FELJTON Zašto se RH još uvijek suočava s posljedicama krize

Autor:

16.04.2019., Zagreb - U Novinarskom domu predstavljena je knjiga "Kriza u Hrvatskoj" Zeljka Rohatinskog. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Nacional ekskluzivno donosi ulomak iz knjige ‘Kriza u Hrvatskoj’ u kojoj makroekonomski analitičar i dugogodišnji guverner HNB-a Željko Rohatinski istražuje široki spektar ekonomskih kretanja u suvremenoj Hrvatskoj
Deset godina od početka svjetske financijske krize hrvatska ekonomija i društvo još se uvijek suočavaju s njezinim, izravnim i neizravnim, posljedicama. U materijalnom, financijskom, socijalnom, demografskom, ali i idejnom smislu. Duže i radikalnije od mnogih drugih zemalja. Uzrok tome prvenstveno leži u imanentnim neracionalnostima i tromostima sustava pri kojima (uvažavajući sve objektivne razloge i ograničenja) hrvatska politika u najširem smislu te riječi permanentno nailazi na ozbiljne poteškoće u funkcionalnom artikuliranju različitih interesa ključnih socijalnih i ekonomskih struktura društva („nacionalnih interesa u globaliziranom svijetu“) i njihovu oblikovanju u konzistentnu ekonomsku politiku. Otuda konkretna politika koja se vodila i prije i nakon izbijanja krize nije mogla efikasno usmjeravati zemlju k rješavanju razvojnih problema, već je i ona sama bila dio tih problema.
Njezin najveći krimen u pretkriznom razdoblju bilo je iniciranje, održavanje i toleriranje visokoga dvojnog deficita (platnobilančnog i fiskalnog) koji je rezultirao brzim akumuliranjem vanjskog i javnog duga, što je cijeli ekonomski razvoj zemlje stavilo u putanju dugoročne neodrživosti. S visokom ranjivošću prema oscilacijama na financijskim tržištima i visokim troškovima servisiranja duga. Neposredno prenošenje svjetske financijske krize na Hrvatsku, dakle eksterni šok kao kombinacija zaustavljanja priljeva inozemnog kapitala i naglog pada inozemne potražnje za robama i uslugama predstavljao je u takvim uvjetima samo „okidač“ urušavanja cjeline prethodnog modela hrvatske ekonomije. Bilo je to drastično upozorenje nužnosti radikalnih promjena ključnih mehanizama, relacija i parametara funkcioniranja ekonomije i društva u cjelini. Kako, međutim, do toga nije došlo u dovoljnoj mjeri, zemlja je tijekom narednih godina sve dublje tonula u ekonomsku i socijalnu krizu…
Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.