Od siječnja 2016. u Hrvatskoj je pokrenuto 1.215 postupaka osobnih stečajeva pred savjetovalištima Financijske agencije (Fina), a više od dvije trećine njih, ili 71,6 posto, završilo je neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma.

Prema podacima Fine, od 1. siječnja 2016. godine, od kada se primjenjuje Zakon o stečaju potrošača, do 6. kolovoza 2018. godine pokretanje izvansudskog postupka zatražilo je 1.212 građana i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihova dugovanja dosežu 890,8 milijuna kuna.

Naime, uz zahtjev za pokretanje postupka, dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza, a iz podataka Fine proizlazi da osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 7.378 vjerovnika, a duguju im 890,8 milijuna kuna.

Najviše postupaka, više od polovice, pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, koji sa 665 predmeta u ukupnom broju ima udio 54,7 posto, slijede Osijek s pokrenutih 97 predmeta, Pula 79, Split 57, te Rijeka, u kojoj je stečaj zatražilo 52 osobe, pokazuju podaci Fine.

Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza, oko 428,8 milijuna kuna ili 48,1 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima.

Po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Split, u kojem je prijavljeno 114,9 milijuna kuna  ili oko 12,9 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza.

Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 62 milijuna kuna, a slijedi savjetovalište u Zlataru u kojem je u 23 postupka prijavljeno oko 47,5 milijuna kuna dugovanja, pokazuju podaci Fine.

U Zagrebu je izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma – 417 od ukupno 871.

Inače, zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača – stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nedavno je predstavio prvu radnu verziju novog ovršnog zakona kojim bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ponovno vratile u nadležnost sudova, a javni bilježnici bi u postupku sudjelovali tek kao sudski povjerenici.

Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima.

Očekuje da će rad za novom zakonu biti gotovo do kraja godine nakon čega slijedi vladina i saborska procedura.

Po ministrovim riječima najniža cijena ovršnog postupak trebala bi biti 300 kuna, umjesto sada maksimalne od preko 1.800 kuna. Ustvrdio je i da sudovi imaju dosta kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti.