EP: “Hitno moramo odbaciti ekonomiju ‘uzmi-napravi-odbaci'”

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) su snažno podržali EU-ov Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji za cilj ima stati na kraj ekonomiji “uzmi-napravi-odbaci” i potaknuti recikliranje proizvoda, objavio je u srijedu parlament.

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo (CEAP 2.0) neodvojiv je dio klimatskih ciljeva dogovorenih unutar europskog Zelenog plana i Pariškog sporazuma, a europarlamentarci su u ponedjeljak raspravljali a glasali u utorak o mjerama koje treba poduzeti kako bi se otpadom počelo pravilno upravljati.

Osim što će se kružnim gospodarstvom drastično smanjiti emisije ugljičnog dioksida EU-a, potaknut će se i gospodarski razvoj i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja. Procjene ukazuju na to da bi se planom CEAP 2.0 moglo stvoriti 700 000 radnih mjesta diljem EU-a do 2030., a BDP Unije povećao bi se za 0,5 %.

Planom CEAP 2.0 s deprecijacije (“down-cycling”) će se okrenuti povećanju vrijednosti (“upcycling”), navodi se u izvješću.

Plan Europske komisije za kružno gospodarstvo i izvješće zastupnika Jana Huiteme podržalo je 574 zastupnika, 22 su bila protiv a suzdržanih je bilo 95.

“Ako nastavimo s praksom da 90 posto  proizvoda koje svakodnevno koristimo idu linearnim putem – izrađuju se proizvodi koje upotrijebimo jednom i onda ih odbacujemo – 2050. trebat će nam tri planeta resursa. Nužno je napustiti trenutačni način funkcioniranja društva utemeljen na načelu proizvodnje i potrošnje koji rezultira otpadom te se okrenuti ka kružnom gospodarstvu”, istaknuo je u raspravi u nizozemski zastupnik Jan Huitema.

“Uvjeren sam da ako ne uspijemo ubrzati ostvarivanje kružnog gospodarstva nećemo ostvariti niti ciljeve klimatske neutralnosti Zelenog plana do 2050. godine”, istaknuo je Huitema.

“Hitno moramo odbaciti ekonomiju “uzmi-napravi-odbaci”. Ograničit ćemo proizvode za jednokratnu uporabu, a uništavanje neprodane trajne robe bit će zabranjeno”, zaključio je Huitema.

Sektori gdje je potencijal za cirkularnost velik su elektronika i IKT, baterije i vozila, ambalaža, plastika, tekstilni proizvodi, građevinarstvo i zgrade, hrana, voda i hranjive tvari, ističe se u izvješću.

Planom se promiče duži životni vijek proizvoda putem mogućnosti ponovne upotrebe, popravka i nadogradnje, a uvođenje infrastrukture za recikliranje imat će ključnu ulogu u razvoju “Inicijative za kružnu elektroniku”.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan aktivno zagovara zabranu prakse proizvođača da ograničavaju rok trajanja svojih proizvoda.

“Kao izvjestiteljica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača predložila sam da se zabrane ugrađeni kvarovi u uređaje. Naime, zbog njih proizvodi traju najčešće samo do isteka jamstva. To je značajan udar na budžete građana”, istaknula je Borzan za Hinu.

Predložila je i uvođenje oznaka minimalnog trajanja uređaja jer su “istraživanja pokazala da su građani voljni platiti više ako će proizvod trajati dulje”.

“Popravak proizvoda i nabava rezervnih dijelova moraju biti jeftiniji. Sve te promjene osigurat će da naši građani dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac”, istaknula je Borzan.

Osvrnula se i na činjenicu da se u Europskoj uniji baci 20 posto sve proizvedene hrane, a u isto vrijeme 33 milijuna građana si ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.

“Zato moramo mijenjati obrasce proizvodnje i potrošnje hrane”, istaknula je Borzan.

Eurozastupnica Romana Jerković u raspravi je istaknula da države članice moraju svoje planove gospodarskog oporavka temeljiti na održivom rastu, što podrazumijeva i usmjeravanje kružnom gospodarstvu.

“Moramo se odmaknuti od tradicionalnih ekonomskih paradigmi koje se temelje na beskrajnom i uzlaznom rastu i okrenuti se prema kružnom modelu koji se temelji na stvaranju vrijednosti za sve na planetu”, rekla je Jerković.

“Tranzicija na kružno gospodarstvo bit će sustavna, duboka i korjenita. Od dionika na svim razinama vlasti zahtijevat će se usklađivanje i suradnja. Da bi postigli ovu zahtjevnu transformaciju u procese odlučivanja potrebno je uključiti i građane i poduzetnike dok kružnost mora biti ugrađena u svaki dio proizvodnje, od dizajna do izvedbe”, dodala je Jerković i zaključila da je “uvjerena kako je kružno gospodarstvo temeljni element europskih i nacionalnih industrijskih politika, dok nacionalni planovi za oporavak i otpornost država članica moraju počivati upravo na rastu koji je pametan, održiv i uključiv”.

Sumnje u plan izrazila je danska eurozastupnica, iz Europske pučke stranke Pernille Weiss ocijenivši “da joj se cijeli koncept čini kao naivno pozeljenjivanje”.

“Ne može se poduzećima u potpunosti zabraniti odlaganje starih proizvoda, to je privatna imovina, pribjegavate olako zabranama i sankcijama, nadam se da će vlade reći ne ovom prijedlogu”, istaknula je Weiss.

Europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius zahvalio je na ipak većinskoj i snažnoj podršci zastupnika akcijskom planu.

“Uz tekstilne proizvode, gume i pelete, plastika je materijal koji najviše doprinosi prisutnosti mikroplastike u okolišu, pri čemu još veći udio tog oblika onečišćenja nastaje raspadanjem makroplastike otpuštene u morski okoliš. Poticat ćemo na reciklažu sve plastike. Također, jako je malo tekstila reciklirano pa i u tom smjeru planiramo razvijati snažnu strategiju uz pomoć relevantnih dioničara u Europi i svijetu”, istaknuo je i dodao “da kružno gospodarstvo ne može napredovati uz pristup “odozgo prema dolje” stoga provedbu plana CEAP 2.0 predvode lokalne zajednice i regionalna tijela vlasti”.

“S planom kružne ekonomije bit ćemo uspješni samo ako ga provedemo u suradnji sa svim zemljama članicama”, zaključio je raspravu Sinkevičius.

EU želi biti predvodnik u prelasku na kružno gospodarstvo na globalnoj razini a akcijski plan za kružno gospodarstvo trebao bi doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti, jednom od glavnih ciljeva Europskog zelenog plana.

Komentiraj