Njemačkim filmom “Gol među vukovima”, koji prikazuje pokušaje skupine zarobljenika u nacističkom logoru da spase trogodišnje dijete, u subotu navečer otvoren je jedanaesti Festival tolerancije, u okviru kojega će se do 14. travnja u Zagrebu prikazati više od sedamdeset filmova kojima je cilj promicati ideje tolerancije, dijaloge i poštivanja drugih.

Iako se filmovi koji se prikazuju na festivalu tematski razlikuju, zajedničko im je što pokušavaju potaknuti gledatelja da promišljaju ono što se danas događa, ne bi li spriječili da se ponove tragedije iz povijesti.
Njihove su teme različite, od jačanja fašizma, negiranja holokausta, povećanja predrasuda prema izbjeglicama, kršenjima prava žena i homoseksualnih osoba.
“Ove smo godine izabrali filmove da budu što jači i da što jače prikažu što su fašisti napravili ovoj zemlji, ali ne samo ovoj zemlji nego i čitavoj Europi”, rekao je Branko Lustig, predsjednik i osnivač Festivala tolerancije.
Izrazio je nadu da je festival u dosadašnjih jedanaest godina uspio utjecati na mladež Zagreba i ljude “kako bi znali što ih čeka ako nekad izaberu fašizam ili neonacizam”.
“Uvijek govorim kako se fašizam ne smije ponoviti, no ne znam jesam li prikazao mladim ljudima što je to što se nikada više ne smije dogoditi, no filmovi govore upravo o tome i svatko si tu poruku mora usaditi u glavu”, dodao je.
Otvarajući festival, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je organizatorima na ustrajnosti u organizaciji festivala, osobito Lustigu podsjetivši na njegove  riječi prilikom zajedničkog posjeta Auschwitzu o tome kako “mržnja razara, oprost je smiraj duše a zaborav gubitak identiteta”.

Izvijestio je kako su ovih dana dovršeni dogovori s HŽ-om o postavljanju spomenika žrtvama holokausta ispred pošte na Glavnom kolodvoru, a uskoro će se objaviti i natječaj za njegovu izradu te će ga ovoga ljeta predstaviti i u Jeruzalemu.
“Ponosni smo što svake godine uspijevamo napraviti sve bolji program”, rekla je Nataša Popović, direktorica Festivala, ukazavši na ovogodišnji bogati popratni program, s nizom diskusija koje se tematski nastavljaju na filmove.
Film koji je otvorio festival, “Goli među vukovima” Philippa Kadelbacha nagrađivana je filmska reinterpretacija istoimenog romana Bruna Apitza iz 1958. koji je postalo simbolom antifašističkog pokreta otpora u Istočnoj Njemačkoj.
Na programu u subotu je i film “Disanje”, koji će se prikazati  u nazočnosti njegova redatelja, austrijskog autora Karla Markovicsa.
Osim te priče o mladiću koji nakon izlaska iz popravnog doma pokušava pronaći svoje mjesto u društvu, Markovics će u Zagrebu predstaviti svoje filmove “Magla u kolovozu”, utemeljen na istinitoj priči o trinaestogodišnjaku žrtvi nacističkog režima, te “Supersvijet”, priču o Bogu i svijetu.
Za večer otvorenja odabran je i “Mogući život” Ivana De Mattea, najavljen kao film o nadi, mogućnostima, snazi žena, sposobnosti da svaki puta započnete svoj život iz početka.
Filmski program donosi dugometražne, kratkometražne, dokumentarne, dječje i animirane filmove europske i svjetske produkcije,  a popratni program izložbe, koncerte, promocije knjiga i tradicionalna edukacijska jutra na kojima je dosad sudjelovalo više od dvadeset tisuća mladih.

U okviru popratnog programa prošli je tjedan već otvorena izložba Arika Braurera u Muzeju za umjetnost i obrt, na kojoj se taj svestrani austrijski umjetnik predstavio ilustracijama za liturgijsku knjigu hagadu.
Održat će se i festivalski market na kojemu će se predstaviti barcelonski Human Rights Film festival, jedan od najstarijih festivala o ljudskim pravima u Europi, a posjetitelji festivala moći će saznati i sve o povijesti Židovskog muzeja iz Beča, prvog takvog u Europi.
Festival se održava na nekoliko lokacija u Zagrebu – u Kulturno-informativnom centru te kinima Europa i Tuškanac. Ulaz na sva festivalska događanja tradicionalno je besplatan.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.