Zemlje članice Europske unije moraju učiniti više da bi se Židovi osjećali sigurno, izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans u povodu objavljivanja istraživanja prema kojem 89 posto Židova osjeća da u posljednje vrijeme raste antisemitizam u europskim zemljama.

“Duboko sam zabrinut zbog rasta antisemitizma, što je zaključila Agencija EU-a za temeljna prava. Vrlo je važno da se borimo protiv te pošasti odlučno i kolektivno. Židovska zajednica se mora osjećati da je doma, da je sigurna u Europi. Ako to ne možemo postići, Europa prestaje biti Europom”, izjavio je Timmermans.

Europska agencija za temeljna prava objavila je rezultate ankete “Iskustva i percepcije antisemitizma – drugo istraživanje o diskriminaciji i zločinu iz mržnje protiv Židova”.
Antisemitski govor mržnje, uznemiravanje i strah od priznavanja svoje vjeroispovijesti stvarnost su Židova u EU-u, navodi se u izvješću.

“Desetljećima nakon holokausta uznemirujuća i rastuća razina antisemitizma i dalje je problem u EU-u”, izjavio je direktor Agencije Europske unije za temeljna prava Michael O’Flaherty. „Države članice moraju na to obratiti pozornost i povećati napore za suzbijanje antisemitizma i borbu protiv njega. Židovi imaju pravo na slobodan život bez mržnje i straha za svoju sigurnost.”

Anketom je obuhvaćeno 12 država članica za koje se procjenjuje da u njima živi 96 posto židovskog stanovništva u EU-u (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija). Više od 16 000 Židova u dobi od 16 godina ili starijih sudjelovalo je u internetskoj anketi u razdoblju od svibnja do lipnja 2018.

Rezultati ukazuju na porast antisemitizma. Oko 90 posto ispitanika smatra da razina antisemitizma u njihovoj zemlji raste, isti postotak drži da je antisemitizam posebno problematičan i na internetu, dok oko 70 posto ispitanika navodi javna mjesta, medije i politiku kao uobičajene izvore antisemitizma.

Antisemitizam je toliko duboko ukorijenjen u društvu da je redovito uznemiravanje postala uobičajena svakodnevica Židova. Gotovo 80 posto ispitanika ne prijavljuje ozbiljne incidente policiji ili drugim tijelima. U većini slučajeva ispitanici ne vjeruju da će time išta promijeniti, navodi se u izvješću.

Više od trećine ispitanika izbjegava sudjelovanje u židovskim manifestacijama ili posjećivanje okupljališta Židova jer se boje za svoju sigurnost i osjećaju se nesigurno. Jednak postotak razmišlja o emigraciji.

Europska agencija za temeljna prava navodi da je potrebno bolje podučavanje o holokaustu i veći broj aktivnosti za podizanje javne svijesti o holokaustu, osiguravanje sigurnosti židovskih zajednica i okupljališta Židova te redovito praćenje zločina iz mržnje uperenih protiv Židova. Redovitim istraživanjima o viktimizaciji mogla bi se poboljšati procjena učinkovitosti zakona i politike.