Agencija Ujedinjenih naroda treba identificirati izbjeglice koji imaju pravo na azil dok su još na tlu Nigera i Čada, predložili su Europljani u ponedjeljak, rečeno je po završetku mini afričkog summita o migrantskoj krizi koji je okončan prihvaćanjem završne deklaracije u Parizu.

Zamisao, koju je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, jest postupak dodjele azila početi u samoj Africi, “u identificiranim, potpuno sigurnim zonama, u Nigeru i u Čadu, pod nadzorom Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR).

“Potrebno je organizirati preseljenje osobito ranjivih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita”, navodi se u prihvaćenoj izjavi.

Uz francuskog predsjednika na summitu su sudjelovali njemačka kancelarka Angela Merkel, šefovi talijanske i španjolske vlade Paolo Gentiloni i Mariano Rajoy te šefica europske diplomacije Federica Mogherini. Afriku su predstavljaju predsjednici Čada Idrsiss Deby Itno te Nigera Mahamadou Issoufou kao i predsjednik libijske vlade nacionalnog jedinstva Fayez al-Sarraj, triju tranzitnih zemalja za migrante iz Afrike i Bliskog istoka prema europskim obalama.

“Zajednička misija” uskoro će biti poslana u Niger i Čad i “Nastavit će se pružati podrška” tim zemljama na više razina: kontroli granica, borbi protiv mreža krijumčara ljudima”, stoji u izjavi.

Afrički lideri istaknuli su da se pitanje imigracije “može riješiti samo razvojem”.

“Naviknuli smo godinama slušati najave naših (europskih) partnera. Želimo konkretne stvari”, inzistirao je čadski predsjednik Idriss Deby.

“Problem je siromaštvo”, priznala je Federica Mogherini, ali i ocijenila “nije potrebno izmisliti neki novi Marshallov plan”.

U 2015. na summitu o migraciji održanom u La Valetti na Malti, EU je izdvojio 1,8 milijarde eura putem fonda za afričke zemlje. U srpnju je EU Nigeru dao 10 milijuna eura za borbu protiv ilegalne imigracije, što je prva isplata iz programa koji je bio dogovoren 2016.

U izjavi se navodi da je potrebno zaustaviti priljeve migranata putem krijumčarskih lanaca.

UNHCR je zadužen za sastavljanje listi na kojima bi bili navedena imena migranata koje je ta UN-ova organizacija već identificirala kao moguće azilante i koji trenutno obitavaju na područjima spomenutih afričkih država. To će, kako se vjeruje, omogućiti brojnim muškarcima i ženama da izbjegnu rizike opasnog prelaska Sredozemlja.

Agencija dpa prenosi da Macron nije iznio nikakve procjene o broju ljudi koji bi predloženim planom dobili takvo pravo na legalno useljenje.

No, dodao je Macron, istodobno će se odvijati “suradnja u području sigurnosti i pravosuđa, a na terenu će ponekad biti prisutna i vojska kako bi se spriječio priljev migranata u Libiju”.

Govoreći o mogućnosti organiziranja povratka migranata u zemlje porijekla, najavio je “zajedničke akcije sa svakom od zemalja posebno”.

Afrika traži više

Afrikanci zahtijevaju više podrške i hvale se rezultatima, poput Nigera koji procjenjuje da je smanjio migracijski priljev za 80 posto u Agadezu, stjecištu trgovine ljudima.

No, stvaraju se i drugi migracijski putevi, posebice od strane Maroka i Španjolske, te se humanitarna tragedija nastavlja s migrantima, prepuštenima ekstremnom nasilju krijumčara, koji i dalje smrtno stradavaju na moru (14.000 poginulih na Sredozemlju od 2014.).

“Borba protiv ilegalne imigracije vodi se na dva čvorišta, razvoju i sigurnosti. Summit u Parizu prilika je da se napravi procjena i dobije podrška”, rekli su suradnici nigerskog predsjednika Issoufoua.

“Žuri nam se vidjeti konkretne akcije kako bi kandidati za imigraciju imali alternative i prestali sanjati o Europi”, dodao je taj izvor.

Summit u Parizu održan je nakon niza europskih inicijativa tijekom ljeta, a jedna od njih bila je i otvaranje “hotspotova” za migrante koju je predložio Macron, no ta je zamisao zabrinula nevladine udruge i predsjedništvo ju je korigiralo.

U završnoj izjavi pohvaljuju se talijanski projekti, napose gospodarska suradnja s lokalnim zajednicama u Libiji kojima se tako pružaju drugi izvori zarade osim krijumčarenja ljudima.

Komentiraj

FOTO:EPA/YOAN VALAT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.