Hrvatsko epidemiološko društvo (HED) predložilo je povećanje broja doza u pojedinoj bočici cjepiva, kako bi se moglo cijepiti više ljudi.

U priopćenju su, među ostalim, epidemiolozi predložili ovako: “Naš prijedlog je da se službeno odobri administriranje ‘sedme’ doze iz bočice Pfizer cjepiva, odnosno, ‘jedanaeste’ doze iz bočica cjepiva Moderne i AstraZenece. S obzirom na ugovoreni broj doza, odnosno više doznih bočica, sva tri navedena cjepiva koje je ugovorila Republika Hrvatska, izvlačenjem dodatnih doza cjepiva mogli bismo procijepiti oko 300.000 stanovnika više od planiranog broja. To, radi usporedbe, odgovara cjelokupnoj populaciji Zagrebačke županije.”

Priopćenje potpisuje dr. Miroslav Venus, predsjednik HED-a Hrvatskog liječničkog zbora.

“Dodatno, promjenom i produljenjem intervala izmedu administriranja dviju doza Pfizer cjepiva s trenutnih najmanje 21 dan, na najdulje 42 dana, dobili bismo ‘dodatne’ doze cjepiva za cijepljenje većeg broja stanovnika prvom dozom, što je u kontekstu potrebe što ranijeg postizanja kolektivnog imuniteta također značajno. Naime, javno su publicirani podaci u kojima se ističe visoka učinkovitost nakon primijenjene prve doze, te ne tako značajno dodatno podizanje imunosti administriranjem druge doze u sadašnjem intervalu od 21 dan”, također se predlaže.

Preporučili su i da se “svi oni koji su svojedobno, u prethodnom razdoblju ne dužem od šest mjeseci, preboljeli COVID-19, sada ne cijepe, već da sačekaju istek navedenog razdoblja čime bi omogućili procjepljivanje onih osoba koje nemaju trenutnu zaštitu”.

Branili su u cijepljenje preko reda. “Izrazito je bitno doslovno svaku dozu cjepiva koja nam je na raspolaganju utrošiti, a nikako je baciti. Zaista se ne može očekivati da će epidemiolog ili netko drugi tko bilo što zna o cjepivima, u ovim uvjetima ,dozu viška’ baciti, a ne administrirati nekome, koristeći pri tome racionalno rješenje pri odstupanju od planiranog redoslijeda. Naravno da to mora biti izuzetak, a ne pravilo, ali se takav izuzetak mora dopustiti i ne prozivati cjepitelje zbog takve odluke. Uostalom, zar osoba iste (starije) životne dobi, s približno istim dijagnozama kroničnih bolesti, a koja nije institucionalizirana, nema možda čak i veću šansu za razvoj bolesti Covid 19, od one koja se nalazi u ustanovi u kojoj su zabranjene posjete, kao i izlasci vei duže vrijeme, uz obvezu provedbe brzih antigenskih testova barem jednom tjedno? Zar osobe koje su nešto mlade životne dobi, ali imaju brojne komorbiditete, ne zaslužuju biti u prioritetnim skupinama za cijepljenje?”, pitaju epidemiolozi.

Podsjećaju i kako su sva cjepiva učinkovita i bezopasna. “Želimo poručiti da za postizanje kvalitetne zaštite nakon cijepljenja koja štiti od najtežih kliničkih oblika bolesti i eventualnog smrtnog ishoda, sva trenutno dostupna cjepiva pružaju podjednaku zaštitu. Ne postoji niti jedan opravdani razlog da se ponuđeno cjepivo odbije za sve one koji su se odlučili cijepiti, a nemaju kontraindikacija, na čemu im se zahvaljujemo”, stoji u priopćenju HED-a.