Slovenija tijekom svog predsjedavanja Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine predviđa da kao domaćin ugosti neformalni summit čelnika zemalja članica posvećen otpornosti Unije na krize, a dan nakon toga i summit EU-zapadni Balkan, no kordinacija Bruxellesa i Ljubljane još je u tijeku, a termini neusklađeni, piše u subotu ljubljansko “Delo”.

Prema planu slovenske vlade, to bi trebala biti dva središnja događaja, no njihova izvedba “još je u zraku”, a sporan je i termin, sredina rujna, što ga je predložila vlada premijera Janeza Janše, tvrdi vodeći slovenski list, pozivajući se na neslužbene izvore u Bruxellesu
Teškoće u dogovoru za te sastanke “u živo” u Sloveniji ne izaziva samo “nepredvidiva epidemiološka slika”, pa Bruxelles još nije dao svoje zeleno svjetlo Sloveniji za pripremu  ta dva sastanka na vrhu, navodi list.
Rujanskom terminu u Bruxellesu nisu naklonjeni i kao drugi mogući navode mjesec studeni, ali niti on još nije potvrđen, a prema neslužbenim izvorima zapleti su  povezani i sa sadržajnim naglascima sastanaka, o čemu se treba uskladiti s kabinetima predsjednice Europske komisije  Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog Vijeća Charlesa Michela.
Što se tiče summita EU-zapadni Balkan, u Bruxellesu neslužbeno ocjenjuju da bi pravi trenutak za to možda bio krajem godine, tek kad se u pogledu širenja EU-a na Balkan “bude imalo što pokazati”, što sada nije slučaj, navodi “Delo.

“O slovenskom planiranju sastanaka tijekom predsjedanja EU-om u Bruxellesu se odvijaju živahne rasprave, a pogledi na summit EU-zapadni Balkan su različiti. Prijedlog Slovenije da se on održi već u rujnu nema mnogo potpore, po našim informacijama”, piše list.

“Jedan od argumenata za to je da  se do rane jeseni  ne očekuju velike promjene glede proširenja. Osim toga, ovog bi ljeta mogla biti održana konferencija za zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa, pa ne bi bilo svrsishodno da ti skupovi vremenski budu odmah jedan iza drugoga. Proces širenja obilježen je bugarskom blokadom Sjeverne Makedonije i zastojem Srbije u otvaranju pregovaračkih poglavlja, pa se po neslužbenim izvorima navodi kako summit EU-Zapadni Balkan treba pripremiti “temeljito i strukturirano”. To znači da bi se morala pojačati diplomatska nastojanja za kraj  bugarske blokade Skoplja. Tako bi se s međuvladinom  konferencijom mogli otpočeti pristupni pregovori  sa Sjevernom Makedonijom jer se takve odluke ne donose na neformalnim samitima, navodi “Delo”.

Tek nakon toga EU bi mogao donijeti deklaraciju s pozitivnim porukama glede proširenja i najaviti veće investicije u balkanskoj regiji, navodi slovenski  list.