Europarlamentarci traže bolju zaštitu ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a

Europski parlament tijesnom je većinom usvojio izvješće kojim traži bolju zaštitu ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a i formalizaciju sporazuma o vraćanju migranata  s trećim zemljama koji su, ocjenjuju zastupnici, doveli do toga da migranti ostaju blokirani u tim zemljama bez zaštite.

Europski parlament usvojio je u srijedu na plenarnoj sjednici prijedlog rezolucije o boljoj zaštiti ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a s 358 glasova, dok je 309 zastupnika glasalo protiv, a njih 26 bilo je suzdržano.

Od 2016. godine između EU-a i nekih članica Unije s trećim zemljama sklopljen je niz neslužbenih sporazuma o jačanju graničnih kontrola sa ciljem sprečavanja kršenja ljudskih prava migranata i krijumčarenja ljudima, no, kako se navodi u izvješću, zabilježene su zabrinjavajuće prakse kršenja tih sporazuma zbog čega je potrebna formalizacija istih.

“Suradnja s trećim zemljama nema jasne kriterije vezano za ljudska prava, neformalna suradnja nije rješenje jer se odvija bez parlamentarnog i pravosudnog nadzora”, rekla je izvjestiteljica Odbora za vanjske poslove Tineke Strik.

Ovakva praksa dovodi to toga da migranti i izbjeglice zaglave u zemljama u kojima nemaju nikakva prava ni zaštitu, istaknula se Strik, stoga Parlament traži da Komisija formalizira sporazume o suradnji s trećim zemljama, vezano za pitanja vraćanja i readmisije migranata, te da osigura transparentan i neovisan nadzor postupanja na granicama.

Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, rekao je da su “migranti i izbjeglice među najranjivijim skupinama na svijetu” te da je cilj EU-a da se migracije odvijaju na siguran i zakonit način.

Financiranje suradnje s trećim zemljama

Parlament je od Komisije zatražio i da osigura veću transparentnost korištenja sredstava EU- a u financiranju suradnje s trećim zemljama.

“U izvješću tražimo da se europska sredstva koriste na zakonit način i u skladu s međunarodnim zakonom, moramo prestati financirati libijsku policiju i eksternalizirati zaštitu granica, trebamo prestati financirati mafiju”, rekla je zastupnica Sira Rego iz kluba Ljevice u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Španjolski zastupnik Miguel Urban Cresco ispred Odbora za razvoj je istaknuo da “ako želimo zaštititi migrante postoji samo jedan put, a to je mijenjanje europskih politika”. Isto je istaknuo i zastupnik Leopoldo Lopez Gil iz Europske pučke stranke rekavši da “previše ljudi pati zbog nedostatnih politika EU-a”.

No, bugarski zastupnik iz Kluba europskih konzervativaca i reformista, Angel Dzhambazki, usprotivio se izvješću rekavši da “Europa nije otok spasa”, a mađarska nezavisna zastupnica Kinga Gal navela je da “ljude trebamo potaknuti da ostanu u svojoj domovini” te da “ne mogu migrirati čitavi naraštaji”.

Njemački zastupnik Nicolaus Fest (Alternativa za Njemačku/ID) rekao je da “prisilno vraćanje na granicama nije neljudsko ponašanje”.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) rekao je da “problem nastaje zbog nedostatka kapaciteta naših partnera prije svega u jugoistoku Europe, ali i pri zlouporabi sustava međunarodne zaštite koji je često povezan s krijumčarskim aktivnostima”.

“Takve situacije vidljive su i u Hrvatskoj, zemlji koja je posebno izložena migracijskom pritisku. Potrebno nam je jačanje kapaciteta u jugoistoku Europe pri upravljanju migracijama jer je to važno i za ljudska prava, ali i za stabilnost jugoistoka Europe”, rekao je Ressler.

Zastupnici su i na ovoj raspravi, kao i na raspravi o stradanjima migranata u Sredozemlju koja se održala ranije na plenarnoj sjednici, ponovno pozvali na hitnu dekriminalizaciju humanitarnog djelovanja nevladinih organizacija koje spašavaju migrante.

Kršenja ljudskih prava

Također su ponovno prozvali Frontex zbog ilegalnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava.

Njemački zastupnik Dietmar Koster (S&D) rekao je da “direktor (Frontexa), gosp. Leggeri, mora dati ostavku” a od Komisije zatražio “da uspostavi neovisan i transparentan mehanizam nadzora za Frontex”.

, rekla je Belgijska zastupnica iz redova socijeldemokrata zastupnica Maria Arena (S&D) ocijenila je da je “migracijska politika EU-a danas je vrlo složena i zbog te složenosti donošene su loše odluke”.

Osvrnuvši se na izjave svojih kolega koji se protive usvajanju ovog izvješća poručila je da  “smo mi svi djeca migranata”.

Hrvatski zastupnici Valter Flego (IDS/Renew), Romana Jerković (SDP/S&D), Predrag Fred Matić (SDP/S&D), Tonino Picula (SDP/S&D) i Biljana Borzan (SDP/S&D), podržali su ovo izvješće, dok su Ruža Tomašić (HKS/ECR), Mislav Kolakušić (nezavisni), Karlo Ressler (HDZ/PPE), Tomislav Sokol (HDZ/PPE), Željana Zovko (HDZ/PPE) i Sunčana Glavak (HDZ/PPE) glasali protiv, a Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid/nezavisni) ostao je suzdržan.

Dio europarlamentaraca, pretežito lijevih stranaka i zelenih, a ranijim plenarnim sjednica je kritizirao odnos hrvatske policije prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju.

Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali borave napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

U raspravama u Europskom parlamentu i istupima u medijima neki eurozastupnici tvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i kritizirali vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvane ‘pushbackove’.

Komentiraj