‘Imaginarna majka’ autorice Ksenije Vidmar Horvat kolektivna je biografska studija majke u zapadnoj kulturi 20. stoljeća, usredotočena na mitološko društveno utemeljenje žene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedočenje žena o majčinstvu s druge strane. Nacional donosi ulomak koji govori o ulozi majki neposredno nakon završetka 2. svjetskog rata kao i gradnji vizije socijalističke majke u SFRJ
U ovom poglavlju istražujemo kulturne reprezentacije majčinstva u poslijeratnoj slovenskoj povijesti. Kao izvor će nam služiti Naša žena, ženski časopis s najduljom poviješću izlaženja u Sloveniji. Analiza, usmjerena na neposredno poslijeratno socijalističko razdoblje, bit će pomoć u nastavku prilikom istraživanja reprezentacije majčinstva u postsocijalizmu. Oba razdoblja naime povezuje kolektivno tranzicijsko iskustvo, u prvom slučaju od ratnoga prema poslijeratnom razdoblju obnove društva, a u drugom prijelaz između dvaju društvenih poredaka. Pri tom su oba razdoblja povezana i sjećanjem. Sjećanja na socijalizam i rodni identitet žena u društvenopolitičkom poretku koji je sâm sebe smatrao razdobljem seksualnoga oslobođenja žena imaju značajnu, ako ne i konstitutivnu ulogu u oblikovanju kolektivnih — rodnih, seksualnih, generacijskih i drugih društvenih identiteta u postsocijalizmu. Kad je riječ o rodnim politikama socijalizma, oživljavanje prošlosti često se povezuje s predodžbama o ženi koju je socijalizam lišio ženskosti time što ju je gurnuo u proizvodnju (Jogan 2000). Majčinstvo i društveni život u socijalizmu su nesumnjivo bila područja čija bi se rodna problematika trebala riješiti takoreći automatski, u skladu s marksističkom doktrinom o ukidanju privatnoga vlasništva, a time i svih društvenih, pa i rodnih, opreka do kojih bi to vlasništvo dovodilo. No tvrditi da je ženska majčinska uloga gurnuta na margine društvene svijesti, značilo bi previdjeti koliko je na idejno-ideološkoj razini ta uloga bila važna za socijalističku društvenu obnovu lika majke…
Komentari