Europski parlament pozvao je u četvrtak zemlje članice EU-a da postave ambicioznije ciljeve i smanje emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. kao ključni korak prema postizanju nulte emisije ugljika za 2050. godinu.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u četvrtak s 369 glasova za, 116 protiv te 40 suzdržanih zajedničku Rezoluciju o klimatskim promjenama – “Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom”.

Rezolucija, temeljena na komunikaciji Europske komisije „Čist planet za sve” i obvezama Pariškog sporazuma iz 2015., poziva na ostvarivanje ambicioznijih ciljeva smanjenja emisija CO2 za 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. kao put prema postizanju nulte stope emisija do 2050.

U Rezoluciji se navodi kako Europa može utrti put i postići klimatsku neutralnost ulaganjem u inovativna tehnološka rješenja u energetici i industriji.

Nizozemski zastupnik Zelenih Bas Eickhout istaknuo je u srijedu na raspravi u parlamentu kako se drugdje u svijetu trenutno ipak čini mnogo više po pitanju ulaganja u zelene tehnologije, unatoč želji Europe da bude vođa u ovoj tranziciji.

“Njemačka automobilska industrija više ulaže u električni transport u Kini nego u Njemačkoj, a to je zato što tamo poštuju smjernice. (…) Ne uspijevamo osigurati da poljoprivreda postane zelena. U sektoru transporta još uvijek zaostajemo za novim i budućim načinima prijevoza, kao i za očuvanjem klime od naših investicija”, upozorio je Eickhout.

Zastupnici EPP-a su pak zatražili kompromis oko povećanja ambicija za smanjenje emisija CO2 kako tranzicija prema ekološki prihvatljivim energetskim i industrijskim rješenjima ne bi utjecala na ljude zaposlene u industriji ugljena.

“Za EPP je jako važno da tranzicija prema klimatskoj neutralnosti bude poštena. Moramo pomoći ljudima zaposlenima u rudarskim regijama da pronađu nove poslove”. rekao je Peter Liese u ime kluba zastupnika EPP-a.

U Rezoluciji se navodi kako je razdoblje 2020.-2030. ključno za postizanje nulte stope emisija do 2050., no i kako je srednjoročni cilj smanjenja potreban da bi se tržište ulaganja stabiliziralo te iskoristio potencijal tehnoloških inovacija.

“Unatoč neospornim izazovima, prijelaz na niske emisije stakleničkih plinova i ekonomije otporne na klimatske promjene već je stvorio, i ima potencijal stvoriti, dodatne mogućnosti zapošljavanja, primjerice u obnovljivim izvorima energije, izgradnji i obnovi zgrada. (…) Bit će potrebno napraviti velike promjene na razini društva u našim odlukama, ulaganjima i obrascima potrošnje i proizvodnje u sljedećim desetljećima”, rekla je u srijedu predstavnica rumunjskog predsjedništva Vijeća Melania Gabriela Ciot.

Osim koristi koje će klimatski neutralnost imati za javno zdravlje društva i okoliš, u Rezoluciji se ističe kako se, prema procjenama Komisije, očekuje da će BDP EU-a porasti više u scenarijima s nultom stopom emisija nego u scenarijima s manjim smanjenjima emisija. Ušteda na troškovima uvoza fosilnih goriva u razdoblju 2031. – 2050. iznosila bi oko 2 do 3 bilijuna eura.

Prema podacima Europske agencije za okoliš prosječni godišnji gubitci prouzročeni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili su oko 12,8 milijardi eura te bi, u slučaju ne smanjenja klimatskih promjena, šteta mogla iznositi oko 190 milijardi eura do 2080. godine.

Zastupnici parlamenta izrazili su podršku prosvjedima mladih koji su proteklih mjeseci svakog petka izlazili na ulice i ukazivali na potrebu što bržeg poduzimanja mjera za sprječavanje klimatskih promjena.

Pripadnici pokreta mladih za klimu nazvanog “Petkom za budućnost”, kojeg je u kolovozu 2018. započela Šveđanka Greta Thunberg, su u srijedu na poziv zastupnika Zelenih, S&D i GUE/NGL prisustvovali raspravi o Rezoluciji u parlamentu.

“Mladi aktivisti ne žele da im se političari zahvaljuju. Žele akciju! Žele od nas da ostvarimo ambicioznije ciljeve. Kao što piše na njihovim plakatima – kad bi klima bila banka, ona bi davno bila spašena”, zaključio je tijekom rasprave Bas Eickhout.

Mladi su od ljeta svakog petka štrajkali za klimu ispred parlamenta u Stockholmu kako bi ukazali na potrebu poduzimanja mjera za sprječavanje klimatskih promjena, nakon čega se proširio i u druge zemlje, poput Belgije i Njemačke, gdje se i dalje okupljaju tisuće mladih. Globalno širenje pokreta očekuje se 15. ožujka kada bi škole trebali napustiti mladi iz Sydneyja, Pariza, Tokija, Montreala i Hong Konga.