FELJTON Priče o ženama koje su promijenile svijet

Autor:

Pixabay

Nacional donosi ulomke iz nastavka svjetskog bestselera ‘Priče za laku noć: Mlade buntovnice 2’ autorica Francesce Cavallo i Elene Favilli koje pišu o životima i pustolovinama stotinu hrabrih žena

NADINE GORDIMER

2 0 . S T U D E N O G A 1 9 2 3 . — 1 3 . S R P N J A 2 0 1 4 ., J U Ž N O A F R I Č K A R E P U B L I K A

K NJI Ž E V N I C A I A K T I V I S T K I N J A

Nekoć davno u Južnoafričkoj Republici živjela je djevojčica koja je voljela pravdu i jednakost iznad svega. Zvala se Nadine. U ta je vremena njezina zemlja stenjala pod teretom apartheida, brutalne politike segregacije i diskriminacije crnaca.

Nadine je bila bijela, i dobro je vidjela koje joj sve prednosti ta činjenica donosi. Mogla je ići u školu koju hoće, ali njezini prijatelji crnci to nisu smjeli.

Mogla je ići u kino i u dućane u koje je htjela, ali njezini prijatelji crnci to nisu mogli.

Kad je policija otvorila vatru na skupinu prosvjednika i ubila šezdeset i devet ljudi, Nadine je donijela odluku da se pridruži pokretu protiv apartheida.

Htjela je da svijet napokon dozna istinu o svemu što se događa u Južnoafričkoj Republici.

Jednoga dana upoznala je genijalnog čovjeka koji se zvao Nelson Mandela — odvjetnika koji je poslije postao prvi crni predsjednik. Mandela je odlučio okončati apartheid mirnim političkim sredstvima, i on i Nadine odmah su se sprijateljili. Kad je Mandela uhićen i osuđen za politički aktivizam, Nadine mu je pomogla urediti poznati govor koji je održao u svoju obranu, pod naslovom »Spreman sam umrijeti.«

Južnoafrička vlada zabranila je nekoliko Nadineinih djela, ali ona je nastavila neumorno pisati. Svijet je otkrio njezin glas i bio je spreman poslušati epsku poruku slobode i pravde.

Dobila je Nobelovu nagradu za književnost i poživjela dovoljno dugo da dočeka kraj apartheida.

MATA HARI

7 . K O L O V O Z A 1 8 76. — 1 5 . L I S T O P A D A 1 9 1 7 ., N I Z O Z E M S K A

Š P I J U N K A

Nekoć davno mlada je žena vidjela oglas u novinama. U njemu je pisalo ‘Traži se mladenka’. Margaretha se javila, udala se za kapetana u službi u Nizozemskoj istočnoj Indiji i preselila se u Indoneziju. Ondje je proučavala lokalne tradicije i pridružila se plesnoj trupi. Ali brak je bio nesretan, i kada mu je došao kraj, Margaretha se preselila u Pariz. Tada je sve što je dolazilo s ‘egzotičnog istoka’ bilo moderno pa se ona pretvarala da je plesačica iz hinduskog hrama. Omotala se velovima i uzela umjetničko ime: Mata Hari, na malajskome poetski naziv za Sunce — ‘Oko dana’.

Plesala je s gracioznošću divlje životinje. Nosila je oskudne kostime, grudnjak optočen draguljima i trikoe boje kože. Odmah je postala zvijezda!

Kad je imala četrdeset, zaljubila se u mladog ruskog kapetana koji je u Prvom svjetskom ratu ostao bez oka. Trebala je novi posao da njega može uzdržavati pa je postala francuska špijunka.

Putovala je po Europi vlakom i brodom. Bojila je kosu, mijenjala frizure i postala majstorica u prerušavanju. Doznala je da se uz obalu Maroka nalaze njemačke podmornice i to je ispisala nevidljivom tintom i poslala u Francusku.

Ali Francuzi su pogrešno posumnjali da špijunira i za Nijemce pa su je uhitili kao dvostruku agenticu i osudili na smrt. Dok je stajala pred streljačkim vodom, poslala je vojnicima poljubac. Mata Hari umrla je kao što je i živjela: slobodna i neustrašiva.

AGATHA CHRISTIE

1 5 . R U J N A 1 8 9 0 . — 1 2 . S I J E Č N J A 1 9 7 6 ., UJEDINJENO KRALJEVSTVO

K NJI Ž E V N I C A

Bila jednom djevojčica koja je obožavala pisati. Pjesme, ljubiće, krimiće, pisma — sve. Agatha je najviše željela biti profesionalna književnica. O tome je govorila svome psu Georgeu Washingtonu. U šetnji s njim posvuda je vidjela mjesta radnje svojih priča, a u ljudima koje je susretala vidjela je svoje likove.

Agatha je slala priče u časopise. Odbijenice su se gomilale, ali to ju nije zaustavilo. Strastveno je čitala i obožavala krimiće s tajanstvenim ubojstvima.

Onda je napisala vlastiti detektivski roman. Glavni lik romana Zagonetni događaj u Stylesu bio je Belgijanac Hercule Poirot, detektiv slavnog brka. Onda je jedan nakladnik napokon pristao objaviti Agathin rukopis.

Roman je postigao golem uspjeh i označio početak nevjerojatne karijere. Knjige Agathe Christie prodane su u više od dvije milijarde primjeraka i prevedene na više od stotinu jezika, a ona je postala najprodavanija autorica romana svih vremena.

Hercule Poirot sa zašiljenim brkom i gospođica Marple s ljupkim šeširićem postali su dvoje najpopularnijih literarnih detektiva. Pojavili su se u TV serijama i filmovima, i milijuni ljudi zajedno su s njima pokušavali odgonetnuti tko je ubojica.

Tijekom izvanredne karijere Agatha je napisala šezdeset i šest detektivskih romana, četrnaest zbirki kratkih priča, i Mišolovku, najizvođenije kazališno djelo na svijetu.

CHIMAMANDA NGOZI ADICHIE

ROĐENA 15. RUJNA 1977., NIGERIJA

K NJI Ž E V N I C A

Nekoć je u Nigeriji živjela mala Chimamanda koja je obožavala knjige. Čitala je sve čega se dokopala, a kad je imala sedam godina, počela je pisati priče.

Chimamanda je živjela u Nigeriji. Jela je mango i igrala se na suncu. Ipak, svi likovi u njezinim pričama bili su bijeli: imali su plave oči, jeli jabuke i igrali se na snijegu. ‘Nije mi palo na pamet da ljudi s kožom čokoladne boje mogu biti u knjigama’, rekla je.

Onda je Chimamanda shvatila da je to šašavo pa je počela tragati za afričkim knjigama u kojima su Afrikanci. Mada je živjela u Africi, takve je knjige bilo teže pronaći nego europske i američke knjige pune bijelih ljudi.

A kad ih je pronašla, shvatila je da je sjajno vidjeti ljude poput nje kao likove u knjigama. Poželjela je da ih bude još.

Chimamanda je postala iznimna književnica. Putovala je po svijetu i pričala priče o Nigeriji i Americi, ženama i muškarcima, migraciji i frizerskim salonima, o modi i ratu.

Bila je duhovita, sa smislom za humor i darom da naizgled komplicirane stvari postavi vrlo jasno. Ljudi su obožavali njezine knjige i govore. Slali su snimke njezinih predavanja jedni drugima da se inspiriraju i osnaže.

Chimamanda je postala strastvena zagovornica rodne jednakosti. ‘Kažu da su žene podređene muškarcima jer je naša kultura takva’, rekla je. ‘Ali kultura se mijenja! Kultura ne čini ljude. Ljudi čine kulturu!’

HEDY LAMARR

9 . S T U D E N O G A 1 9 1 4 . — 1 9 . S I J E Č N J A 2 0 0 0 ., AUSTRIJA

GLUMICA I IZUMITELJICA

Nekoć davno u Austriji rodila se krasna djevojčica Hedy. Kad je odrasla, udala se za bogataša i preselila se u dvorac. Mada je izgledalo kao da joj se ostvario san, ubrzo je shvatila da se ona i suprug ne razumiju.

‘Bila sam poput lutke’, rekla je. ‘Mislio je da nemam mozga!’ Da stvar bude gora, njezin je suprug prodavao oružje nacistima i fašistima, i Hedy je često morala sjediti s njima dok su razglabali o vojnim tehnologijama koje će iskoristiti za provedbu svojih opakih planova.

Jednoga je dana Hedy odlučila da joj je dosta pa se prerušila u sobaricu i pobjegla u Pariz. Ondje je upoznala važnog holivudskog producenta Louisa B. Mayera. Otišla je za njim u Los Angeles, snimila osamnaest filmova i postala jedna od najvećih filmskih zvijezda na svijetu.

Uz filmove, Hedy je izumila novu vrstu semafora i tabletu koja običnu vodu pretvara u gaziranu, i pomogla je bogatom industrijalcu da izgradi učinkovitije zrakoplove predlažući prilagodbe u obliku.

Tijekom Drugog svjetskog rata Hedy je doznala da nacisti štite svoje podmornice od torpeda ometajući radijske signale za njihovu kontrolu.

‘Mogu riješiti taj problem’, rekla je i bacila se na posao.

Uz pomoć prijatelja glazbenika izumila je tajni komunikacijski sustav koji automatski mijenja frekvenciju torpedskog signala, tako da ga neprijatelji ne mogu presresti.

Njezin je rad položio temelje za razvoj Wi-Fija i Bluetootha, tehnologija koje danas svi mi rabimo.

NEFERTITI

KRALJICA

OKO 1370. PR. KR. – OKO 1330. PR. KR.

Prije mnogo, mnogo godina u drevnome je Egiptu vladala tajanstvena kraljica koja se zvala Nefertiti. Njezino ime značilo je ‘ljepotica je stigla’, ali nije se dalo naslutiti otkud je to ona došla. Nefertiti je bila velika enigma, i bila je iznimno moćna vladarica.

Imala je šest kćeri i vladala je uz svoga muža Ehnatona. Nosili su istu krunu i u bitkama se borili rame uz rame. Nefertiti je promicala potpuno nov umjetnički stil, i preobrazila je Egipat od politeističkog društva, koje vjeruje u mnogo bogova, u kulturu koja štuje samo Atona, boga sunca.

Onda je jednoga dana Nefertiti nestala. Do danas nitko ne zna što se s njom dogodilo. Da je umrla, bili bi joj priredili kraljevski pogreb, kao i svim ostalim vladarima i vladaricama, ali njezina grobnica nikada nije pronađena.

Neki vjeruju da je nadživjela muža, jer njezino se lice nalazi u svakom kutku njegove grobnice.

Neki misle da se nakon muževe smrti počela odijevati kao muškarac te postala faraon Smenkhkare, jedini vladar Egipta.

Prije nekoliko godina, arheolozi su radili na grobnici velikog kralja Tutankamona i primijetili čudne pukotine u zidu. Je li moguće da je iza skrivena još jedna grobnica? Posebnim podzemnim radarom otkrili su da ondje doista postoji prostorija!

Je li to grob davno izgubljene egipatske kraljice? To nitko ne zna — još.

Sve dok ne budu mogli otvoriti grobnicu, a da ne oštete krhke zidove, Nefertitina sudbina bit će ovijena velom tajne.

OPRAH WINFREY

R O Ð E N A 2 9 . S I J E Č N J A 1 9 5 4 ., S J E D I N J E N E A M E R I Č K E D R Ž A V E

T V V O D I T E L J I C A , G L U M I C A I P O D U Z E T N I C A

Bila jednom djevojčica koja je intervjuirala vrane. Intervjuirala je i svoje lutke od kukuruzovine, i tako je dobro recitirala Bibliju da su je prozvali Propovjednica.

Zvala se Oprah i obožavala je pričati, ali njezina obitelj nikada nije imala vremena da je posluša. Majka bi je otpilila i rekla: ‘Tiho! Nemam vremena za tebe’.

Baka joj nije dopuštala da plače, čak ni kad bi je tukla. ‘Ljudi će misliti da si slaba’, rekla bi. Držati sve u sebi bilo je nepodnošljivo.

Pa je Oprah stalno tražila prilike da govori i ljude koji će slušati što će reći. Prvo se pridružila govorničkom timu u srednjoj školi, onda je počela raditi na lokalnoj radio postaji, i na kraju je postala voditeljica TV vijesti u Baltimoreu.

Obitelj i prijatelji bili su uzbuđeni. Ali Oprah nije bila sigurna da je takva vrsta novinarstva ono što najviše voli. Otpustili su je iz vijesti i dali joj loše gledani ranojutarnji show. Oprah je mislila da je to kraj njezine karijere.

Međutim, dok je intervjuirala prodavača sladoleda, otkrila je svoj najveći talent. Ljudi su zavoljeli emisiju jer ona je doista slušala svoje goste. Kad su plakali, osjećala je njihovu tugu. Kad su bili ljuti, shvaćala je njihovu bol.

Kad su bili sretni, smijala se s njima.

Oprah je postala kraljica talk showa. Preselila se na nacionalnu televiziju, pokrenula vlastitu TV kuću i postala multimilijarderka i jedna od najvelikodušnijih filantropkinja u povijesti.

AUDREY HEPBURN

4 . S V I B N J A 1 9 2 9 . — 2 0 . S I J E Č N J A 1 9 9 3 ., BELGIJA

GLUMICA

Nekoć davno u Nizozemskoj živjela je Audrey, djevojčica koja je jela tulipane.

To nije bilo zato što je voljela cvijeće — već jer je bila gladna. Život u Nizozemskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je težak. Hrane nikad nije bilo dovoljno, i Audrey je često od gladi bolio želudac. Lukovice tulipana nisu bile ukusne, ali spasile su je da ne umre od gladi. Kad je porasla, Audrey se odselila u Englesku i postala filmska glumica.

Svijet se divio njezinu elegantnom stasu i ljepoti. Poznati dizajneri sjatili su se oko nje i postala je ikona stila, poznata po maloj crnoj haljini, dugim rukavicama i dijamantnoj tijari. Nakon premijere njezina najpoznatijeg filma, Doručak kod Tiffanyja, izgled a la Audrey Hepburn postao je toliko popularan da su se mnoge žene odijevale poput nje. Čak su odlazile do poznate draguljarnice u New Yorku da stanu na mjesto na kojem je i ona stajala u poznatoj sceni iz tog filma.

Ali Audrey je željela postići nešto više od filmske slave i toga da joj se drugi dive zbog odjeće. Htjela je pomoći siromašnoj i gladnoj djeci — djeci kakva je i sama nekoć bila.

Cijeli je život radila za UNICEF, humanitarnu organizaciju koja joj je pomogla dok je bila mala, za vrijeme rata. Smatrala je da nijedno dijete nikad više ne smije biti toliko gladno da mora jesti cvjetne lukovice.

Kad je Audrey umrla, po njoj je nazvana vrsta djevičanski bijelog tulipana, u čast njezina sjajnog rada za UNICEF.

BEYONCE

ROĐENA 4. RUJNA 1981., SAD

P J E V A Č I C A , K A N T A U T O R I C A I P O D U Z E T N I C A

Beyonce je imala šest godina kad je njezin tata počeo naplaćivati ljudima da je gledaju kako pjeva i pleše. Kad je rekla mami da s prijateljicama želi osnovati bend, mama je odvratila: ‘Sašit ću vam kostime.’ I tako je rođen Destiny’s Child.

Beyonce je bila kraljica benda: motivirana, fokusirana i zainteresirana da nauči što više o svim vidovima glazbenog biznisa.

Isprva joj je menadžer bio njezin vlastiti otac. Ali onda je Beyonce odlučila da će sama upravljati svojom karijerom i zamolila oca da se povuče.

Velika pjevačica i kantautorica Madonna bila joj je uzor. Kao ni Madonna, ni Beyonce nije htjela biti samo popularna pjevačica — htjela je biti cijeli pogon. I to je i postala.

Pjesmu po pjesmu, album po album, koncert po koncert, Beyonce je utrla vlastiti put i nadahnula ljude po cijelome svijetu. Pjevala je o slobodi, ljubavi, neovisnosti, boli: o osobnoj boli i društvenoj nepravdi.

Inspirirala je milijune crnkinja da se ponose svojom kulturom, korijenima i svojim jedinstvenim stilom.

Kad je Beyonce pozvana da nastupi u poluvremenu Super Bowla, najvećeg sportskog događaja u Sjedinjenim Američkim Državama, ušla je na stadion na čelu vojske plesačica od glave do pete odjevenih u crno. Sa svojom dojmljivom izvedbom pjesme ‘Formation’, dovela je moćnu crnačku himnu pred oči sto milijuna gledatelja i gledateljica.

Danas je Beyonce najutjecajnija živuća pop zvijezda na svijetu.

SKY BROWN

S K E J T E R I C A

ROĐENA 7. SRPNJA 2008., JAPAN

Nekoć davno u Japanu živjela je djevojčica koja se zvala Sky. Njezin tata bio je skejter i obožavala ga je gledati kako juri po kosinama i izvodi vratolomije. Dok još nije znala ni hodati, Sky je pokušavala održati ravnotežu na njegovoj dasci, oponašajući ga.

Isprva se tata bojao da će Sky pasti i ozlijediti se, ali onda je shvatio da je prirodni talent. I kupio joj je skejt.

Kad bi Sky išla vježbati na rampu, stariji dečki znali su se ubaciti ispred nje. Što ta djevojčica zna o skejtanju? E, pa, mnogo toga.

Takvo je podcjenjivanje samo motiviralo Sky da intenzivnije trenira, skače još više i nauči nove trikove. Uskoro je postala najmlađa skejterica na turniru Vans Park za profesionalne skejtere.

Ne možeš naučiti dobro skejtati bez krvavih koljena i izgrebenih laktova.

Tako je i Sky mnogo puta pala sa svoje daske. Jednom je za vrijeme natjecanja upala u skejterski bazen, jedan od težih poligona svakog skejterskog parka. Nije uspjela sama izaći, ali troje kolega skejtera pomogli su joj da se uzvere do vrha. Pljesnuli su se rukama u znak odobravanja kad je izašla.

‘U redu je pasti’, mislila je, ‘kad ima onih koji će te podići! Želim biti baš poput njih: dobra skejterica i dobra osoba.’

Danas Sky nastavlja pomicati granice i izazivati mnogo starije natjecatelje u tom muškom svijetu skejtanja. ‘Više volim rampe i skejterske bazene nego ljuljačke i tobogane — jednostavno su puuuuuno zabavniji’, kaže.

‘Tako je zabavno napraviti savršen flip. Obožavam taj osjećaj.’

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.