FELJTON: Zašto dijagnoza dijabetesa budi vrtlog emocija

Autor:

Pixabay

Objavljeno u Nacionalu br. 1209, 27. lipanj 2021.

Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Živjeti s dijabetesom’ koju je na temelju vlastitog iskustva napisala doktorica Val Wilson objašnjavajući sve aspekte života s tom bolešću – od promjena raspoloženja, mogućih komplikacija do prehrane, seksa i vježbanja

Na dijagnozu dijabetesa svatko reagira drugačije – neki reagiraju potpunim šokom, a drugi odgovore smireno, znajući da je to stanje moguće držati pod nadzorom. Vaši osjećaji o dijabetesu s vremenom će se promijeniti, kad počnete razumijevati činjenice te shvaćati što dijabetes znači i što morate učiniti. Gotovo nedvojbeno bit će i trenutaka kad će Vam biti previše i jednostavno ćete biti siti svega. Uobičajeno je osjećati gnjev i stres dok regulirate svoj dijabetes, a u početku, neposredno nakon postavljanja dijagnoze, čak biste mogli pokušati ignorirati svoje stanje.

PORICANJE

Obolijevanje od teške bolesti kao što je dijabetes može biti nalik gubitku voljene osobe jer je posrijedi gubitak vlastitog zdravlja. Gnjev, poricanje, depresija i naposljetku prihvaćanje slični su obrascu tugovanja. Taj proces može trajati vrlo dugo – ali dijabetes Vam ne daje to vrijeme. Čim dobijete dijagnozu, mnogo je toga što morate učiniti i mnogo je ljudi koje morate posjetiti.

Jedan od ovih scenarija možda Vam zvuči poznato. Možda činite sve što možete kako biste svoj dijabetes držali pod nadzorom, ali razina glukoze u krvi još nije onakva kakvoj težite Vi i Vaš zdravstveni tim pa jednostavno želite odustati. Emocije imaju ogromnu ulogu u fluktuacijama razine šećera u krvi. Svaka osoba koja boluje od dijabetesa doživljava trenutke kad joj postane preteško iz dana u dan nastojati kontrolirati to zahtjevno stanje. To je normalno, ali dugoročno nije poželjno, osobito ako situaciju pogoršavaju drugi čimbenici kao što je depresija. Dijabetes i depresija često idu ruku pod ruku i uobičajeno je osjećati se deprimirano nakon primanja dijagnoze.

Mogli biste osjećati da je dijabetes prepreka koja Vam ne dopušta da činite ono što želite činiti ili da budete ono što želite biti, ali to nipošto nije tako. Theresa May (bivša premijerka Ujedinjenog Kraljevstva) boluje od dijabetesa tipa 1, kao i bivši profesionalni nogometaš Gary Mabbutt te spisateljica Anne Rice.

Popis poznatih osoba oboljelih od šećerne bolesti – iz prošlosti i sadašnjosti – još je dulji, a na njemu su Elvis Presley; pisci H. G. Wells i Ernest Hemingway; silno uspješan filmski redatelj, producent i scenarist George Lucas; te Oscarom nagrađeni glumac Tom Hanks. Glumici Halle Berry isprva je dijagnosticiran dijabetes tipa 1, ali je potom ustanovljeno da je zapravo posrijedi tip 2. Ogroman broj zvijezda i slavnih osoba pokazuje da ta bolest nedvojbeno nije prepreka uspjehu.

‘Gnjev je obrambena, reaktivna emocija. Dijagnoza dijabetesa nedvojbeno može prouzročiti gnjev zbog mnogo razloga. Tijelo vas je iznevjerilo. Bolujete od kronične bolesti’

Premda ste nakon dijagnoze primili i mnogo informacija, možda ne znate dovoljno da biste bili sposobni prilagođavati svoj režim uzimanja inzulina različitim životnim situacijama. To je normalno u razdoblju dok se prilagođavate novim postupcima te izlazite na kraj s, primjerice, svojom prvom niskom razinom glukoze u krvi. Strah od promjene i osjećaj gubitka života kojim ste živjeli prije dijabetesa također su posve normalni.

OPTUŽIVANJE SAMOGA SEBE ZA SVOJ DIJABETES

Vrlo je uobičajeno smatrati da od dijabetesa bolujete zbog nečega što jeste ili niste učinili. Osjećaj krivnje osobito je čest kod roditelja ako dijete oboli do dijabetesa. Dijagnozu dijabetesa tipa 1, vlastitu ili djetetovu, doista nikako nije moguće spriječiti. Jednako tako, optuživanje samoga sebe normalna je reakcija kod dijabetesa tipa 2, osobito ako smatrate da se možda niste dovoljno dobro brinuli za sebe zdravom prehranom ili redovitom tjelesnom aktivnošću.

Istina je da prekomjerna tjelesna težina, slaba tjelesna aktivnost ili potpuna neaktivnost te pušenje narušavaju zdravlje, ali znatno poboljšanje svojeg nadzora i učinka dijabetesa tipa 2 na vlastito zdravlje možete postići zdravijom prehranom, tjelesnom aktivnošću nekoliko puta tjedno i prestankom pušenja. Optuživanje samoga sebe može prouzročiti osjećaj krivnje i depresiju, ali bi Vaše žarište trebalo biti na nastojanju da budete što zdraviji. Optuživanje Vam može i onemogućiti prihvaćanje činjenice da bolujete od dijabetesa, ili biste je mogli prihvatiti, a tada se optuživati jer ste je prouzročili.

ANKSIOZNOST

Nakon što Vam kažu da bolujete od dijabetesa, uobičajeno je osjećati anksioznost dok se mirite s tom dijagnozom te učite stjecati nadzor nad svojom bolešću. Možda ste bili anksiozni i prije no što Vam je dijabetes dijagnosticiran jer ste se već neko vrijeme osjećali loše. Možda ste bili zabrinuti zbog određenih simptoma, ali ste se jednostavno nadali da će nestati. Anksioznost se pojačava i kad odlazite liječniku i čekate pregled, nalaze i odgovor na pitanje zašto se ne osjećate dobro.

Prirodno je i osjećati anksioznost jer ste prisiljeni suočiti se s mnogim promjenama načina života kad doznate da bolujete od dijabetesa. To može biti povezano sa samim stanjem; s Vašom terapijom i s njezinim pravodobnim uzimanjem; s Vašim nalazima razine glukoze u krvi te je li previsoka ili preniska; s potrebom da se oslanjate na medicinske stručnjake koji Vas savjetuju; ili s nedostatkom informacija te potrebne potpore. Anksioznost bi trebala biti sve rjeđa kako se učite nositi sa svojom bolešću. Nažalost, ako Vaša razina glukoze u krvi nije dobra, mogli biste biti anksiozni pitajući se kako će to s vremenom utjecati na Vas i zabrinjavajući se zbog pojave kroničnih komplikacija dijabetesa, osobito ako imate simptome kao što su trnci u stopalima ili zamagljenje vida.

GNJEV

Većina ljudi koji boluju od dugoročnih – kroničnih – bolesti osjeća gnjev, osobito ako je posrijedi stanje poput dijabetesa, koje iziskuje mnogo skrbi o sebi. Stručnjaci se slažu da gnjev potječe od nagomilane tjelesne energije – stresa – koju je potrebno osloboditi iz tijela. Gnjev je izazvan frustracijom, napetošću, nesnošljivošću i razdražljivošću, a način na koji izlazite na kraj s njim presudno je važan za sprečavanje utjecaja gnjeva na Vaše zdravlje. Gnjev zbog određene situacije ili druge osobe stvara negativne misli zbog Vašeg viđenja te situacije ili postupaka te osobe. Kao i sa svim negativnim mislima, dobro je pokušati razmisliti o tome zašto su u Vašem umu i muče Vas, a isto vrijedi i za gnjevne emocije. Možda ne znate da postoje tri različite vrste gnjeva:

BIJES je eksplozivan, nasilan, nekontrolirani gnjev izražen kao destruktivna sila.

ZAMJERANJE je unutarnji gnjev koji vrije i nije oslobođen na osobu ili situaciju koja Vas čini gnjevnim. Zamjeranje može neko vrijeme tinjati ispunjavajući Vas nelagodom, koja je škodljiva tjelesno i mentalno.

LJUTNJA je više kontroliran oblik gnjeva, kao što su riječi „Kako se usuđuješ!“, upućene drugoj osobi, kako bi znala da je prevršila mjeru. Posrijedi je mnogo manje škodljiv te možda najpozitivniji oblik gnjeva.

‘Za dijabetes se morate brinuti kao da je zahtjevno dijete. Morate paziti što jedete i pijete. Osjećate da vam dijabetes onemogućuje da radite ono što želite raditi’

Kad ste gnjevni, ne zastajete kako biste razmišljali o tome koji bi oblik Vaš gnjev trebao preuzeti, jer je gnjev obrambena, reaktivna emocija. Gnjev osjećate jer Vas je netko ili nešto povrijedilo. Dijagnoza dijabetesa nedvojbeno može prouzročiti gnjev zbog mnogo razloga:

Tijelo Vas je iznevjerilo.

Bolujete od kronične bolesti.

Za dijabetes se morate brinuti kao da je zahtjevno dijete.

Morate paziti što jedete i pijete.

Osjećate da Vam dijabetes onemogućuje da radite ono što želite raditi.

Vaša obitelj i prijatelji ne razumiju dijabetes ili Vam govore da nedovoljno dobro skrbite o sebi.

Niste sposobni dobro kontrolirati svoj dijabetes, čak i ako se silno trudite.

Okidač Vašeg gnjeva Vaša je osobna stvar, ali, ako ste često gnjevni, uputno je razmisliti o tome kako izaći na kraj s time.

KAKO IZIĆI NA KRAJ S GNJEVOM?

Pronađite tjelesni odušak4, što ne znači udariti nekoga, bez obzira na zadovoljstvo koje biste mogli pronaći u tome! Važno je znati da imate mogućnost izbora. U supermarketu biste mogli imati ispad bijesa jer Vam je netko kolicima prešao preko stopala, ili biste tu situaciju mogli smatrati nezgodom, biti mirni i prihvatiti da u vezi toga ne možete poduzeti ništa. Ta će se osoba možda ispričati, ali ako se ne ispriča, pa Vam silovito zamjeranje žari cijelo tijelo, zadržite nadzor i čestitajte si jer niste eksplodirali u javnosti.

Tjelesna aktivnost odličan je način ublažavanja stresa i gnjeva kako ne biste morali fizički bježati! Ako Vas situacija nije samo razljutila, nego i veoma rastužila, dobrim plakanjem možete osloboditi napetost i gnjev i nakon toga ćete se osjećati mnogo bolje. Gnjev je moguće kontrolirati i tako što ćete ga imenovati kao da je osoba, pa kad se razljutite, recite sami sebi: „Eto… [umetnite primjereno ime]… došao me ljutiti i uzrujavati.“ Druge metode su brojanje na glas ili vikanje riječi za koju ste odlučili da je Vaša riječ za gnjev. Ljudi će Vas možda gledati, ali je to bolje od vikanja nečega mnogo goreg!

KRIVNJA

Druga jaka emocija povezana s dijagnozom bilo kojeg zdravstvenog problema je osjećaj krivnje. Ovaj osjećaj osobito je vezan uz misli o tome da se nismo primjereno brinuli za sebe ili da smo u nečemu pogriješili. Krivnja se pojavljuje i kad god ne želite vježbati ili uvidite da ste zaboravili u određeno vrijeme uzeti inzulin ili tablete za snižavanje razine glukoze. Budite uvjereni da su svi oboljeli od šećerne bolesti to proživjeli!

Krivnja je negativna emocija koja može otežati samostalnu regulaciju dijabetesa. Krivnja proizlazi iz osjećaja nelagode zbog lošeg ponašanja – jer smatrate da ste u nečemu pogriješili ili da ste nešto trebali učiniti drugačije. To je ujedno osjećaj koji se pojavljuje kad se optužujete – primjerice, ako pojedete nešto ‘loše’. Krivnja je normalna ako pojedete kolač, ali vjerovanje da ste loša osoba jer ste to učinili negativno je i destruktivno.

Kad bolujete od dijabetesa, mogli biste osjećati krivnju jer smatrate da ste ga na određeni način mogli spriječiti ili da ste mogli spriječiti određene komplikacije dijabetesa. Krivnja se pojavljuje i kad se o sebi ne brinete onako kako znate da biste trebali. Posve je normalno osjećati se krivim vezano uz aspekte dijabetesa i nadzora nad njime.

Postoje načini izlaženja na kraj s krivnjom. Kako biste se lakše nosili s tim osjećajem, M. Clark predlaže sljedeće:

KAKO IZAĆI NA KRAJ S OSJEĆAJEM KRIVNJE?

Usredotočite se na razlog zbog kojeg osjećate krivnju. Je li to, primjerice, zbog nečega što jeste ili niste učinili, ili zbog nečega što je netko drugi učinio, a Vi znate za to i smatrate da je pogrešno? Otkrivanje razloga za krivnju može olakšati situaciju ili je čak potpuno razriješiti.

Ako je moguće, povjerite drugima svoje osjećate o dijabetesu te pokušajte iznaći rješenje za prevladavanje tih osjećaja. Ovo možda neće biti primjereno za Vašu specifičnu situaciju, ali, ako jest, možete početi razmišljati pozitivnije i osjećat ćete se manje krivima.

‘Kad stres utječe na nas, oslobađanje pohranjene glukoze u krvotok povisuje razinu glukoze u krvi, što iziskuje više inzulina ili lijek za snižavanje razine glukoze u krvi’

Nemojte prikrivati osjećaj krivnje, za koji osjećate da se ne možete nositi s njim, ili ga pokušavati ignorirati jer će to pogoršati situaciju. Mudro je i izbjegavati povećavanje konzumacije alkohola ili pušenje, ili prejedanje, kako biste si na taj način odvratili misli od krivnje umjesto da se suočite s njome.

Kad identificirate problem (recimo da često jedete slatkiše, a ne biste to smjeli) i potencijalni način njegova rješavanja, obratite se zdravstvenom profesionalcu koji Vam može ponuditi primjerenu potporu i koji Vas neće osuđivati. To može biti Vaš liječnik obiteljske medicine, medicinska sestra ili sestra specijalizirana za dijabetes.

STRES

Riječju ‘stres’ moguće je izraziti sve od nošenja s teškom situacijom do fizičkih i mentalnih reakcija tijela na svakodnevne zahtjeve. Moramo se prilagoditi situacijama u kojima se svakodnevno nalazimo, bio to radnik koji ispred naše kuće radi pneumatskom bušilicom, putovanje prepunim vlakom na posao ili stres ispita ili seljenja. Što god bilo okidač, stres uzrokuje fizičku reakciju (znojni dlanovi, lupanje srca, glavobolja i/ili proljev, stegnuto grlo i napetost ili mučnina), ali i emocionalnu (uzrujanost, razdražljivost, anksioznost, nelagodu, zabrinutost, paniku, gnjev ili frustraciju).

Kako stres utječe na moj dijabetes?

Kad ste pod stresom, a bolujete od dijabetesa, fizičke promjene koje tijelo izvodi kako bi izašlo na kraj sa stresom – oslobađanje glukoze u mišiće za odgovor ‘bori se ili bježi’, i adrenalina kako bismo bili pozorni – povisuje razinu glukoze u krvi. To je škodljivo ako ne uspijete sagorjeti taj višak glukoze ili ga sniziti inzulinom. Druge reakcije, koje otežavaju kontrolu nad dijabetesom, jesu:

• pojačan dotok krvi u mišiće – koja im donosi glukozu kao gorivo

– koji povisuje Vaš krvni tlak;

• krvne žile se sužavaju, povećavajući srčanu frekvenciju, a disanje postaje ubrzano kako bi svi dijelovi tijela primili više kisika;

• usporavanje probave jer se krv odvraća od razgradnje hrane i preusmjerava mišićima;

• drhtanje i znojenje, poput simptoma hipoglikemije; mogli biste osjetiti navalu adrenalina u tijelu i mogla bi uslijediti glavobolja;

• suha usta i mučnina;

• zgrčeni, napeti mišići.

Ako ne možete doista ispuhati frustraciju na objekt koji Vam je prouzročio stres, ili pobjeći od nečega što Vas muči, stres nije oslobođen, a nema svrhu u Vašem tijelu ili odušak. Nagomilani i dugotrajan stres može utjecati na imunološki sustav toliko snažno da se pojavi bolest.

‘Glumici Halle Berry isprva je dijagnosticiran dijabetes tipa 1, ali je potom ustanovljeno da je zapravo posrijedi tip 2. Ogroman broj zvijezda i slavnih osoba pokazuje da ta bolest nedvojbeno nije prepreka uspjehu’

Kad stres utječe na nas, oslobađanje pohranjene glukoze u krvotok povisuje razinu glukoze u krvi, što iziskuje više inzulina ili lijek za snižavanje razine glukoze u krvi. Povišenje glukoze u krvi može ostati neopaženo i kad ste pod stresom, jer ste zaokupljeni situacijom umjesto da redovito kontrolirate razinu glukoze u krvi. Osim toga, možda ne želite ili nemate vremena jesti ili vježbati, ili ste odlučili nositi se sa stresom tako što ćete piti alkohol ili pušiti više nego inače. Ne moram Vam reći da ti načini nošenja sa stresom nisu osobito zdravi.

KAKO IZAĆI NA KRAJ SA STRESOM?

Kao što vidite iz načina na koje stres utječe na tijelo, trebali biste izaći na kraj s njim kako biste zadržali nadzor nad dijabetesom. Nekoliko je načina da lakše prevladate učinke stresa na tijelo, ali trebali biste imati na umu sljedeće:

Ublažite stres tehnikama relaksacije kao što su duboko disanje, meditacija i hipnoza. Učinkovite su jer Vašem tijelu omogućuju da se odmori, osobito ako niste dobro spavali. Pomoći će Vam i da se osjećate mirnije te upravljate situacijom i dijabetesom, što pojačava osjećaj zadovoljstva. Prije spavanja iskušajte vizualizaciju koja će Vam pomoći da se osjećate smireno i slobodno od stresa. Koristite sva osjetila. Primjerice, zamislite da hodate lijepim vrtom u kojem rastu šareni te divno mirisni cvjetovi i da čujete vodopad u blizini. Takva vizualizacija doista može pomoći ublažiti stres, ako se prakticira redovito.

• Identificirajte zašto osjećate stres. Poznavanje točnog uzroka – primjerice, pokušaj uklapanja mjerenja glukoze u krvi u vrlo zahtjevan raspored – može Vam pomoći iznaći načine da izađete na kraj s njime. Ako sami sebi kažete kako tijekom dana jednostavno imate previše posla da biste držali dijabetes pod nadzorom nije dovoljno specifično – trebali biste znati što je problem da biste iznašli rješenje i ublažili stres.

• Kad znate u čemu je problem, sljedeće o čemu biste trebali razmišljati je pitanje kako reagirate na taj problem. Reagiranje prije no što ste potpuno procijenili situaciju može značiti da situacija zapravo i nije loša kao što ste mislili. Kad uvidite da to činite, u stresnoj situaciji možete udahnuti prije no što dopustite da Vas emocije svladaju.

Riješite svoj uzrok stresa tako što ćete ga raščlaniti na dijelove s kojima možete izaći na kraj, kako Vam se ne bi doimao prevelikim. Identificirajte jeste li na stres skloni reagirati fizički – vičući i vrišteći, ili emocionalno – zabrinjavajući se i potiskujući. Kad znate zašto i kako reagirate, taj odgovor možete promijeniti a, s vremenom i ponavljanjem, Vaš će mozak automatski reagirati onako kako želite.

• Klonite se onoga što Vam uzrokuje stres koliko god možete. Dakako, ako ste pod stresom zato što bolujete od dijabetesa, trebali biste sa svojim medicinskim timom razgovarati o boljim strategijama. Ako ne možete izbjeći ono što Vam uzrokuje stres, promijenite svoju reakciju. Nemojte reći ili misliti: „Znao sam da će mi se to dogoditi, uvijek mi se dogodi“, ili: „Kladim se da nitko drugi nema ove probleme“; pokušajte umjesto toga reći: „To se dogodilo, ali, mogu to prevladati tako što ću…“ Ili: „Nazvat ću X jer znam da mi on može pomoći s ovim.“

• Tjelesna aktivnost nije dobra samo za snižavanje razine glukoze

u krvi, nego i pomaže ublažiti stres. Najbolja tjelesna aktivnost je ona u kojoj uživate.

• Pronađite hobi ili slobodnu aktivnost. To će Vam odvratiti pozornost i zaustaviti Vaše razmišljanje o toj situaciji. Ako je posrijedi

• produktivan hobi, stvaranje nečega novog može motivirati, ali i djelovati vrlo terapijski.

• Pokušajte uspostaviti redoviti obrazac spavanja, svakoga dana odlazite na spavanje i ustajte u isto vrijeme kako bi Vaš tjelesni sat bio stabilan i kako biste se dobro odmorili.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.