Već neko vrijeme u vrhu HDZ-a pokušavaju smisliti kako da se privede kraju prosvjed branitelja ispred Ministarstva branitelja u Savskoj 66, jer su procijenili da je, nakon već više od šest mjeseci, počeo više koristiti SDP-u negoli HDZ-u. Hadezeovci smatraju da bi njegovo protezanje na ljeto i jesen, kad počinje predizborna kampanja za parlamentarne izbore, za njih mogao postati kontraproduktivnim. Takva je informacija do Nacionala doprla iz povjerljivih izvora još prije više od mjesec dana, a sad ju je potvrdio još jedan visoki izvor blizak vrhu HDZ-a.

 

  • Vrh HDZ-a pokušava smisliti kako privesti kraju prosvjed branitelja u Savskoj.
  • Smatraju da je prosvjed više počeo koristiti SDP-u nego HDZ-u.

 

 

“Savska 66 je proces koji bi HDZ želio završiti i koji više ne podržava. Svi misle da šatorom upravljaju HDZ i Milijan Brkić, a istina je da šatorom upravlja onaj specijalac Josip Klemm. A on se oteo kontroli. Iz HDZ-a su ga molili da završi tu priču. I on je obećao i predsjednici i Karamarku i Brkiću da će tu priču završiti i časno se iz nje izvući, ali već je sutradan došao i rekao da ‘Đuro misli kako još nije vrijeme’.” U ovom trenutku oni time više štete HDZ-u, jer SDP-u odgovara da branitelji što dulje budu ondje, kako bi se prikazalo da njima upravlja HDZ koji izvaninstitucionalnim metodama želi destabilizirati vlast”, rekao je u strogom povjerenju Nacionalov izvor vrlo blizak vrhu HDZ-a.

Da ovakva situacija HDZ-u više ne odgovara, potvrdio je još jedan sugovornik blizak HDZ-u. “HDZ je podržao zahtjeve branitelja i oni su sigurno 100 posto za to da se ta situacija riješi, ali institucionalnim putem, u Saboru. Jer, kad dođu na vlast, sigurno je da HDZ neće dozvoliti da bilo tko vodi politiku umjesto njih, a to je upravo ono što se sada događa s braniteljima. Oni žele postati samostalan politički čimbenik, a HDZ-u to ne odgovara. Dakle, HDZ je za to da se riješe zahtjevi branitelja, ali ništa više od toga”, tvrdi drugi Nacionalov izvor.

Ta je priča dospjela do Nacionala još potkraj ožujka. Izvor koji je tu informaciju proslijedio našoj redakciji tvrdio je da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tražila od predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da riješi problem ispred Savske 66 kako god zna i umije, jer je ta situacija svima počela škoditi. Isti izvor tvrdio je tada da se zbog toga Karamarko posvađao s glavnim tajnikom stranke Milijanom Brkićem, jer on nije mogao ili nije htio ništa poduzeti.

“Brkić teško može objasniti Karamarku da ne uspijeva kontrolirati Klemma. No riječ je o tome da Klemm i branitelji žele za sebe izgraditi čvrste pozicije koje će zadržati i kad HDZ dođe na vlast. U međuvremenu se tu umiješalo i pitanje slave, časti, slike o sebi. Glogoškom se svidjelo da sebe svaki dan gleda na televiziji, a Klemmu također imponira kad se priča da on upravlja policijom. On želi status i utjecaj. HDZ bi ga mogao spustiti na zemlju, ali kad bi oni sredili Klemma, doveli bi sebe u opasnost da se protiv njih automatski uzbuni cijeli jedan dio braniteljske populacije. Zato ga u HDZ-u planiraju polako marginalizirati. Možda bi mu i dali kakav položaj, ali problem je u tome što je on individualac, nije dio sustava i ne može se u njega uklopiti”, objašnjava Nacionalov izvor.

Drugim riječima, u HDZ-u smatraju da je Klemm postao prejak i da im je postao smetnjom. Svjesni su da će ih za nekoliko mjeseci, kad budu, barem kako oni očekuju, došli na vlast, dočekati brojni problemi i da će biti potrebno provesti strukturne reforme ako žele da država ne bankrotira. Jedna od ključnih reformi svakako će biti ona mirovinska, a tada će na dnevni red ponovo doći pitanje braniteljskih mirovina, što ga je proizveo upravo HDZ.

Toga su, čini se, itekako svjesni i u braniteljskim krugovima. U nedavnom razgovoru za Nacional Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije i vlasnik zaštitarske tvrtke Klemm Security, odbacio je bilo kakvu vezu s HDZ-om i poručio kako se branitelji bore za to da se njihova prava riješe ustavnim zakonom, upravo kako im ni HDZ ni bilo tko drugi, tko god dođe na vlast, ta prava ne bi mogao ukinuti. Tada je jasno poručio: “Nitko više neće manipulirati hrvatskim braniteljima.”

No dio javnosti od početka prosvjeda ispred Savske 66 bio je uvjeren da braniteljima manipulira upravo HDZ. Drugi su pak upozoravali na to da je prosvjed, slučajno ili ne, započeo nepuna 24 sata nakon uhićenja zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Bandić je uhićen 19. listopada prošle godine u večernjim satima, a branitelji su se pred Savskom 66 pojavili 20. listopada u jutarnjim satima. Uz Klemma i Glogoškog, predsjednika Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, među glavnim organizatorima bili su Mirko Ljubičić Šveps, predsjednik zagrebačke Hvidre, i Ilija Vučemilović Šimunović, bivši predsjednik Zbora veterana gardijskih postrojbi. Ljubičić i Vučemilović Šimunović u međuvremenu su se povukli iz prosvjeda. Ljubičić je to učinio još na početku, zbog incidenta u kojem je kartonskom kutijom fizički napadnut Bojan Glavašević.

TOMISLAV KARAMARKO BIO JE U ŠATORU ISPRED MINISTARSTVA KAD JE PREDSJEDNICA NAKON IZBORNE POBJEDE POSJETILA BRANITELJE, U DRUŠTVU GENERALA DAMIRA KRSTIČEVIĆA FOTO: Anto Magzan/PIXSELL
TOMISLAV KARAMARKO BIO JE U ŠATORU ISPRED MINISTARSTVA KAD JE PREDSJEDNICA NAKON IZBORNE POBJEDE POSJETILA BRANITELJE, U DRUŠTVU GENERALA DAMIRA KRSTIČEVIĆA
FOTO: Anto Magzan/PIXSELL

Ubrzo nakon toga počelo se otvoreno govoriti, posebno u političkim krugovima, kako je prosvjede organizirao HDZ zbog predsjedničkih izbora. No već se tada počelo govoriti kako bi se i branitelji trebali uključiti u izbore svojim izbornim listama i da trebaju dobiti svoje predstavnike u Saboru. I Ante Deur, današnji savjetnik predsjednice Republike, tada je poručio:

“Koga god narod izabere, budući predsjednik ili predsjednica, u svom programu mora računati na branitelje kao korektore društva. Hrvatska ne smije počivati ni na ljevici ni na desnici, nego na Domovinskom ratu, i ne samo u predizbornoj kampanji. Samo osobi koja tako promišlja branitelji će dati svoj glas.”

Jasno, i prije izbora iz aviona je bilo vidljivo da branitelji okupljeni pred Savskom 66 preferiraju kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović.

Svojevrsna “veza” Kolinde Grabar-Kitarović i branitelja mogla se vidjeti 5. studenoga, kad je ona nazočila obilježavanju 24. obljetnice osnutka 1. gardijske brigade Tigrovi u vojarni Croatia. Ondje su bili i Klemm i Glogoški, koji su se srdačno pozdravili s budućom predsjednicom. Ona je branitelje u Savskoj prvi put posjetila u novogodišnjoj noći, odmah nakon ponoći, tri dana nakon ulaska u drugi krug predsjedničkih izbora. Dan nakon pobjede, 12. siječnja, predsjednica je ponovo posjetila branitelje u Savskoj. S njom je tada u društvu bio i predsjednik HDZ-a Karamarko koji se prije toga u Savskoj, barem pred kamerama, pojavio na komemoraciji za Nevenku Topalušić, braniteljicu koja je preminula dva dana nakon početka prosvjeda.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mjesec dana nakon izbora, 19. veljače, ponovo je posjetila branitelje ispred Savske 66, a tjedan dana poslije, 26. veljače, primila njihovo izaslanstvo na Pantovčaku. Time je, tvrde neslužbeno u njezinu predsjedničkom uredu, predsjednica jasno dala do znanja da joj je stalo da se problemi branitelja riješe na za sve najbolji mogući način.

“Predsjednica nije pozvala branitelje da maknu šator, nego da ih sasluša i pokaže im da je jedna državna institucija, a to je Ured predsjednice, za njih otvorena. Predsjednica želi da se i druge državne institucije, ponajprije Vlada, pokažu volju za rješenja koja bi udovoljila zahtjevima branitelja, ali u suradnji sa svim institucijama. U Uredu predsjednice formirano je i zajedničko povjerenstvo za branitelje i kroz to tijelo mi održavamo komunikaciju s braniteljima”, rekao je za Nacional izvor iz Ureda predsjednice.

Moguće je da je predsjednica neformalno tražila način kako da se što prije riješi situacija s braniteljima, jer je procijenila da to Hrvatskoj škodi i na diplomatskom planu. Kako tu situaciju doživljavaju u diplomaciji, najbolje je u nedavnom intervjuu za Nacional dočarao švedski veleposlanik Lars Schmidt, otvoreno rekavši da “branitelji u Savskoj nisu dobar marketing za Hrvatsku” i da su neki diplomati koji su iz Stockholma došli u Zagreb čak od njega zatražili da ih odvede da vide šator pred Savskom 66, jer su o tome čitali u diplomatskim izvješćima. Dok komunikacija između Ureda predsjednice i branitelja protječe službenim putem, ona između HDZ-a i branitelja uglavnom je neformalna. HDZ-ov čovjek broj jedan za “vezu” s braniteljima bio je Milijan Brkić. To potvrđuje i važan podatak da su sredinom siječnja, dva dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, na tajnom ručku s ministrom branitelja Predragom Matićem zajedno bili Klemm, Glogoški, Deur i – Brkić. Na pitanje što je ondje radio glavni tajnik HDZ­-a, Klemm je tada za Večernji list izjavio da su “pozivom upućenim i Brkiću i Matiću htjeli pokazati da hrvatski branitelji, u interesu rješenja braniteljske problematike, mogu razgovarati s objema stranama, i s vladajućima i soporbom”.

No, odnosi između branitelja u Savskoj i HDZ-a prvi su put uzdrmani kad je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, umjesto njihova čovjeka Željka Dilbera, kao savjetnika za branitelje imenovala Antu Deura, predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i jednoga od pokretača prosvjeda u Savskoj. U HDZ-u su zbog toga bili poprilično ljuti.

Da odnosi na relaciji Savska – Trg žrtava fašizma nisu idilični, najnoviji je dokaz to što je na okrugli stol o braniteljskim zahtjevima koji će se održati u srijedu, 29. travnja, u Novinarskom domu, iz HDZ-a pozvan samo Josip Đakić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane. Osim Đakića, branitelji su pozvali i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je potvrdila dolazak, kao i kardinala Josipa Bozanića. Pozvani su i predsjednik Sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović, iz čijeg je3 ureda najprije došla informacija da je premijer ugodno iznenađen pozivom i da bi se čak mogao i odazvati, ali potom je rečeno da ipak neće doći. Pozvan je i ministar branitelja Matić, kao i njegova zamjenica Vesna Nađ i pomoćnik Bojan Glavašević, čije smjene branitelji traže od prvoga dana prosvjeda. Pozvani su i Ivan Zvonimir Čičak, kao predsjednik HHO-a, zamjenik saborskog Odbora za ratne veterane Franko Vidović iz SDP-a, kao i Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, i Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split.

Tri dana nakon okrugloga stola, odnosno 2. svibnja, branitelji kane održati veliki prosvjed koji su nazvali “Skup zajedništva – Zajedno do pobjede”, koji će biti održan na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, gdje će nastupiti Marko Perković Thompson i Mate Mišo Kovač. Branitelji tvrde da na tom skupu neće biti političkih govora, ali da će hrvatski branitelji “poslati jasnu poruku”. Predviđeno je da određene glumačke točke na skupu izvedu i glumci Božidar Alić i Anja Šovagović-Despot, inače oboje bliski HDZ-u.

S obzirom na to da se, što zbog podrške braniteljima, što zbog popratnih koncerata, očekuje dolazak velikog broja ljudi, prema jednom od scenarija, organizatori prosvjeda u Savskoj mogli bi taj događaj iskoristiti kako bi proglasili svoju moralnu pobjedu i objaviti da će se radi zdravlja stopostotnih ratnih vojnih invalida do daljnjega povući iz Savske. Ako se to dogodi, to bi bilo ono što se u političkim krugovima naziva “častan izlaz”. No postoji i upravo suprotna varijanta – da branitelji baš zbog planiranog velikog odaziva proglase da još ne namjeravaju otići iz Savske do ispunjenja svojih zahtjeva – smjene ministra Matića i njegovih dvoje pomoćnika. Branitelji za sada tvrde da nemaju namjeru otići. Jedno od mogućih rješenja ponudio je nedavno i Matić, u svom stilu koji je nekima duhovit, a nekima i nije. Odgovarajući na pitanje novinara o tajnom ručku s Klemmom, Glogoškim i Brkićem, rekao je da nije najbolje razumio razlog poziva jer nije bila riječ ni o kakvim pregovorima. Matić je tada za t-portal izjavio: “Mislim da su htjeli malo likovati, jer oni su otvoreno bili na strani Kolinde Grabar-Kitarović pa su se možda htjeli malo pokazati. Ali ja se na braniteljske pozive ne oglušujem i rado sam se odazvao. Doduše, oni su skoro bili gotovi s ručkom pa sam pojeo kolač, malo smo popričali i u šali sam im rekao da sada slobodno mogu napustiti šator, da im ja jamčim kako će biti ondje i da ga nitko neće dirati pa nema smisla da ondje provedu proljeće i ljeto, nego da lijepo odu doma i vrate se na jesen, pred izbore, jer se zna zašto prosvjeduju.”

Jedini iz HDZ-a koji je javno pozvao branitelje na prekid prosvjeda bio je Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a, koji je u međuvremenu zbog neslaganja s Karamarkom izišao iz stranke. Izravno aludirajući na vrh HDZ-a, Prgomet, bivši branitelj, prosvjednicima u Savskoj je poručio: “Dragi moji prijatelji, uvijek ste se znali sami štititi. Zato maknite od sebe sve one koji vam se danas nude kao zaštitnici. Sve one kojima je znak brige o vama bilo tek prigodničarsko fotografiranje.”

 

Komentiraj

FOTO:Josip Regović, Anto Magzan/PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.