kriza. Na to su upozorili čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Olaf Scholz i drugi dužnosnici na mnogobrojnim panelima koji se ovdje održavaju”, donosi podnevni Dnevnik HTV-a.

Svi izravno optužuju Rusiju za golemu nestašicu hrane i poremećaje u opskrbi energentima.

“Važan je novi financijski paket Europske unije težak 300 milijardi eura kako bi se smanjila i prekinula ta ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. I kako bi se zemlje članice EU-a potaknulo na investiranje u zelenu energiju”.

Financijski paket pomoći

Premijer Andrej Plenković danas će sudjelovati na nizu sastanaka.

“Jutros je sudjelovao na samitu lidera zapadnog Balkana. Tu je bio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te nekoliko premijera iz regije. Svi su se zauzeli da se postojeći paket pomoći tim zemljama u iznosu od 30 milijardi eura proširi kako bi se unaprijedio gospodarski oporavak i ubrzale investicije”, javlja HRT.

Kako prenosi B92, srbijanski predsjednik i hrvatski premijer su razgovarali, a sam Vučić sastanak je ocijenio kao “vrlo kratak”.

Dobra je vijest za Hrvatsku, dodaje Heina, da je čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde dala podršku za pristup Hrvatske eurozoni nakon sastanka s premijerom Plenkovićem.

Bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović poljski predsjednik Andrzej Duda odlikovao je “Bijelim orlom”. Riječ je o zaslugama, a vezano uz pokretanje Inicijative “Triju mora”. Riječ je o inicijativi koja promiče gospodarsku suradnju od Baltika, preko Crnog mora do Jadrana. Grabar-Kitarović je upravo s Dudom pokrenula tu inicijativu koja je uključivala 12 zemalja.

“Inicijalna ideja bila je da povežemo LNG terminale, da može plin teći u oba pravca. Kako bismo osigurali tu otpornost naših država na bilo kakvu krizu. U to vrijeme, iako smo svi geopolitički predviđali da će doći do kompliciranja stanja u Ukrajini, da postoji mogućnost vojnog sukoba, ipak smo se svi nadali da do toga neće doći. Ipak, imali smo situacije u prošlosti da bi cjevovodi prema Ukrajini bili zatvoreni pa su time hrvatsko gospodarstvo i kućanstva trpjeli štetu”, rekla je bivša predsjednica govoreći o Inicijativi triju mora.

EBRD planira prikupljanje dodatnih sredstava za Ukrajinu

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira prikupljanje dodatnih sredstava za obnovu Ukrajine nakon ruske invazije, nakon što je obećala da će potrošiti milijardu eura u toj zemlji u 2022. godini.

Europska unija procjenjuje da bi ukupni trošak štete nanesene Ukrajini ratom mogao iznositi između 500 i 600 milijardi eura.

“Očekujemo da ćemo od donatora dobiti sredstva posebno za obnovu jer je ono što sada radimo vrsta hitnog financiranja za potporu ukrajinskom gospodarstvu”, rekla je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso.

“Donatori razumiju da su potrebna dodatna sredstva”, rekla je u utorak Renaud-Basso.

Rekla je također da je važno da se barem dio sredstava koja Ukrajina treba, a koja bi samo za infrastrukturu mogla iznositi između 70 i 90 milijardi dolara, daje putem nepovratnih sredstava, a ne zajmova, kako bi se izbjeglo opterećivanje zemlje dodatnim dugovima.

EBRD također povećava ulaganja u poljoprivredni sektor u raznim zemljama, usmjerivši se na financiranja za uvoz većih količina žitarica, razvoj skladišnih i proizvodnih kapaciteta te povećanje pristupa gnojivima budući da ukrajinska kriza utječe na globalne zalihe hrane, rekla je Renaud-Basso.

“Pokrenuli smo neku vrstu akcijskog plana s drugim razvojnim bankama prošlog tjedna o tome što će svaka učiniti u ovom području. Rat, inflacija, pooštravanje monetarne politike i nestašica hrane povećavaju izglede za globalnu recesiju”, kazala je Renaud-Basso, iako prognoze EBRD-a ne upućuju na takav razvoj situacije.

“Ovisit će o tome koliko će trajati rat i hoće li se pronaći rješenja za prehrambenu krizu. U cijelosti je to prilično sumorno okruženje”, rekla je.

Renaud-Basso također je rekla da se EBRD nada uložiti oko 50 posto svojih sredstava, oko pet do šest milijardi eura godišnje, u zelena ulaganja.

Komentiraj