FLEGO: ‘Cilj mi je da Hrvatska postane lider u digitalnoj transformaciji, ali Vladi je ona trenutno u drugom planu’

Zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za program Digitalna Europa govori zašto smatra da je razdoblje krize izazvano koronavirusom idealno za proces digitalne transformacije, ali i napominje da Hrvatska u tom procesu kasni za ostatkom Europske unije

Vlada previše područja ističe kao prioritet, dok ujedno izostaju ozbiljne reforme, a digitalizacija i razvoj novih tehnologija trenutno su u drugom planu“, istaknuo je u razgovoru za Nacional bivši župan Istarske županije i aktualni zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego. S Flegom smo razgovarali nakon što je prošloga tjedna u dvotjedniku Europskog parlamenta Parliament Magazineu objavljen njegov veliki tekst u kojem objašnjava zašto je nastavak procesa digitalizacije od presudne važnosti za Europsku uniju. Flego, koji je ujedno i izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digital Europe, smatra da je razdoblje krize uzrokovane koronavirusom pravo vrijeme za nastavak procesa digitalne transformacije. Osim što je u Parliament Magazinu objavljen njegov tekst, Europski parlament je prošloga tjedna prihvatio Flegin prijedlog za oblikovanje novog zakonodavnog okvira o upotrebi umjetne inteligencije u prometu, u kojem su mu značajno pomogli i ljudi iz tvrtke Rimac Automobili. Sve se to događa u tjednu u kojem su Belgija i Bruxelles suočeni s novim lockdownom, što otežava rad zastupnika u Europskom parlamentu, ali i ugrožava cijelu europsku ekonomiju. Iako Hrvatska još uvijek nije krenula stopama Belgije, Njemačke, Francuske i nekih drugih država članica Europske unije, Flego napominje da Hrvatska jednostavno nema kapacitete za novi lockdown jer bi katastrofa za hrvatsko gospodarstvo bila nemjerljiva.

NACIONAL: Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digital Europe, prošloga tjedna napisali ste veliki tekst u dvotjedniku Parliament Magazine o nužnosti nastavka digitalizacije Europske unije. Zašto smatrate da je baš ovo razdoblje krize uzorkovane koronavirusom pravo vrijeme za nastavak procesa Digitalne Europe?

Koronakriza pokazuje da je digitalna transformacija snažan i nužan alat oporavka. Sad je svima jasna neporeciva važnost digitalizacije – od kvalitetnijeg svakodnevnog života do konkurentnosti gospodarstava. Upravo nam je tehnologija usred ove globalne epidemije sačuvala koliki-toliki dio naše svakodnevice. Veza privatnog i javnog sektora i potreba za suradnjom važnije su nego ikad prije, posebice kad govorimo o malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima, obrazovanju, zdravstvu, turizmu… Digitalna preobrazba nije više pitanje izbora, već isključivo vremena!

NACIONAL: Zaostaje li Europa u digitalnoj transformaciji za velikim igračima poput SAD-a, Kine ili Japana?

Pričamo li o privatnom sektoru, svakako zaostaje. Koliko je samo big-tech tvrtki u posljednjem desetljeću osnovano u Europi, a koliko u Kini i SAD-u. Zato nam je potreban program Digitalna Europa, kao velika investicija EU-a u proces digitalne transformacije. Trebaju nam i fleksibilniji, jasniji zakoni koji neće usporavati digitalnu transformaciju. Onaj koji sutra pobijedi u ovoj digitalnoj utrci, steći će značajnu globalnu ekonomsku prednost za narednih puno godina, i desetljeća. Ako Europa želi biti lider, a ne follower, Digitalna Europa mora biti prioritet.

NACIONAL: Gdje je Hrvatska u tom procesu i u kojim bi područjima uloga Hrvatske mogla biti značajnija?

U Hrvatskoj postoje fantastični primjeri uspješnih digitalnih tvrtki i pojedinaca na koje možemo biti itekako ponosni. Pogledajmo Infobip i Rimac Automobile. Veliki su to pomaci u upotrebi novih tehnologija za malu Hrvatsku. Dodatno, u slučaju digitalne transformacije gospodarstva ta „veličina“ može biti prednost. Nema mastodonata, ima fleksibilnosti. Ipak, uspoređujući nas s globalnom scenom, jasno da je Hrvatska još uvijek malena. Ali znamo da potencijal imamo, prije svega u mladima. Njima nije potrebno naše navijanje, već ozbiljna pomoć i angažman. Iako u Hrvatskoj postoji želja za digitalnom transformacijom, to nije dovoljno. Hrvatska ne ulaže dovoljno u kvalitetne obrazovne kapacitete, školski kurikulumi nisu prilagođeni vremenu, kroz velike poreze destimuliramo industriju.

 

‘Hrvatska treba promjene, reforme, ne kozmetičke nego prave, jasne planove i ulaganja u obrazovanje, digitalizaciju, ekologiju, nove tehnologije, a treba depolitizirati i sustav europskih fondova’

 

NACIONAL: Budući da ste izvjestitelj Europskog parlamenta za područje Digitalne Europe, jeste li imali kontakte s predstavnicima Hrvatske vlade i kakva je bila njihova reakcija?

Svakako. S Vladom RH, agencijama i strukovnim udrugama, a reakcije su pozitivne. Zašto i ne bi bile? U Parlamentu radimo ozbiljan posao, dobar posao za Hrvatsku. Ali na svim razinama vlasti u RH mora se znati da nam ništa neće biti poklonjeno na lijepe oči. Europa tako ne funkcionira. Želimo li izvući maksimum iz europskih fondova, moramo imati spremne projekte.

NACIONAL: Je li pogrešan dojam da su aktualnoj vladi digitalizacija i razvoj novih tehnologija u trenutnoj situaciji u drugom planu?

Volio bih konačno vidjeti pet, šest naših konkretnih strateških prioriteta, a ne ogromne liste želja koje na kraju godine možemo staviti pod bor. Zato se nadam da će Hrvatska svojom nacionalnom razvojnom strategijom kao krovnim dokumentom, obuhvatiti i digitalnu transformaciju. Inače, proš’o voz. Imam dojam da nova vlada previše područja ističe kao prioritet, dok ujedno izostaju ozbiljne reforme. Zato, da, za digitalizaciju i razvoj novih tehnologija trenutno mogu reći da su u drugom planu i to nije nimalo dobro.

NACIONAL: Prošloga tjedna prihvaćen je i vaš prijedlog za oblikovanje novog zakonodavnog okvira o upotrebi umjetne inteligencije u prometu, možete li pojasniti o čemu se točno radi?

Presretan sam što je Parlament na posljednjoj plenarnoj sjednici usvojio prijedloge na kojima sam mjesecima radio. To je značajan doprinos stvaranju Europe 4.0 i kreiranju sigurnih, pouzdanih i etičkih tehnologija koje će oblikovati našu budućnost. Uspjeli smo povezati relevantne faktore u industriji, obrazovne institucije i Europski parlament, kako bismo što kvalitetnije oblikovali budućnost europskog tržišta automobilske industrije. Autonomna vožnja više nije znanstvena fantastika, već bliska budućnost sigurnijeg, boljeg i ekonomičnijeg prometnog sektora i značajan dio europskog zelenog digitalnog plana. To je primjena umjetne inteligencije koju je osmislio čovjek i u čijem je središtu uvijek čovjek, a meni je čast biti jedan od promotora novih tehnologija u Europskom parlamentu i Hrvatskoj.

NACIONAL: Može se pretpostaviti da bi značajnu ulogu u razvoju umjetne inteligencije mogli imati i proizvođači poput Rimac Automobila, jeste li razgovarali s njima o potencijalnim projektima?

U stvaranju prijedloga za novi zakonodavni okvir u tvrtki Rimac Automobili naišli smo na otvorena vrata za suradnju i pomoć i na tome im još jednom hvala. U svemu što radim kao zastupnik trudim se ostvariti tzv. trijalog obrazovnih institucija, politike i privatnog sektora. Govorimo o politikama koje uvelike oblikuju naš budući gospodarski razvoj i na kraju dana – kvalitetu našeg života, zato mi je prioritet poslušati svakoga tko može bilo kako pomoći. Rimac Automobili su se transformirali iz jedne male obiteljske garaže u svjetskog giganta. Umjetna inteligencija i tehnologija 5G odigrat će ključnu ulogu u budućem razvoju njihovih proizvoda. Zato oni prate moj rad jednako kao što ja pratim njihov. Bez inputa sektora i ostalih dionika teško da bih uspio raditi svoj posao na inovativnim i zahtjevnim temama kao što su nove tehnologije i umjetna inteligencija kvalitetno koliko želim.

NACIONAL: Koliko bi u razvoju tih tehnologija mogli pomoći europski fondovi?

Izuzetno mnogo! Mogu biti ključni, ali samo ako targetiraju one projekte koji će zaista generirati novi razvoj, nova radna mjesta, poticati inovacije i stvarati novu vrijednost. Zato još jednom ističem koliko je važno da hrvatski nacionalni operativni planovi budu usklađeni s europskom strateškom vizijom, a to svakako obuhvaća digitalizaciju i nove tehnologije, zelene politike i uvijek – istraživanje i inovacije.

NACIONAL: U posljednje vrijeme puno se govori o 22 milijarde eura koje će Hrvatskoj biti na raspolaganju, jeste li optimistični poput premijera i ministrice Nataše Tramišak da će Hrvatska povući veliku većinu tih sredstava ili ste pesimistični poput kolegice iz Europskog parlamenta Biljane Borzan koja kaže da ova vlada nema kapaciteta za uzimanje te 22 milijarde eura?

Nema smisla gledati unatrag. Znamo da je Hrvatska imala svoje kikseve poput onoga s Horizon programom u koji je uplatila više nego što je iz njega dobila. To si nikad više ne smijemo dozvoliti. Hitno treba definirati prioritete i projekte koji generiraju nova radna mjesta. Europski fondovi sami po sebi nisu dovoljni, ali mogu itekako puno pomoći u realizaciji uvjeta za izgradnju, primjerice, što bolje infrastrukture koja, pak, vodi do privlačenja stranih investitora. Uzmimo za primjer slovački grad Nitru. Do prije nekoliko godina relativno nerazvijen, s velikom stopom nezaposlenosti i slabom platežnom moći, sveli su nezaposlenost na minimum uz toliko veliku potrebu za radnom snagom da zapošljavaju ljude iz cijele Europe. Kako? Jer su privukli velikog globalnog proizvođača automobila Jaguara koji je uložio preko milijardu eura u izgradnju pogona za proizvodnju automobila, što je najveća investicija u automobilskoj industriji u Europi u posljednjih osam godina. U samom startu otvorilo se 1500 radnih mjesta, a ta se brojka nakon manje od dvije godine udvostručila. Privlačenje stranih investicija, iskorištavanje strateških prednosti i sredstava EU-a – sve drugo vodi Hrvatsku u neuspjeh.

 

‘Iako u Hrvatskoj postoji želja za digitalnom transformacijom, to nije dovoljno. Hrvatska ne ulaže dovoljno u kvalitetne obrazovne kapacitete, a školski kurikulumi nisu prilagođeni vremenu’

 

NACIONAL: Što bi se trebalo promijeniti da se većina tog novca ipak povuče?

Hrvatska treba promjene, reforme, ne kozmetičke nego prave, jasne planove i ulaganja u obrazovanje, digitalizaciju, ekologiju, nove tehnologije. Treba depolitizirati fondove i osigurati da se oni iskorištavaju za one projekte koji su zaista kvalitetni, u velike game changer projekte. Treba pojednostaviti procese povlačenja sredstava, zbog toga nas Komisija stalno opominje. Nepotrebno birokratski kompliciramo i sami sebi postavljamo žgambete. Treba dati veće ovlasti regionalnim tijelima i agencijama i tako rasteretiti ministarstva i ostala nadležna tijela na čije se odluke i spuštanje sredstava zna čekati i više od godinu dana. To je nedopustivo.

NACIONAL: Zemlje Europske unije ponovno se bore s velikim brojem zaraženih koronavirusom, kakva je situacija u Bruxellesu?

Situacija nije dobra – maske su obavezne uvijek i svugdje, policijski sat je na snazi od 22 do 6, zatvoreni su svi ugostiteljski objekti, kao i svi kulturni i sportski objekti, a teleworking je obavezan gdje god je to moguće. Lockdown će trajati barem do 13. prosinca, a Parlament će raditi na daljinu do 1. prosinca. Ljudi strahuju jer uz sva predviđanja, nitko nije bio spreman na takvo što, a zima nije ni počela. Unatoč tako restriktivnim mjerama, Belgija na svojih 12 milijuna stanovnika dnevno ima i do 15 tisuća novozaraženih, odnosno gotovo 900 na 100.000 stanovnika. Zato se mogu očekivati još strože mjere i u konačnici vrlo vjerojatan drugi lockdown. Udarac na poduzetnike i na sve gospodarske sektore je strahovit, međutim, čini se da situacija belgijskoj vladi ne daje izbora.

NACIONAL: Kako gledate na mogućnost novog lockdowna u Hrvatskoj, pogotovo na njegov utjecaj na gospodarstvo?

Situacija je i u Hrvatskoj, nažalost, daleko od povoljne. Teško je biti pametan, ali smatram da će vrlo brzo na snagu stupiti konkretne mjere. No ne bih govorio o lockdownu jer mi nemamo kapacitete za takvo što, a i katastrofa za hrvatsko gospodarstvo tek bi onda bila nemjerljiva. Iako, s obzirom na razlike u brojkama koje proizlaze prvenstveno iz razlike u odgovornosti građana od regije do regije, ne isključujem mogućnost, primjerice, parcijalnog lockdowna. Smatram da treba pronaći balans između zdravstvenih potreba i funkcioniranja društva i ekonomije, jer onemogućiti ljudima da rade i zarađuju ne može biti novo normalno. Ključ je u poštovanju mjera, a ne u uvođenju drakonskih restrikcija i zatvaranja svega. Pogledajmo, primjerice, Istru, regiju koja je donedavno bila jedina zelena regija u Europi. Građani vjeruju struci, poštuju mjere i onda kad ih Istra prva u zemlji uvodi i kad ih prva ukida. Svijest svakog građanina najjače je oružje u borbi protiv ovog virusa. Ovo je maraton, a ne sprint! A kad konačno dođemo do cilja, bitno je, prije svega, da smo sačuvali zdravlje, a potom, jasno, i ekonomiju.

NACIONAL: Jesu li mjere koje poduzima Plenkovićeva vlada dovoljne za spas gospodarstva i kako ih ocjenjujete u usporedbi s drugim državama Europske unije?

Mjere Vlade RH ne mogu se usporediti s mjerama jedne Njemačke ili Irske. Te naše mjere neće spasiti naše gospodarstvo. Velika ekonomska kriza je neizbježna i novi proračuni moraju to uzeti u obzir, a postojeće mjere pomoći gospodarstvu trebat će produžiti barem do travnja. Ova kriza ne pogađa, kao što je to uglavnom slučaj, isključivo posrnula poduzeća, nego i zdrava, vitalna i više nego uspješna poduzeća, zato prioritet treba biti obeštetiti poduzetnike jer u protivnom nam zaista slijedi ekonomska katastrofa. Mikropoduzetnici, turizam, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, transport – postoji vremenski rok u kojem se oni mogu samostalno održavati na životu, a taj rok za mnoge ističe.

NACIONAL: Istra je uz sve poteškoće uspjela odraditi relativno uspješnu turističku sezonu, bojite li se da će i iduća sezona biti daleko od one 2019. i kako bi se još jedna slabija sezona odrazila na istarsko gospodarstvo?

Istra je opravdala svoj status najuspješnije regije u zemlji, na što sam jako ponosan i želim pohvaliti sve koji su u ovoj koronakrizi tome pridonijeli – to su prije svega naši građani koji su pravi primjer odgovornosti i strpljenja, zatim naš Istarski stožer i svi zdravstveni i epidemiološki djelatnici – ne postoji dovoljno veliko hvala. Što se nadolazeće sezone tiče, radimo sve da budemo spremni i ja vjerujem da će biti bolja od posljednje. Međutim, nitko nema odgovor na to pitanje, baš nitko. Ovisimo prije svega o globalnoj situaciji, ali velikim dijelom i o situaciji u ostatku zemlje. Dobar dio ove sezone izgubili smo zbog loše epidemiološke situacije u ostatku Hrvatske, zbog neodgovornih pojedinaca i pojedinih neaktivnih stožera. U Istri se trudimo pokazati da se može raditi, proizvoditi i odgovorno zabavljati tako da se minimalizira širenje rizika i osigura sigurnost građana i gostiju, a ujedno ne stopira život. Ne smijemo dozvoliti da kratkoročnu dobit zamijene dugoročni gubitci. Toga moraju biti svjesni svi u RH.

NACIONAL: Kako Istra stoji kada je u pitanju implementacija programa Digitalne Europe?

Digitalna Europa tek treba stići do Istre i ostalih naših regija, ali zato je Digitalna Istra projekt na kojem radimo. U Istri su digitalizacija i primjena novih tehnologija visoko na listi prioriteta, a naši gradovi i poduzeća već dugi niz godina ostvaruju sjajne rezultate u tom segmentu. Pula je, primjerice, i u 2020. jedan od šampiona digitalne transformacije, a i po pitanju digitalizacije javne uprave istarski gradovi i općine kotiraju iznimno visoko. I nastavljamo u tom smjeru, želimo biti još uspješniji, ne samo pratiti trendove, već ih sustavno nametati na nacionalnoj razini i biti apsolutni lideri.

 

‘Drago mi je što Plenković počinje uviđati problem radikalizacije iako, ruku na srce, i sam HDZ dugi niz godina potiče nacionalizam. Državu se ne voli mahanjem zastavom, državu se voli poštenim radom’

 

NACIONAL: Komentira li se u Europskom parlamentu nedavni napad na zgradu Vlade u Zagrebu i kakve su bile reakcije?

Teme u Europskom parlamentu su sigurnost i zdravlje ljudskih života, sanacija posljedica virusa i oživljavanje posrnulih ekonomija te koordinacija zemalja članica u svemu tome. Incident s Markova trga nije tema.

NACIONAL: Premijer Plenković je bio vrlo oštar u svojoj ocjeni da je hrvatsko društvo u cjelini radikalizirano, slažete li se s njegovom ocjenom?

Već je dugo određeni dio društva radikaliziran, a hrvatsko društvo u cjelini vrlo podijeljeno. IDS glasno na to upozorava, na opasnosti koje s tim idu, ma koliko nas zbog toga prozivali i napadali. Ali radikalne struje nisu karakteristika cijele zemlje. U Istri takvo što ne prolazi i ne nailazi na plodno tlo, a siguran sam da nikada i neće. Brojni dijelovi Hrvatske, na sreću, pozitivni su primjeri otvorenosti, zdravog uma, tolerancije, multikulturalnosti i kvalitetnog suživota. Drago mi je što i Plenković počinje uviđati problem radikalizacije iako, ruku na srce, i sam HDZ dugi niz godina potiče nacionalizam. Državu se ne voli mahanjem zastavom, državu se voli poštenim radom.

NACIONAL: Koliko je toj radikalizaciji pridonio i sam premijer, s obzirom na to da neki njegovi ministri i nakon posljednjih događaja govore da se, primjerice, pozdrav „za dom spremni“ neće zakonski zabraniti?

Radije bih gledao premijera Plenkovića koji radi na rješavanju konkretnih problema nego premijera predsjednika HDZ-a koji se takvim sramotnim odlukama dodvorava dijelu svog biračkog tijela. Ako sad ne pokažemo da smo ozbiljna europska demokracija koja zna donositi zakone u skladu s vremenom u kojem živimo, ne znam kad ćemo.

NACIONAL: Kakva je situacija u zapadnoj Europi po tom pitanju, je li i tamo kriza izazvana koronavirusom potaknula dodatnu radikalizaciju društva i kako se ona može spriječiti?

Situacija se ne može generalizirati, a Hrvatska nije izolirani otok. S krizom i bez krize, pojedine zemlje članice gube doticaj s europskim vrijednostima i vladavinom prava i to je veliki problem Unije. A jasno je da danas, s gospodarskim teškoćama, raste i radikalizacija. Zato, kad govorimo o Hrvatskoj, velika je odgovornost na Vladi. Dok najviši dužnosnici na dnevni red stavljaju nacionalističke teme, možemo očekivati da se dio društva povede za tim, a onda je logična i dodatna radikalizacija.

Komentiraj