Ministri poljoprivrede EU-a pokušavaju u utorak u Luxembourgu postići suglasnost o tri zakonodavna prijedloga koja će uvelike odrediti kakva će biti Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.
Najveći dio dana prošao je u bilateralnim razgovorima njemačkog predsjedništva s ministrima zemalja članica u kojima se pokušava doći do kompromisa koji bi se onda stavio na glasanje.

Zadnja informacija je da bi se svi ministri mogli okupiti oko 21 sat, ali je rok kroz cijeli dan stalno pomican, što govori o složenosti pregovora.

U svakom slučaju očekuje se da će sastanak potrajati do dugo u noć. S obzirom na epidemiološku situaciju, ovo bi mogao biti zadnji fizički sastanak ministara, stoga njemačko predsjedništvo pokušava na ovom sastanku osigurati kvalificiranu većinu za tri zakonodavna prijedloga.

Ministri pokušavaju dogovoriti stajalište Vijeća o budućoj poljoprivrednoj politici na temelju kojeg će onda pregovarati s Europskim parlamentom.

Istodobno, zastupnici Europskog parlamenta raspravljaju i glasaju o svom stajalištu o tim pitanjima kako bi bili spremni za razgovor s Vijećem.

Sadašnji propisi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici istječu 31. prosinca 2020.

Međutim, hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a uspjelo je u lipnju dogovoriti s predstavnicima Parlamenta prijelazno razdoblje od dvije godine.

Tim dogovorom produljava se primjena sadašnjih propisa, što će omogućiti neometani nastavak financiranja projekata ruralnog razvoja i izravnih plaćanja poljoprivrednicima, dok se ne dogovore nova pravila.

Razgovara se o novim pravilima kojima bi se propisale obveze za poljoprivrednike da svoju proizvodnju organiziraju na ekološki prihvatljiv način, da se smanje subvencije velikim farmama i da se preusmjere manjim farmama i mladim poljoprivrednicima.

U središtu pregovora je ekološka arhitektura reforme ZPP-a. Njemačko predsjedništvo predlaže da premije koje će se isplaćivati poljoprivrednicima za ekološku proizvodnju postanu obvezujuće, sa zajamčenim minimalnim proračunom. Predsjedništvo predlaže da se minimalno 20 posto izravnih plaćanja poljoprivrednicima rezervira za ekološku proizvodnju.

Ekološki programi imaju za cilj potaknuti poljoprivrednike da proizvode na način koji će biti ekološki prihvatljiv, za što bi dobivali premije iz prvog stupa ZPP-a, koji se odnosi na izravna plaćanja.

Hrvatsku na sastanku predstavlja državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. On je rekao da Hrvatska nastoji osigurati zaštitu malih poljoprivrednika.

“Hrvatska podržava klimatske i okolišne ambicije u poljoprivrednoj politici, a posebice naglašava dostatnost proizvodnje hrane. Na tome ćemo raditi kroz novu strategiju koja je u završnoj izradi”, rekao je Majdak u pauzi sastanka.

Hrvatska bi za poljoprivredu iz europskog proračuna u sljedećih sedam godina trebala dobiti oko pet milijardi eura, od čega su 2,5 milijardi izravna plaćanja.

To su sredstva koja se isplaćuju poljoprivrednicima po hektaru, što znači da su zajamčena.

U okviru ruralnog razvoja, gdje je potrebno izraditi programe da bi se sredstva mogla povući, Hrvatskoj je namijenjeno 2,3 milijarde eura. Predviđena su još dodatna sredstva za neke programe poput vinske omotnice ili pčelarstva, što ukupno daje oko pet milijardi eura.