Europska pučka stranka bira svog ‘spitzenkandidata’

Autor:

epa07115811 Members of Parliament vote on a new law to ban the sale of single-use plastic products and the EU Budget 2019 at the European Parliament in Strasbourg, France, 24 October 2018.  EPA/PATRICK SEEGER

Europska pučka stranka, koja okuplja europske demokršćanske i narodnjačke stranke, izabrat će u četvrtak na kongresu u Helsinkiju svog vodećeg kandidata za predsjednika Europske komisije, tzv. spitzenkandidata.

Na kongresu, koji se održava u srijedu i četvrtak u Helsinkiju, očekuje se sudjelovanje čelnika vlada koji dolaze iz redova EPP-a poput hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, njemačke kancelarke Angele Merkel, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, irskog premijera Lea Varadkara, mađarskog Viktora Orbana.

Na skupu će sudjelovati i brojni drugi stranački čelnici te čelnici europskih institucija poput predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, Europskog vijeća Donalda Tuska, Europskog parlamenta Antonija Tajanija.

Izaslanici najjače političke stranke u Europskom parlamentu, njih 758, izabrat će između Nijemca Manfreda Webera i Finca Alexandra Stubba svog vodećeg kandidata za predstojeće europske izbore u proljeće 2019.

Nogomet ili hokej

Weber je konzervativac, član bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). Stubb je pripadnik liberalnog krila EPP-a.

Većina stranaka koje djeluju unutar EPP-a najavila je da će podržati Webera, uključujući i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).

Weber je izraziti favorit, što priznaje i njegov protukandidat Stubb.

“To je kao da Njemačka igra nogometnu utakmicu protiv Finske”, rekao je Stubb nedavno u intervjuu za Sueddeutsche Zeitung. “Radije bih da je to u hokeju na ledu”, dodao je.

Vodeći kandidat EPP-a, tkogod bio izabran, ima izgleda postati sljedeći predsjednik Europske komisije, ali za to nema jamstava.

Koncept glavnog ili vodećeg kandidata, poznat pod njemačkim nazivom spitzenkandidat, prvi je put korišten 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova.

Prema tome modelu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu.

Međutim, ne slažu se svi takvim pristupom, pogotovo ne s tumačenjem da jedan od vodećih kandidata autmatski mora biti izabran. Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a koje okuplja šefove država ili vlada, ne želi se odreći svoje nadležnosti da autonomno predlaže svoga kandidata i izvan kruga onih koji su se natjecali kao “spitzenkandidati”.

No, u svakom slučaju izbor vodećeg kandidata ima određenu težinu, pogotovo u pregovorima nakon europskih izbora koji će se održati između 23. i 26. svibnja sljedeće godine. Naime, osim predsjednika Europske komisije sljedeće godine trebat će izabrati novog predsjednika Europskog vijeća, Europskog parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europske središnje banke. Pri tome se mora voditi računa o rezultatima izbora, ali i o tome da ključni ljudi ne bude samo iz jednog dijela Europe ili da na funkcije ne dođu samo muškarci.

Weber i Stubb, potpuno različiti kandidati

Manfred Weber rođen je 1972. godine u Landshutu u Bavarskoj. Alexender Stubb nešto je stariji, rođen je 1968. u Helsinkiju.

Weber nikada nije obnašao dužnost u izvršnoj vlasti na bilo kojoj razini. Od 2002. do 2004. bio je zastupnik u bavarskom parlamentu, kao najmlađi zastupnik izabran u to tijelo. Od 2004. zastupnik je u Europskom parlamentu, a od 2014. šef je zastupničkog kluba EPP-a i najmlađi čelnik neke političke skupine u Europskom parlamentu.

Poznat je kao umjereni političar, spretan u postizanju političkih dogovora i traženju kompromisa.

Suprotno od introvertiranog Webera, Stubb uživa biti u središtu pozornosti.

Odrastao u dvojezičnoj obitelji, otac mu je pripadnik švedske manjine u Finskoj, a majka Finkinja, tako da od malih nogu govori oba jezika.

Školovao se u Finskoj, Sjedinjenim Državama, Londonu, Parizu, Bruggeu. Govori pet jezika – finski, švedski, engleski, francuski i njemački. Redovito trči maratonske utrke i sudjeluje u triatlonima. Bio je zastupnik u Europskom parlamentu, ministar vanjskih poslova, ministar za europske poslove i vanjsku trgovinu te u konačnici i premijer Finske.

S obzirom na to da se kod sastavljanja sadašnje Komisije 2014. inzistiralo da čak i povjerenici imaju barem ministarsko, ako ne i premijersko iskustvo, Weberova kandidatara bila je pomalo iznenađujuća, ali danas je on uvjerljivi favorit u utrci s kandidatom koji je obnašao najviše dužnosti u svojoj zemlji.

Izravno sučeljavanje – pitanje Orbanove stranke u EPP-u

Izaslanici na kongresu EPP-a u četvrtak će tajnim glasanjem izabrati jednog od dvojice kandidata.

Prije toga, u srijedu navečer, moći će pratiti izravno sučeljevanje dvojice kandidata, a jedna od tema koja bi mogla prevladati u raspravi jest pitanje mađarskog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesza.

Orban i Fidesz često su mete kritika zbog populizma i odstupanja od europskih demokratskih vrijednosti.

Stubb je puno žešći kritičar i mogao bi tražiti izbacivanje Fidesza iz Europske pučke stranke, dok je Weber puno oprezniji i protivi se izbacivanju, iako je u Europskom parlamentu glasao da se protiv Mađarske pokrene postupak predviđen člankom 7 koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-a.

Upitno je hoće li pučani i socijaldemokrati imati većinu

Može se očekivati da će Europska pučka stranka ostati i dalje najjača stranka u Europskom parlamentu, no pitanje hoće li moći zajedno sa socijaldemokratima zadržati većinu.

Sada te dvije stranke imaju 55 posto zastupnika u Europskom parlamentu, ali se očekuje da će obje izgubiti dio glasova nauštrb populista.

Stoga bi za većinu pučanima i socijaldemokratima mogli trebati liberali, možda čak i zeleni. A to onda znači da će se pet funkcija, koje će trebati popuniti, dijeliti između više igrača.

Zato bi jednu od presudnih uloga u predstojećoj kadrovskoj križaljci mogao imati francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macron još nije odlučio hoće se li pridružiti europskim liberalima, koji zasad oklijevaju o tome hoće li istaknuti svoga kandidata za predsjednika Europske komisije.

Prema više izvora, Macronova kandidatkinja je Margrethe Vestager, Dankinja, povjerenica za tržišno natjecanje, koje se isprofilirala kao snažna i beskropromisna političarka.

Problem s Vestager je u tome što njezina zemlja nije u eurozoni, a njezina stranka je u oporbi sadašnjoj danskoj vladi. Međutim, možda postoji način da se prevlada i taj problem.

U svakom slučaju, ona je upisala tečaj francuskog, suprotno od Webera koji to ne smatra neophodnim. Do sada se uglavnom tražilo da predsjednik Komisije govori i francuski.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.