MUZEJ ZA NOVEJŠO ZGODOVINO SLOVENIJE

FELJTON: KRANJSKA KOBASICA Slovenci u svađi s Hrvatima, Nijemcima i Austrijancima

Nacional donosi ulomke iz knjige ‘I feel kranjska kobasica’ u kojima Jernej Mlekuž opisuje diplomatski rat zbog slovenskog specijaliteta koji je od 19. stoljeća označavao ‘slovenskost’, preživio socijalizam, a i danas ima veliku važnost u slovenskom društvu

U ožujku 2009. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije podnijelo je Europskoj komisiji na prosudbu prijedlog za registraciju kranjske kobasice kao proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla na razini Europske unije. Zaštita proizvoda sa zemljopisnom oznakom znači da se barem jedan od proizvodnih postupaka mora odvijati unutar određenog zemljopisnog područja, dok sirovina za proizvodnju može dolaziti i izvan tog zemljopisnog područja. Ministarstvo je kranjsku kobasicu prijelazno nacionalno zaštitilo zemljopisnom oznakom, što znači da kranjsku kobasicu mogu proizoditi samo oni proizvođači koji od organa za certificiranje dobiju certifikat o sukladnosti proizvodnje s potvrđenom specifikacijom.

U travnju 2010. godine Europska komisija je ministarstvu odgovorila da prijedlog ne ispunjava zahtjeve europskog zakonodavstva na području zaštite poljoprivrednih proizvoda i namirnica jer zemljopisno područje ne odgovara regiji iz imena, jer prijedlog ne sadrži odgovarajuće dokaze da se proizvod po sastojcima ili po proizvodnom postupku razlikuje od ostalih sličnih proizvoda, i jer nema odgovarajućih dokaza o čuvenosti proizvoda, te će stoga prijedlog za zaštitu kranjske kobasice biti odbačen. Slovenija je zatim Europskoj komisiji uspjela dokazati da je Kranjska bila središnja slovenska pokrajina (zemlja) unutar Habsburške monarhije, te je europskoj komisiji poslala dokaze o specifičnosti proizvoda kao i brojne pismene dokaze o čuvenosti kranjske kobasice kao slovenskog proizvoda, od druge polovice 19. stoljeća do danas…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj