Finska vlada objavila je u nedjelju da će podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u, odričući se desetljeća ratne neutralnosti i zanemarujući ruske prijetnje mogućom odmazdom.

Odluka je objavljena na zajedničkoj konferenciji za novinare u nedjelju predsjednika Saulija Niinistöa i premijerke Sanne Marin. Poručili su da njihovu odluku prvo mora ratificirati parlament zemlje.

“Nadamo se da će parlament tijekom sljedećih dana potvrditi odluku o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u”, rekla je Sanna Marin na konferenciji za novinare u Helsinkiju.

Istaknula je da nisu imali nikakvih naznaka da će biti problema za članstvo Finske i Švedske u NATO-u. “Već smo jako povezani i bliski smo partneri NATO-a”, dodala je.

Niinistö je otkrio da je prije mjesec dana razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. U tom je razgovori, govori, Erdogan rekao da bi podržao ulazak Finske u NATO, pa kaže da je ‘zbunjen’ izvještajima da bi se Turska mogla protiviti i kaže da je spreman ponovno razgovarati s njim.

Ovaj bi potez doveo vojni savez predvođen SAD-om do finske granice s Rusijom dugu 1300 kilometara, ali bi mogli proći mjeseci do finalizacije. Naime, zakonodavna tijela svih 30 sadašnjih članica NATO-a moraju odobriti nove kandidate.

Također, postoji rizik da se izazove bijes Rusije, čiji je predsjednik Vladimir Putin rekao svom finskom kolegi Niinistöu u subotu da bi napuštanje vojne neutralnosti i pridruživanje bloku bila ‘pogreška’.

Govoreći danas u Helsinkiju, Niinistö kaže da je važno zapamtiti da članstvo u NATO-u ne bi promijenilo geografiju i da bi Finska i dalje imala veliku kopnenu i morsku granicu s Rusijom.

Ali, ističe da se nada i ne sumnja da je Rusija spremna nastaviti sa ‘svakodnevnim obavezama’ koje su u interesu obiju zemalja – navodeći primjer Norveške – članice NATO-a koja graniči s Rusijom – biti u stanju održati radni odnos s Moskvom.