Foretić: “Sjeverni toranj prijetio je UNIŠTENJEM VELIKOG DIJELA zagrebačke katedrale”

Damir Foretić, projektant obnove zagrebačke katedrale,  za Zg NEWS opisuje nedavni zahtjevan i opasan pothvat spuštanja tornja te govori o prioritetima u predstojećoj obnovi

 

U Zagrebu je 17. travnja, nakon eksplozije koja se začula u 18 sati skinuti sjeverni toranj na Zagrebačkoj katedrali. Akcija je zapravo započela znatno ranije toga dana kada su se alpinisti iza 15 sati počeli spuštati s tornja, nakon što su pričvrstili gurtnu na toranj. Čekalo se završno odobrenje za detonaciju, ali su sajle koje su trebale držati toranj još uvijek visile i trebalo je nekoliko sati da se to popravi. U 18 sati detoniran je eksploziv, nakon koje se ubrzo dronovima provjeravalo je li odvajanje napravljeno po planu i može li dizalica podići toranj. Nakon toga dizalica je prizemljila toranj težak 23 tone i akcija je uspješno okončana. Pothvat je vodio Damir Foretić, projektant obnove Zagrebačke katedrale koji je za Zagreb News ispričao kako je tekla akcija i kako će izgledati obnova.

“Demontaža dijela sjevernog zvonika koji je s križem visok 12,5 metara bio je izuzetno stresan i izazovan posao. Sve radnje su se odvijale na visini od 92 metara pa do 108 metara iznad Kaptolskog trga. Nosila nas je sve skupa želja da čim prije uklonimo taj dio zvonika jer su dva od četiri ležaja na kojem izgrađen bila statički nestabilna”, rekao je Foretić za Zg NEWS.

“Pripremajući skidanje tornja danima smo osluškivali svaki manji potres u Zagrebu”, rekao je Foretić

 

Dio zvonika, kaže Foretić, imao je smjer padanja sjeverozapad-jugoistok, dakle mogao se urušiti u katedralu kad bi padao na jug ili ispred katedrale tamo gdje su ga i spustili. “Taj dio zvonika je međusobno povezan s dvije čelične šipke promjera 30 milimetara i djeluje kao jedna cjelina. Uspoređujući dijelove južnog tornja i štetu koja je njegovim padom izazvana na južnoj strani katedrale dalo nam je za veliku zabrinutost pogotovo da ne dođu do urušavanja u katedralu. Taj scenarij bio nam je jednostavno nezamisliv”, ispričao je Foretić. Dodao je kako je u njemu moglo doći do rušenja jedinstvenog drvenog krovišta u svijetu visokog gotovo 20 metara, s obzirom na specifičnu konstrukciju visulja te kako bi u tom slučaju zasigurno bio i srušen veliki dio katedrale. “Možete zamisliti kako smo osluškivali svaki zemljotres koji smo osjetili na katedrali i svaku buku koja je dolazila danima do nas. Odlazak s gradilišta i sve misli smo lijegali u krevet, noću i ujutro se s njima budili teško je sažeti u dvije rečenice. Bila je to utrka s vremenom jer zemljotres je nepredvidiv”, rekao je Foretić.

Na upit kolika je procjena štete i koliko je zapravo katedrala stradala Foretić odgovara kako je štetu je za sad nemoguće procijeniti, jer se radi se o oštećenjima koje su popisali i sada ih pomno analiziraju i dokumentiraju. “Riječ je o spomeniku nulte kategorije i ne znam tko bi se usudio bez detaljnih analiza reći bilo koju sumu”, dodao je Foretić.

Katedrala se prije potresa obnavljala 27 godina

Međutim, Zagrebačka katedrala obnavlja se još od 90-tih godina i mnogi su se zapitali zašto radovi nisu išli u smjeru da se učini sigurnijom od potresa.

Foretić je objasnio da se katedrala obnavljala tijekom 27 godina po pojedinim fazama kako je Odbor imao sredstava i kako se postavljala skela. U svakoj fazi radile su se procjene stanja kamenih elemenata i analiziralo stanje, uglavnom su radili tako da su metodom „tašeliranja“ mijenjali dijelove kamene plastike i nije se zadiralo u osnovnu konstrukciju. “Prvu, drugu i treću galeriju na oba zvonika, zatim timpanonsku kućicu koju smo mijenjali u cijelosti konstruktivno smo ojačali i povezali i na njima nemamo oštećenja, osim zbog padanja kamena s južnog tornja”, naglasio je Foretić.

Ispričao je i kako bi da nije bilo potresa i da su imali osigurana sredstva za dvije godine gledali Zagrebačku katedralu bez skela. Osvrnuo se i na prioritete u obnovi: “Hitne mjere sanacije posljedica potresa, a to je postava skela unutar svetišta, kao i s vanjske strane da čim prije krenemo u demontažu vrlo vrijednih vitraja istovremeno kamenim elementima gotičkih prozora koji su popucali. Treba postaviti privremene čelične kape na oba zvonika s kojima planiramo povezati kamene elemente u 70 redu. Zatim treba ukloniti dijelove južnog zvonika koji se nalaze na skeli, razgraditi dio slomljene skele i ponovno povezati, želja je svih da katedrala opet bude čim prije u funkciji čim budu drugi uvjeti to dozvolili”.

Na upit kada se može očekivati vraćanje jednog i rekonstrukcija drugog tornja, Foretić kaže da su trenutno prioritet hitne mjere te da će se o svemu drugome će se odlučiti u dogledno vrijeme. Na kraju nije mogao procijeniti koliko je potres produžio plan obnove i koliko će koštati.

Komentiraj