Nacional ekskluzivno otkriva da se tijekom perioda u kojem je bio zaražen koronavirusom hrvatski premijer Andrej Plenković suočio s javnosti dosad nepoznatim komplikacijama. Dvije su okolnosti koje to potvrđuju. Premijer je u drugom tjednu nakon oboljenja s kućnog liječenja odvezen na pregled u Kliniku za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu. Ondje mu je dijagnosticiran lakši oblik upale pluća. Pa mu je korigirana terapija, što je spriječilo daljnje komplikacije i trasiralo put njegovu potpunom oporavku.

U ponedjeljak, 28. prosinca, u poslijepodnevnim satima Nacionalu su to iz Vlade i službeno potvrdili. U tom službenom priopćenju, među ostalim, piše:

‘’Tijekom boravka u izolaciji, predsjednik Vlade nije bio hospitaliziran, već je zbog izraženog kašlja obavio pregled u Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu. Produljena mu je izolacija po preporuci liječnika radi izraženog kašlja, s naznakom blagih početnih upalnih promjena na plućima. Uz primjenu simptomatske terapije, predsjednik Vlade cijelo vrijeme bio je dobro i redovito obavljao sve aktivnosti od doma, a budući da se nije radilo o ozbiljnijoj ugrozi zdravlja niti je došlo do razvijanja težih simptoma, već se radilo o blažim respiratornim simptomima, nije bilo potrebe za dodatnim informiranjem o pojedinostima zdravstvenog stanja, pored svega što je već priopćeno iz Vlade. Tome u prilog ide i izjava koju je o njegovom zdravstvenom stanju dala liječnica dr. Gordana Štajminger, koja je kazala da se premijera Plenkovića ‘tretira kao svakog najnormalnijeg pacijenta koji boluje od covid-19 infekcije’’.

Dio je to nešto opsežnijeg službenog odgovora Vlade na upit u kojem se tražila reakcija na ono što je Nacional doznao koncem proteklog tjedna. Dva potpuno neovisna izvora otkrila su tada da se premijer Andrej Plenković suočio s nešto ozbiljnijim oblikom oboljenja od covida-19 nego što je to hrvatskoj javnosti bilo poznato.

Prema tvrdnjama tih dvaju izvora, njemu se nakon nekoliko prvih dana otkako je saznao da je pozitivan na koronu razvila upala pluća. I to u obliku koji je produžio njegov oporavak i doveo do liječničkih preporuka da za nekoliko dana odgodi svoj povratak uobičajenim radnim obvezama i putovanjima te da ih neko vrijeme nastavi obavljati online iz svog doma.

Prema navodima istih izvora, premijer je tijekom tog razdoblja odvezen u Kliniku za plućne bolesti na Jordanovcu, gdje mu je predstojnik klinike Miroslav Samardžija konstatirao upalu pluća. A potom mu je, kako navode izvori Nacionala, korigirana terapija, što je spriječilo dodatne komplikacije. To se sada i bez ikakvih ograda može tvrditi.

Da je premijer Plenković pozitivan na koronavirus službeno je potvrđeno 30. studenoga. Tog ponedjeljka doznalo se da je Plenković slijedom preporuka epidemiologa obavio ponovno testiranje na prisutnost koronavirusa te da mu je nalaz bio pozitivan. Njemu je već nekoliko dana ranije određena epidemiološka mjera samoizolacije jer mu je od korone bila oboljela supruga. U trenutku kada je doznao da je i sam obolio, bila mu je određena mjera izolacije u trajanju od 10 dana.

Prema navodima glasnogovornika Vlade Marka Milića, prvih se dana osjećao dobro, a svoje aktivnosti i obveze nastavio je obavljati od kuće, slijedeći sve upute liječnika i epidemiologa. Pa je tako i sjednicu Vlade vodio iz svog doma.

Izvor iz samog vrha vlade za Nacional je istoga dana kazao da premijer do toga ponedjeljka navečer nije imao povišenu tjelesnu temperaturu i nijedan drugi simptom koji se povezuje s novim koronavirusom. Isti izvor za Nacional je otkrio da je, za razliku od njega, premijerova supruga Ana Maslać Plenković koja je također pozitivna na koronavirus tijekom tih dana imala povišenu tjelesnu temperaturu koja nije prelazila 38 stupnjeva te je imala glavobolju. Po procjenama liječnika nije se očekivalo da bi premijerova supruga trebala razviti nove simptome niti se očekivalo pogoršanje njezina zdravstvenog stanja.

Međutim, Plenkoviću se stanje ubrzo počelo komplicirati. Isprva mu se povisila temperatura, a kasnije je došlo i do drugih nepredviđenih komplikacija. A da o tomu javnost nije doznala ništa do trenutka kada se već trebao oporaviti i vratiti na posao. Međutim, nakon što je proteklo razdoblje desetodnevne izolacije, Plenković je zadržan kod kuće.

Tada se ustvrdilo da se nije radilo o većem zdravstvenom problemu, ali da su mu liječnici iz opreza preporučili da još koji dan ostane na kućnom liječenju. Tvrdilo se da je Plenkoviću bolovanje produljeno, iako više nije imao povišenu temperaturu, ali je i dalje kašljao pa je poslušao preporuke liječnika da ipak ne putuje u Bruxelles jer bi to moglo pogoršati njegovo zdravstveno stanje.

U trenutku kada se neslužbenim kanalima prema medijima poručivalo da Plenković više nema povišenu temperaturu, hrvatski građani prvi put su doznali da mu je temperatura bila povišena. Plenković je na sjednici Vlade izjavio kako neće putovati u Bruxelles zbog problema sa zdravljem. Dok je to izlagao, mučio ga je jaki kašalj.

Odmah potom pojavila su se pitanja radi li se o težim posljedicama korone, treba li hospitalizaciju ili liječenje kisikom, ali iz liječničkih krugova prema medijima su poručivali da njegovo stanje nije ozbiljno. Ali i da je potreban pojačan oprez jer on i dalje kašlje.

Te su probleme neke novine počele povezivati s Plenkovićevim alergijama koje potenciraju dugotrajni kašalj uvijek kad ima neki respiratorni infekt, što mu smeta pri disanju.

Da mu se stanje počelo komplicirati sugerirali su i stidljivo objavljeni navodi da su Plenkovića počeli liječiti i primjenom kortikosteroida, a to se također opravdavalo težim respiratornim problemima, kod kojih se osmi ili deveti dan bolesti u terapiju uključuju kortikosteroidi, a ponekad i lijekovi za suzbijanje ugrušaka.

Prema drugoj verziji Vladinih smjernica za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti 2019 (covid-19) od 19. studenoga, Plenković je zapravo obolio od srednje teškog prema teškom obliku te bolesti. Jer se unutar tih smjernica upala pluća spominje upravo u srednje teškom obliku bolesti i to ovako: ‘’Odrasli bolesnik s težim simptomima bolesti i/ili pneumonijom, ali bez kriterija za tešku pneumoniju, bez potrebe za nadomjesnom terapijom kisikom’’. A opis upotrebe kortikosteroida u liječenju u tim smjernicama započinje ovako: ‘’Kortikosteroidi su se pokazali potencijalno korisnima u liječenju teškog i kritičnog oblika bolesti covid-19 nakon sedmog dana bolesti. U tim slučajevima preporuča se primjena deksametazona ili metilprednizolona, osim ako je njihova primjena kontraindicirana. Primjena steroida ranije u tijeku bolesti nije opravdana. Također se ne preporuča izvanbolnička primjena steroida.’’

Očito je Plenković liječen po tim smjernicama. Iz Vlade nadalje o Plenkovićevu zdravstvenom stanju i suočavanju s oboljenjem od koronavirusa kažu: ‘’…u cijelosti otklanjamo bilo kakve aluzije da je Vlada sakrivala od javnosti da je premijer u ozbiljnijem stanju nego što je prezentirano. Naprotiv, osigurali smo da Vlada i u okolnostima izolacije predsjednika Vlade, koristeći digitalnu tehnologiju, funkcionira te da redovito izvršavamo sve aktivnosti i obveze. Andrej Plenković vodio je u tom razdoblju čak pet sjednica Vlade, donesen je niz važnih odluka, održani su brojni sastanci videovezom i brinuli smo o tome da Vlada i državni sustav funkcioniraju. Uostalom, hrvatska javnost i mediji u navedenom razdoblju gotovo svakodnevno bili su u prigodi pratiti javne nastupe predsjednika Vlade i uvjeriti se u njegovo stanje, s obzirom na niz aktivnosti koje je imao. Predsjednik Vlade izvijestio je u nekoliko javnih nastupa (npr. božićni intervju za Novi list) kako mu iskustvo s koronavirusom nije bilo lagano ni ugodno te kako nije imao temperaturu, ali je imao izražen kašalj te mu se spavanje poremetilo. On se trenutno zdravstveno osjeća vrlo dobro te je i dalje u kontaktu s liječnicima. Za razliku od brojnih drugih političkih aktera, stav premijera Plenkovića otpočetka pandemije o zarazi koronavirusom je bio jasan: covid-19 je ozbiljna bolest i opasnost za zdravlje ljudi.’’

Postoji jedan značajan argument koji Plenković može koristiti kako bi demantirao aluzije da je Vlada sakrivala od javnosti da je tijekom oboljenja od korone premijer bio u ozbiljnijem stanju nego što je prezentirano. Plenković je već na početku razvoja bolesti povukao jedan politički potez i prije nego što je trebao. Imenovao je Tomu Medveda da ga mijenja u slučaju spriječenosti da obavlja premijersku dužnost. Time je ujedno pokazao da je u strahu od desnog krila vlastite stranke jer je u ključnom trenutku u kojem se Hrvatska nalazi zbog borbe s koronavirusom pokazao da Vladu i HDZ predaje u ruke čovjeku koji je ispraćao posmrtne ostatke ustaša i financirao Thompsonov koncert.

Bila je to njegova politička odluka koja ujedno potencijalno najavljuje kojim bi političkim smjerom HDZ mogao krenuti ako i kada Plenković odluči nastaviti karijeru u međunarodnoj politici. Plenković je tu političku odluku donio u fazi u kojoj to još uopće nije bio dužan učiniti. Jer Vlada je unatoč tomu što je Plenković obolio od korone funkcionirala normalno, on se javljao putem videolinka i nastavio je obavljati svoje dužnosti iz vlastitog doma. No Plenković je ipak istaknuo Medveda kao čovjeka koji će ga mijenjati. To je politička činjenica koja dubinski portretira aktualni HDZ. Naročito u svjetlu nekih drugih političkih činjenica koje se vežu uz Medvedovu karijeru i politički angažman.

Unatoč svim opisanim političkim implikacijama, ovaj Plenkovićev potez sugerira kako je on već i u ranoj fazi bolesti razmišljao komu prepustiti vođenje države ako on to ne bude mogao raditi. Ali to ipak ne mijenja činjenicu da hrvatska javnost nije pravodobno bila informirana o svim fazama kroz koje je prolazio tijekom suočavanja s oboljenjem od korone.

CJELOVITI ODGOVOR VLADE NA UPIT NACIONALA

Poštovani gospodine Jelinić,

slijedom navoda koje spominjete u Vašem upitu, u potpunosti otklanjamo bilo kakve zlonamjerne teze o tome da je Vlada RH skrivala od javnosti informacije o zdravstvenom stanju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tijekom njegovog boravka u izolaciji radi zaraze od bolesti covid-19.

Od trenutka određivanja mjere samoizolacije 28. studenoga do izlaska predsjednika Vlade iz izolacije 16. prosinca 2020., Vlada je kontinuirano i transparentno izvještavala o njegovom zdravstvenom stanju.

Nakon pozitivnog nalaza 30. studenoga, predsjednik Vlade imao je uobičajene blaže respiratorne simptome zaraze i nije imao temperaturu, a posljednjeg dana uoči isteka 10-dnevne izolacije, po preporuci liječnika zbog izraženog kašlja, produljena mu je izolacija. O tome je hrvatska javnost pravovremeno i transparentno obaviještena, kao i tome da predsjednik Vlade radi produljene izolacije neće biti u prigodi sudjelovati na sastanku Europskog vijeća 10 i 11. prosinca, već je Hrvatsku zastupao slovenski premijer Janša.

Tijekom boravka u izolaciji, predsjednik Vlade nije bio hospitaliziran, već je zbog izraženog kašlja obavio pregled u Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu. Produljena mu je izolacija po preporuci liječnika radi izraženog kašlja, s naznakom blagih početnih upalnih promjena na plućima. Uz primjenu simptomatske terapije, predsjednik Vlade cijelo vrijeme bio je dobro i redovito obavljao sve aktivnosti od doma, a budući da se nije radilo o ozbiljnijoj ugrozi zdravlja niti je došlo do razvijanja težih simptoma, već se radilo o blažim respiratornim simptomima, nije bilo potrebe za dodatnim informiranjem o pojedinostima zdravstvenog stanja, pored svega što je već priopćeno iz Vlade.

Tome u prilog ide i izjava koju je o njegovom zdravstvenom stanju dala liječnica dr. Gordana Štajminger, koja je kazala da se premijera Plenkovića ,,tretira kao svakog najnormalnijeg pacijenta koji boluje od covid-19 infekcije’’.

Stoga u cijelosti otklanjamo bilo kakve aluzije da je Vlada sakrivala od javnosti da je premijer u ozbiljnijem stanju nego što je prezentirano. Naprotiv, osigurali smo da Vlada i u okolnostima izolacije predsjednika Vlade, koristeći digitalnu tehnologiju, funkcionira te da redovito izvršavamo sve aktivnosti i obveze.

Andrej Plenković vodio je u tom razdoblju čak pet sjednica Vlade, donesen je niz važnih odluka, održani su brojni sastanci videovezom i brinuli smo o tome da Vlada i državni sustav funkcioniraju.

Uostalom, hrvatska javnost i mediji u navedenom razdoblju gotovo svakodnevno bili su u prigodi pratiti javne nastupe predsjednika Vlade i uvjeriti se u njegovo stanje, s obzirom na niz aktivnosti koje je imao.

Predsjednik Vlade izvijestio je u nekoliko javnih nastupa (npr. božićni intervju za Novi list) kako mu iskustvo s koronavirusom nije bilo lagano ni ugodno te kako nije imao temperaturu, ali je imao izražen kašalj te mu se spavanje poremetilo.

On se trenutno zdravstveno osjeća vrlo dobro te je i dalje u kontaktu s liječnicima. Za razliku od brojnih drugih političkih aktera, stav premijera Plenkovića otpočetka pandemije o zarazi koronavirusom je bio jasan: covid-19 je ozbiljna bolest i opasnost za zdravlje ljudi.

U nedjelju je u Hrvatskoj započelo cijepljenje prema kojemu se prvih 9750 doza Pfizer i BioNTech cjepiva ravnomjerno rasporedilo na sve hrvatske županije, a prioritet su naši sugrađani koji su najugroženiji i najizloženiji, stari i nemoćni te radnici u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Cjepivo je prilika da se vratimo u normalan život i zaštitimo se od covida-19 te pozivamo sve hrvatske građane da se cijepe.

AKTIVNOSTI PREDSJEDNIKA VLADE (tijekom izolacije: 28. 11. do 16. 12. 2020)

30. 11. Sjednica Vlade

1. 12. Sastanak Vlade i župana na temu borbe protiv pandemije i pomoći gospodarstvu

3. 12. Videokonferencija s udrugama, Dan osoba s invaliditetom, Izvanredno zasjedanje Opće skupštine UN-a, Sjednica Vlade na kojoj je premijer objavio da Hrvatska očekuje prvih 125.000 doza cjepiva koje će biti besplatno

4. 12. Dodjela priznanja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika

5. 12. Premijer Plenković komentirao je ocjenu rejtinga kao potvrdu kvalitetne vladine reakcije na krizu, Sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Varaždina

7. 12. Sjednica Vlade s najavom dodatka od deset posto na osnovnu plaću za rad s oboljelima od covida-19, Zlatna kuna, premijer najavljuje nastavak pomoći privatnom sektoru i poboljšanja poslovnog ozračja

9. 12. Sjednica Vlade s naglaskom na mjere radi smanjena trenda porasta broja novozaraženih do Božića

10. 12. Sjednica Europskog vijeća i objava premijera Plenkovića kako Hrvatskoj stoji na raspolaganju242 milijardi eura

12.12. Razgovor s premijerima Janšom i Conteom oko IGP-a, premijer je najavio odluku o proglašenju gospodarskog pojasa u ponedjeljak

14. 12. Sjednica Vlade s koje je premijer Plenković najavio moguće produljenje mjera ako broj novooboljelih ne opadne

15. 12. 25. obljetnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, premijer Plenković izrazio punu podršku Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskom putu

16.12. – dan izlaska iz izolacije, Intervju za Globus, Sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i razgovor o odnosima Hrvatske i Rusije, Konferencija za medije na kojoj je premijer govorio o novim, strožim mjerama i najavio plan dinamike cijepljenja