Europska povjerenica: “Moramo okončati digitalni Divlji zapad”

Društvene mreže pružile su do sada neslućene mogućnosti za komuniciranje, ali i donijele mnoštvo problema poput lažnih vijesti te ih je potrebno regulirati ali tako da se ne ugrozi sloboda izražavanja, sukus je rasprave u Europskom parlamentu održane u srijedu popodne.

“Društveni mediji transformirali su način na koji međusobno komuniciramo, donijeli su nove prilike ali i mnogo novih problema”, rekla je u raspravi potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

U raspravi o demokratskom nadzoru društvenih mreža i zaštiti temeljnih prava sudjelovalo je nekoliko desetaka zastupnika. Golema većina njih ističe da na društvenim mrežama nema mjesta za govor mržnje i poticanje na nasilje te da se ne može prepustiti privatnim tehnološkim tvrtkama da same određuju tko može i što se može objavljivati jer to treba biti posao demokratskih institucija.

“Krajnje je vrijeme da se zauzda neobuzdana moć velikih tehnoloških korporacija, ali se u svakom slučaju mora sačuvati sloboda govora. Ne želim da imamo ministarstvo ili arbitre istine, to je ključno načelo”, naglasila je Jourova.

“Moramo uvesti red u područje digitalnog i okončati digitalni Divlji zapad. Ono što je nelegalno offline mora biti nelegalno i online”, rekla je Jourova.

Istaknula je da se izgubila razlika razlika između činjenica koje pripadaju svima i mišljenja, koje pripada pojedincu. Ta je razlika narušena i može se popraviti samo ako postoji povjerenje u znanost i demokratske institucije”.

Dodala je da je nasilni upad u zgradu američkog Kongresa vrlo zorno pokazao snagu društvenih mreža, koje su na temelju svojih vlastitih kriterija odlučile trajno ugasiti račun izabranog predsjednika.

“To je prilično zabrinjavajuće, iako vjerujem da neodgovorno poticanje na nasilje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa to zaslužuje”, kaže Jourova.

Europska komisija objavila je u prosincu prošle godine prijedloge dalekosežnih pravila kojima namjerava uvesti reda u digitalni svijet, uključujući društvene mreže, internetsku trgovinu i druge internetske platforme.

Komisija je predložila dvije uredbe – zakon o digitalnim uslugama i zakon o digitalnim tržištima, u kojima se predviđa niz obaveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

Jourova je u srijedu najavila da će predložiti novu uredbu o političkom reklamiranju na internetu.

“Plaćena promocija, plaćeni lajkovi, reakcije s lažnih računa, botovi opasni su za demokraciju, posebice u izbornom razdoblju i upravo zato predložit ću uredbu o političkom reklamiranju na internetu”, rekla je Jourova.

U raspravi je također istaknuto da nije dovoljno usredotočiti se samo na reguliranje društvenih mreža i internetskih platformi, nego da je potrebno raditi na medijskoj pismenosti i obrazovanju kako bi ljudi razumjeli temeljne činjenice kako funkcionira internet i zašto vide određene sadržaje.

S druge strane, tehnološke tvrtke ne bi se trebale voditi samo zakonima i propisima, nego i moralnim normama.

Arhitekti slijede ne samo zakone, nego i moralne norme kako bi osigurali da njihove zgrade budu sigurne. Tako i oni koji pišu kodove i algoritme također moraju imati takvu odgovornost, istaknuto je u raspravi.

Zastupnica iz Poljske, koja je govorila u ime kluba EPP-a, Magdalena Adamowicz pozvala je zastupnike da podrže borbu poljskih medija, koji se boje za svoju neovisnost. Poljske mreže, tiskovine i portali u privatnom vlasništvu u srijedu prosvjeduju protiv planiranog poreza na oglašavanje u čemu vide prijetnju medijskom pluralizmu.

Sunčana Glavak (HDZ/EPP) iznijela je u raspravi zabrinjavajuće podatke o broju uklonjenih lažnih sadržaja s interneta. Od siječnja 2020. godine Google je uklonio ili blokirao više od 90 milijuna oglasa u EU povezanih s koronavirusom zbog narušavanja pravila oglašavanja, uključujući i dezinformacije o lijekovima.

U Hrvatskoj je blokirano 12.390 oglasa na Googleu, u Njemačkoj 10 milijuna, u Austriji 9 milijuna. U studenom prošle godine, s Facebooka i Instagrama u EU je uklonjeno 35 tisuća objava zbog dezinformacija koje mogu dovesti do neposredne fizičke štete, sadržaj koji se odnosi na lažne preventivne mjere ili lijekove.

“Tanka je linija između slobode govora koju podržavamo i širenja štetnog sadržaja koji može imati dalekosežne posljedice na naše zdravlje, sigurnost, stabilnost naših društava i narušavanje demokratskih procesa”, rekla je Glavak.

Mislav Kolakušić, neovisni zastupnik, okomio se na “beskrupuloznu mafiju” kojoj mediji pomažu u kampanji straha kako bi zaradili silne milijarde.

“Suočeni smo s nastankom nove beskrupulozne mafije koja je opasnija od svih dosadašnjih oblika organiziranog kriminala. Radi se o mafiji koja koristi medije za kampanju straha kako bi prodala svoje proizvode”, rekao je Kolakušić, ne navodeći ništa konkretnije o toj mafiji niti o proizvodima koje prodaje.

Komentiraj