Europski parlament prihvatio sporazume s Japanom

Europarlamentarci su u srijedu u Strasbourgu prihvatili sporazume o trgovini i strateškoj suradnji Europske unije i Japana kojima dvije strane uspostavljaju suradnju na 50 područja u ukidaju carine za oko 90 posto proizvoda.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova prihvatio dva sporazuma s Japanom, Sporazum o gospodarskom partnerstvu i Strateški sporazum o partnerstvu.

Očekuje se da sporazumi, po opsegu najveći koje je Unija do sada potpisala, u trenutku kada su globalni odnosi pod prijetnjom protekcionizma pomognu promicanje standarda EU-a, posebice na području okoliša, sigurnosti hrane, zaštite potrošača i radnih prava.

Tvrtke iz EU-a izvoze više od 58 milijardi eura u robi i 28 milijardi eura u uslugama na japansko tržište svake godine, a sporazum će biti dodatni poticaj uklanjanjem preostalih trgovinskih prepreka, što uključuje uklanjanje 90 posto carinskih pristojbi za više od 90 posto izvoza u Japan.

Mjere bi trebale uštedjeti izvoznicima oko milijardu eura pristojbi koje plaćaju godišnje. Uz to, Japan će priznati poseban status više od 200 europskih poljoprivrednih proizvoda iz specifičnih regija. Smanjit će se i prepreke koje nisu vezane uz carine, primjerice, korištenjem međunarodnih standarda umjesto specifičnih japanskih zahtijeva, ističe Europski parlament.

EU će tijekom sedam godina ukinuti carine na uvoz japanskih automobila, no europarlamentarci su zatražili od Komisije da u tom razdoblju prati trendove u trgovini automobilima kako bi se predvidjela i spriječila destabilizacija europskog tržišta.

Slovenski zastupnik Alojz Peterle (EPP), izvjestitelj za strateški spoarzum o partnerstvu, je u razgovoru za Hinu istaknuo obim područja koja sporazumi zahvaćaju.

“Strateški sporazum je najambiciozniji do sada, niti s jednim drugim partnerom nismo sklopili ovakav sporazum. U njemu smo definirali 50 područja strateške suradnje, od promicanja mira, pitanja klimatskih promjena, cyber-kriminala do borbe protiv terorizma. Riječ je o mnogo pitanja sa snažnim naglaskom na poštivanju međunarodnog prava”, rekao je.

“Ovaj sporazum ukida milijarde carinskih davanja, pristojbi, podiže standarde, i pojednostavljuje trgovinu i, po našim procjenama, podići će BDP za jedan posto na obje strane. Europljanima će biti puno lakše prodavati automobile u Japanu, prijavljivati se na natječaje javne nabave, bit će lakše za izvoz poljoprivrednih proizvoda, isto vrijedi i za japansku stranu”, tumači Peterle.

Peterle je u razgovoru istaknuo da mu je posebno drago što je “prvi put u povijesti i zdravstvo definirano kao područje strateške suradnje”.

“Naša oba društva stare, natalitet je slab i u Japanu i u Europi, sve su prisutnije bolesti starije dobi, a ovaj sporazum pruža pravni temelj da počnemo kombinirati najbolja znanja s obje strane za dobro pacijenata. To je vrlo konkretno i mislim da je i to dobar dokaz da dva partnera žele raditi na temelju jedinstvenih vrijednosti i načela”.

Sporazumi se dotiču upravo točaka koje su dolaskom administracije Donalda Trumpa u SAD-u izazvale neslaganja i sporove u transatlantskim i globalnim trgovinskim odnosima.

“Mislim da je ovo snažna poruka , jer je Trump odbacio transpacifički trgovinski sporazum, a Europa i Japan su napravili svoj sporazum”, ocjenjuje Peterle.

Peterle je dodao da se “trudio da prvo i drugo izvješće ne opterećujemo pitanjima iz prošlosti ili sadašnjosti, poput događaja u Južnom kineskom moru iili pitanja korejskih “žena za utjehu” itd, nego sam pazio da je sporazum okrenut budućnosti, da to nije autobus u koji se trpa sve što se nekome ne sviđa. No bili smo vrlo jasni u temi kitolova na koji imamo vrlo različite poglede i u Europi se ne slažemo s japanskim odnosom prema tome”.

Izvjestitelj Sporazuma o gospodarskom partnerstvu Pedro Silva Pereira (S&D, Portugal) je za portal Europskog parlamenta istaknuo da se dogovor sklapa u važno vrijeme. “Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana šalje poruku podrške otvorenoj i pravednoj trgovini utemeljenoj na vrijednosti i poštivanju pravila u vrijeme sve većeg protekcionizma i nepredvidljive trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Dogovor također predstavlja priliku za Europsku uniju u azijsko-pacifičkoj regiji, naročito nakon povlačenja Sjedinjenih država iz Transpacifičkog partnerstva te je prilika za promicanje vrijednosti EU-a i visokih standarda u regiji”.

Pereira kaže da je dogovor više od samog poticanja trgovine.

“Ovaj sporazum dovest će do boljih bilateralnih odnosa, ali i konkretnih suradnji na pitanjima održivog razvoja, kao što je borba protiv klimatskih promjena. Dogovor može, uz to, ojačati koordinaciju na multilateralnim pitanjima s Japanom i pomoći oblikovati pravila globalne ekonomije u skladu s našim visokim standardima i vrijednostima koje dijelimo, poput poštivanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava”, rekao je.

“Radi se o prvom trgovinskom sporazumu s EU-om s obvezom za provođenje Pariškog klimatskog sporazuma i s poglavljima koji se bave korporativnim upravljanjem i malim i srednjim poduzećima. Sporazum uključuje visoke europske standarde za zaštitu okoliša, zaštitu potrošača, sigurnost hrane i prava radnika, štiti javne usluge i poštuje pravo na regulaciju“, kaže Pereira

Oba zastupnika poručuju da je dogovor mogući obrazac za razvijanje suradnje s drugim zemljama.

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir upozorava, međutim, da hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija mora bolje iskoristii sporazum.

“Vrijednost izvoza proizvoda ribarstva viša je od vrijednosti uvoza zahvaljujući izvozu naše tune i to upravo u Japan. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđaju se nove tržišne mogućnosti, kao što su sniženja carina te veća dostupnost tržišta za male i srednje poduzetnike. Iako će hrvatski poljoprivredni i prehrambenih proizvodi imati lakši pristup japanskom tržištu, nažalost, čini se kako to nije iskorišteno na najbolji mogući način”, jer, upozorava Petir, među zaštićenih 205 europskih oznaka zemljopisnog porijekla nema hrvatskih proizvoda.

“Popis sastavlja Odbor za trgovinsku politiku u dogovoru s državama članicama te je stoga na Hrvatskoj i njezinom predstavniku u tom Odboru da zatraži uključivanje hrvatskih proizvoda na popis”, ukazuje zastupnica.

Japan je već ratificirao sporazum. Nakon što je trgovinski sporazum prihvaćen u Europskom parlamentu, Vijeće bi 21. prosinca trebalo dati službenu potvrdu, kako bi on mogao stupiti na snagu 1. veljače 2019. Za stupanje na snagu Strateškog partnerstva potrebna je ratifikacija u državama članicama EU-a.

Komentiraj