Bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon pred svjedocima je posredno optužio hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je, potaknut od potpredsjednika Uprave MOL Grupe Sándora Csányija, iskoristio svoj premijerski utjecaj kako bi tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića potaknuo na pronalaženje načina za odbacivanje ključne kaznene prijave HANFA-e, podnesene protiv MOL-a zbog manipulacija tržištem kapitala i s ciljem da se upravljačka prava u Ini vrate pod kontrolu hrvatske vlade. Sándor Csány bio je obuhvaćen i ozbiljno pritisnut tom kaznenom prijavom, zbog čega je davao iskaz pred hrvatskim istražiteljima.

S brojnim detaljima i širim kontekstom Nacionalu je to koncem proteklog tjedna otkrio izvor koji o tom šokantnom događaju ima neposredna saznanja i spreman je o svemu svjedočiti na sudu.

Prema njegovim navodima, Fasimon je pred svjedocima rekao da su se Plenković i Csányi oko toga usuglasili razgovarajući nasamo tijekom nogometnog susreta reprezentacija Hrvatske i Mađarske na Poljudu, održane 10. listopada 2019. u Splitu.

Nacionalov izvor koji o tome ima precizna saznanja ovako je opisao što je Fasimon izjavio pred svjedocima:

“Fasimon je pred svjedocima rekao da je MOL u dogovoru s nekima od političara očekivao da se pitanje kaznene prijave HANFA-e oko nezakonitog trgovanja dionicama Ine riješi do sredine rujna 2019., a kako nije bilo tako, Csányi je na utakmici Hrvatska-Mađarska 10. listopada 2019. nasamo popričao s Plenkovićem. I nakon toga se vratio i rekao Fasimonu da će sve biti u redu.”

Taj izvor tvrdi da je upravo razgovor Plenkovića i Csányija rezultirao odbačajem obiju kaznenih prijava koje je podnijela HANFA te da je cijela operacija izvedena na izuzetno prljav način. Riječ je o istrazi koju je formalno i operativno vrlo temeljito vodio USKOK.

Nove su to informacije koje najizravnije dosad hrvatskog premijera guraju u zonu ozbiljne sumnje da je obnašajući premijersku dužnost, zloupotrijebio svoj položaj na štetu ključnih hrvatskih energetskih interesa, a posljedično i nacionalne sigurnosti. I to tako što je izvršio pritisak na pravosudnu instituciju.

Pritisnut četirima optužnicama protiv bivših ministara u svojoj vladi, Plenković je upravo prošloga tjedna dao znakovitu izjavu koja pokazuje da sve manje vodi računa o prikrivanju svoje sklonosti prema relativiziranju njihova angažmana te vrši pritisak na pravosuđe u situacijama kada mu to politički ne odgovara. Suočen s novinarskim upitom da komentira podizanje tih optužnica, izjavio je sljedeće: „Što se tiče ovoga, to je stav DORH-a, sad ćemo ići dalje pa će se vidjeti što će na kraju od svega toga biti.“

Potvrde li se navodi spomenutog Nacionalova izvora, to će otkriće najizravnije dosad staviti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u središte odluka o sudbini hrvatske strateške kompanije Ine koje idu izravno u korist mađarskog MOL-a. I ujedno otvoriti pitanje je li premijer Plenković u donošenju tih odluka bio pod izravnim utjecajem najviše pozicioniranih ljudi MOL Grupe te je li i kako u korist MOL-a utjecao na najosjetljivije istrage USKOK-a i pravosudne procese.

Prvi put je to da se premijera Plenkovića dovodi u izravnu vezu i odnos s jednim visokim čelnikom MOL Grupe – što se nije dogodilo, barem formalno, otkad je bivši premijer Ivo Sanader snimljen na tajnom sastanku s predsjednikom Uprave MOL-a Zsoltom Hernádijem u zagrebačkom restoranu Marcellino 19. listopada 2009., što je rezultiralo i najvećim i najvažnijim pravosudnim procesom u povijesti Hrvatske – onim u kojem je jedan hrvatski premijer optužen, a sada i pravomoćno osuđen za primanje mita.

Punih deset godina nakon tog snimljenog sastanka Ive Sanadera i Zsolta Hernádija, 10. listopada 2019. godine, hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je u Splitu jednu od svojih uvjerljivih pobjeda. U kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2020., u skupini E, Hrvatska je zabila tri gola protiv reprezentacije Mađarske, dok Mađarska nije zabila nijedan gol. Barem na travnjaku.

No Mađarska je u ozračju te utakmice zadala Hrvatskoj puno jači udarac i zabila “gol”, i to, po navodima svjedoka s neposrednim saznanjima, uz asistenciju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Naime, tijekom te veličanstvene utakmice odvijala se jedna druga “utakmica” koja je za Hrvatsku i njezino gospodarstvo imala daleko značajnije posljedice od onih sportskih, a nije bila ni sportska ni veličanstvena.

‘Fasimon je pred svjedocima rekao da je MOL u dogovoru s nekima od političara očekivao da se pitanje kaznene prijave HANFA-e oko nezakonitog trgovanja dionicama Ine riješi’, tvrdi Nacionalov izvor

Hrvatski premijer Andrej Plenković tog je 10. listopada 2019. godine, dok se na splitskom Poljudu odvijala utakmica Hrvatska-Mađarska kojoj su prisustvovali i neki od najvažnijih ljudi u državi i u HDZ-u, obavio je povjerljivi razgovor s jednim visokorangiranim gostom iz Mađarske. Taj gost, kao i Plenković, pratio je utakmicu iz prvoga reda svečane lože na centralnom dijelu zapadne tribine stadiona Poljud. Taj gost bio je potpredsjednik Uprave MOL Grupe Sándor Csányi, milijarder, po mnogim listama najbogatiji Mađar i jedan od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj, ujedno i predsjednik Uprave mađarske OTP banke, danas vrlo aktivne u akvizicijama s hrvatskim poljoprivrednim zemljištem i zainteresirane za kupnju Belja, koje pod sobom ima ogromne poljoprivredne površine.

Csányi je formalno tu utakmicu pratio jer je veliki zaljubljenik u nogomet te od 2010. obnaša i funkciju predsjednika Mađarskog nogometnog saveza, a također je bio član Izvršnog odbora UEFA-e te je 2019. izabran i za potpredsjednika UEFA-e, a od 2018. obnaša i funkciju potpredsjednika FIFA-e. U prvom redu svečane lože Poljuda Csányi je bio smješten između Davora Šukera, tadašnjeg predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza, i Branka Miške, bivšeg predsjednika HNS-a. No glavni razlog Csányijeva dolaska na utakmicu nije bio nogomet ni druženje sa Šukerom i Mikšom, već prvorazredno političko i pravosudno pitanje. Subjekt njegova interesa sjedio je dva mjesta dalje i bio je to premijer Plenković.

Csányi je u tom trenutku bio i protagonist jedne velike USKOK-ove istrage u ključnom predmetu na temelju kojeg je Republika Hrvatska imala mogućnost vratiti MOL-u nezakonito predana upravljačka prava nad Inom. Tu je prijavu još 2011. godine predala HANFA-a – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

HANFA je te 2011. podnijela kaznenu prijavu protiv najviše pozicioniranih ljudi MOL-a, predsjednika Uprave Zsolta Hernádija i potpredsjednika Uprave Sándora Csányija, zapravo cijele Uprave MOL-a i više njima podređenih osoba, i to zbog manipulacije tržištem kapitala i nezakonitog upravljanja Inom.

U fokusu prve, možda i najvažnije istrage bio je paket tajnih dionica Ine s kojima je MOL zapravo nezakonito htio steći većinski paket od preko 50 posto vlasništva nad strateškom hrvatskom naftnom kompanijom. Istraga po toj kaznenoj prijavi provodila se više godina, i to uz međunarodnu pravnu pomoć, tijekom istrage ispitan je i Sándor Csányi i upravo je ta prijava vrha MOL-a, uključujući i Csányija, predstavljala najveći problem, možda čak i veći od sudskog postupka protiv Zsolta Hernádija i bivšeg premijera Ive Sanadera. Tim više što je Visoki upravni sud još 31. ožujka 2015. donio odluku kojom je potvrdio da je u tom slučaju bila riječ o nezakonitom manipuliranju tržištem.

Upravo u listopadu 2019. USKOK je i službeno zaprimio rezultate međunarodnih istraga provedenih u stranim državama, koje je još ranije zatražio na temelju međunarodne pravne pomoći. Rezultati tih međunarodnih istraga prevedeni su na hrvatski jezik te je nakon njihove analize i povezivanja s rezultatima ranije provedenih izvida o utvrđenjima koja slijede iz provedenih izvida, u listopadu 2019. o rezultatima provedene istrage obaviješten i DORH, što je Nacionalu još ranije DORH i službeno potvrdio.

To je značilo da je USKOK na temelju toga trebao donijeti konačnu odluku o prijavama protiv čelnih ljudi MOL-a, uključujući i Csányija.

Vrh MOL-a zato je pod svaku cijenu želio maknuti i poništiti tu prijavu.

Upravo u to vrijeme odvijala se utakmica Hrvatska-Mađarska i na marginama te utakmice sastali su se Plenković i Csányi. Mjesec dana nakon te utakmice tadašnji glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić donio je odluku da se prijave HANFA-e prebace niže rangiranom Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je 5. veljače 2020. odbacilo kaznene prijave.

Nacional je još ranije, na temelju razgovora s više visokih pravosudnih izvora, pisao o tome kako je Jelenić tu operaciju proveo pod političkim pritiskom.

Sándor Csányi je milijarder, po mnogim listama najbogatiji Mađar i jedan od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj, ujedno i predsjednik Uprave mađarske OTP banke, ali i potpredsjednik FIFA-e i UEFA-e

Da su vodeći ljudi MOL-a tu prijavu smatrali najopasnijom za svoje poslovne interese i reputaciju tvrtke, posvjedočilo je za Nacional više izvora iz poslovnih i političkih krugova bliskih Ini. No Nacional je sada došao do saznanja da je o toj problematici kaznenih prijava koje je protiv MOL-a podnijela HANFA, pred svjedocima govorio i bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, čovjek koji je nedavno morao otići iz Ine zbog velike plinske afere u kojoj je ta kompanija na trgovini plinom opljačkana za najmanje milijardu kuna.

Nacionalov izvor koji o tome ima precizna saznanja potvrdio je da je Fasimon itekako bio upoznat s političkim lobiranjima i nastojanjima da se ta prijava povuče.

Po svemu sudeći, ta se prijava s obzirom na to da ju je podnijela HANFA kao službeno tijelo Republike Hrvatske, možda i čuvala kao svojevrsno “posljednje oružje” koje Hrvatska kao država može upotrijebiti protiv MOL-a. No nakon razgovora Plenkovića i Csányija na Poljudu, ta je prijava na još uvijek misteriozan način odbačena.

Budući da USKOK nije želio stati iza odbačaja kaznene prijave, tadašnji glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić izvršio je pritisak da se te prijave, na kojima je godinama radio USKOK, prebace na nižerangirano Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje ih je potom i odbacilo.

Više pravosudnih izvora još je krajem prošle godine za Nacional ustvrdilo da je Jelenić to učinio pod pritiskom politike, to jest Banskih dvora, ili barem osluškujući njihove želje. To je bilo u vrijeme nakon što je postalo jasno da je Vlada odigrala posljednji čin u farsi oko, kako se to i službeno pokazalo, lažnog Plenkovićeva obećanja da će Hrvatska otkupiti dionice Ine od MOL-a. Jedan od visokopozicioniranih izvora iz pravosudnih krugova za Nacional je u listopadu 2021. iznio dramatične informacije:

“Odbačaj kaznene prijave HANFA-e protiv čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, Sándora Csányija i ostalih, zbog nezakonitog upravljanja Inom i manipulacije tržištem kapitala, najsramotnija je i najprljavija operacija DORH-a. Riječ je o prijavi na kojoj je godinama radio visokospecijalizirani tim iz USKOK-a da bi odjednom predmet bio prebačen na odlučivanje Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, čiji šef Krunoslav Stjepan Rajačić nije imao hrabrosti suprotstaviti se tome i vratiti predmet na odlučivanje USKOK-u. Umjesto toga, on je na sebe preuzeo teret odbacivanja te prijave. A to je bila isključivo politička odluka. HDZ je štitio Mađare, a DORH je štitio HDZ. Šef Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu Krunoslav Stjepan Rajačić, koji je na to mjesto došao tek nekoliko mjeseci ranije iz Zlatara, samo je poslušno proveo tu odluku.”

Te kaznene prijave, tvrdilo je za Nacional više izvora iz visokih pravosudnih krugova, nisu smjele biti odbačene jer je postojao niz dokaza za podizanje optužnice pa zato USKOK, koji je godinama radio na tom predmetu, nije formalno stao iza odbačaja tih prijava, već je to u suglasnosti s Draženom Jelenićem učinilo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu na čelu s javnosti malo poznatim Krunoslavom Stjepanom Rajačićem, čovjekom koji je svega nekoliko mjeseci prije toga radio u građanskom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru da bi potom strelovito avansirao na čelno mjesto najvažnijeg odvjetništva u zemlji.

Da je riječ o jednom od najvećih pravosudnih skandala kojim je zapravo potkopan desetogodišnji rad USKOK-a na predmetu Ina-MOL, potvrdilo je tada za Nacional više izvora iz pravosudnih krugova, ali su oni pritom iznijeli i tvrdnje da najveću krivnju snosi upravo Dražen Jelenić.

Prijava HANFA-e – to jest dvije kaznene prijave protiv vodećih osoba MOL-a, jedna za manipuliranje tržištem kapitala, a druga za nezakonito upravljanje Inom – za Hrvatsku je bila od iznimnog značenja jer ju je podnijela službena, ali neovisna financijska institucija, odnosno neovisno regulatorno tijelo. U trenutku podnošenja prijave na čelu HANFA-e bio je Ante Samodol, ujedno bivši član Uprave Zagrebačkog holdinga. Ta je prijava, prema tvrdnjama više Nacionalovih izvora, bila iznimno dobro pripremljena i obrazložena i mogla je čak i poslužiti Vladi kao temelj za rušenje sramotne predaje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u u režiji bivšeg premijera Ive Sanadera. HANFA je u svojoj prijavi, naime, dokazala da MOL upravlja Inom nezakonito, zaobilazeći zapravo Upravu tvrtke, koja jedina po zakonu smije donositi odluke, no u stvarnosti je MOL donošenje ključnih odluka prebacio na izvršne direktore koji su bili izravno pod ingerencijom MOL-a. Argumenti izneseni u toj prijavi, čiji je sadržaj prije toga bio objavljen i u službenom izvješću HANFA-e, mogli su Vladi poslužiti i kao “oružje” u borbi protiv otimačine koju nad Inom provodi MOL. Međutim, u Vladi očito nisu ni tražili “oružje” protiv MOL-a.

Da je riječ o iznimno osjetljivoj prijavi, potvrđuje i činjenica da je DORH o tome odlučivao sve do 2020. godine. Odnosno, kako su tvrdili Nacionalovi izvori, izbjegavao odlučiti.

Dvojica sugovornika iz pravosudnih krugova čiji smo identitet morali zaštititi, kao i pozicije s kojih dolaze, nisu jedini koji su tvrdili da je bilo političkih pritisaka na DORH zbog te HANFA-ine kaznene prijave protiv čelnika MOL-a. Istu informaciju Nacionalu je u listopadu prošle godine potvrdio i izvor koji je s USKOK-om izravno komunicirao upravo po pitanju odnosa Ine i MOL-a, pa i oko te prijave koju je podnijela HANFA. Tom izvoru se visokopozicionirana osoba iz USKOK-a također požalila na velike pritiske u tom predmetu. No čelni ljudi USKOK-a evidentno nisu željeli na sebe preuzeti odgovornost zbog odbacivanja te prijave.

Treći izvor, iz upućenih odvjetničkih krugova, Nacionalu je tada precizno pojasnio zbog čega Općinsko državno odvjetništvo uopće nije smjelo odlučivati o HANFA-inoj prijavi:

“Riječ je o kaznenom djelu koje je uključivalo pojam zločinačko udruživanje, a to nije u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. To vam je kao da Općinsko državno odvjetništvo odbaci prijavu za ubojstvo ili ratni zločin, a i u jednom i u drugom slučaju nadležno je Županijsko državno odvjetništvo.”

U vrijeme kad je odluka donesena Krunoslav Stjepan Rajačić bio je tek nekoliko mjeseci šef Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a na tu je poziciju došao iz Zlatara. Drugim riječima, postavlja se pitanje je li se ikada u svojoj karijeri sreo s tako kompleksnim predmetom. Upravo je na Rajačića bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić uputio poznatog oftalmologa Nikicu Gabrića (čemu svjedoče poruke koje je Gabrić objavio) kad mu je on prvi put htio prijaviti pokušaj iznude, a riječ je o slučaju koji je na koncu doveo do Jelenićeve smjene zbog Nacionalova otkrića da je bio mason. Smjena Jelenića dogodila se dva tjedna nakon što je Rajačić na svoja leđa prebacio odbacivanje HANFA-ine prijave.

‘Postova banka A.S. (iz Slovačke) financirala je kupnju dionica Ine d.d. od strane društva Uprecht Investment Limited s Cipra preko ugovora o repo transakcijama, pri čemu je ugovor zaključen 30. prosinca 2010.’

Iz DORH-a su, međutim, inzistirali na tvrdnji da je u slučaju HANFA-e riječ o predmetu “iz stvarne i mjesne nadležnosti” Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu.

Ako je to tako, logično je zapitati se zašto onda i slučajevi poput, primjerice, slučaja glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića ili afere JANAF, nisu bili u “stvarnoj i mjesnoj” nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva, već se njima bavio i još uvijek se bavi USKOK.

Štoviše, iz odgovora koji je DORH u listopadu prošle godine dostavio Nacionalu u startu je proizlazio niz nelogičnosti. HANFA je prvu prijavu podnijela u svibnju, a drugu u rujnu 2011. godine. Nije bila riječ o neozbiljnoj anonimnoj prijavi, već o prijavi koju je podnijela jedna službena institucija hrvatske države i koju je trebalo shvatiti vrlo ozbiljno. DORH je u to vrijeme prijavu i shvatio ozbiljno. Odmah po zaprimanju prijava, kako tvrde, dostavili su ih na postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu s obzirom na to da su “prijavljena kaznena djela iz stvarne i mjesne nadležnosti” tog odvjetništva.

Da bi potom, kako su sami ustanovili, “na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu 21. prosinca 2012. glavni državni odvjetnik (tada je to bio Mladen Bajić, op.a.) rješenjem odredio da se postupanje povodom navedenih kaznenih prijava povjerava USKOK-u i to do donošenja državnoodvjetničke odluke”.

Izvori iz pravosudnih krugova objasnili su za Nacional zašto je došlo do promjene nadležnosti: “Sama kaznena djela navedena u prijavi, kad govorimo o nezakonitom upravljanju i trgovanju dionicama, u nadležnosti su Općinskog državnog odvjetništva. No nakon provedenih izvida utvrđena je sumnja u organizirano zločinačko udruživanje, čime nadležnost preuzima USKOK, što mu i samo ime govori, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Osim toga, taj se predmet logično vezivao uz slučaj Ina-MOL na kojem je radio USKOK.”

Iz DORH-a su ovako u listopadu prošle godine pojasnili zašto je predmet prebačen na postupanje USKOK-u:

“Radi provođenja izvida i eventualno dokaznih radnji jer je Ured radeći na predmetima protiv okrivljenika I. S. (bivši premijer Ivo Sanader i sudski postupak u kojem je optužen za primanje mita radi prepuštanja upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u, op.a.) zbog više kaznenih djela u cijelosti bio upoznat s postupkom prodaje dionica Ine.”

‘Riječ je o kaznenom djelu koje je uključivalo pojam ‘zločinačko udruživanje’, a to nije u nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu. To vam je kao da ODO odbaci prijavu za ubojstvo ili ratni zločin’

U njihovu odgovoru navodilo se i da je USKOK od 2012. do 2019. godine provodio izvide i dokazne radnje te da su u tom razdoblju „upućene zamolnice za međunarodnom pravnom pomoći prema više zemalja, od relevantnih tijela su pribavljeni kompletni spisi vezani uz postupanja koja su prethodila podnošenju kaznenih prijava, a putem PNUSKOK-a proveden je velik broj obavijesnih razgovora“.

Nacionalovi izvori iz pravosudnih krugova tvrdili su da je najveći dio tih radnji bio proveden u prvoj fazi istrage te da su tada istražitelji USKOK-a putovali u Mađarsku kako bi ispitali glavnu osobu i jednog od najvećih dioničara MOL-a Sándora Csányija, ujedno i člana Upravnog odbora tvrtke. Upravo s njim razgovarao je Plenković na Poljudu.

No USKOK je prikupio i niz drugih dokaza i dokumenata iz stranih država.

Ono što su iz DORH–a službeno potvrdili, zaprimljeni dokumenti su prevedeni te je nakon njihove analize i povezivanja s rezultatima ranije provedenih izvida o utvrđenjima koja slijede iz provedenih izvida, u listopadu 2019. o rezultatima provedene istrage obaviješten i DORH. Iz DORH-a su naveli:

“S obzirom na to da su izvidi i dokazne radnje okončani, sukladno odluci glavnog državnog odvjetnika iz studenoga 2019. godine (tu je funkciju u tom trenutku obavljao Dražen Jelenić, op. a.) USKOK je cjelokupan kazneni predmet 15. studenoga 2019. dostavio na daljnje postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom državnom odvjetništvu.”

DORH je, dakle, lani i službeno potvrdio da je odluku o tome da se predmet s USKOK-a vrati nazad Općinskom državnom odvjetništvu, donio glavni državni odvjetnik, a u to vrijeme to je bio Dražen Jelenić.

Izvori iz pravosudnih krugova izjavili su za Nacional da je USKOK imao ovlasti i sam odbaciti kaznenu prijavu, ali da nije bilo osnove za odbačaj te da USKOK iza takve sramotne odluke nikada ne bi stao.

No zato je iza odluke stao Krunoslav Stjepan Rajačić, s Jelenićem koji je tu odluku morao odobriti. Time je Jelenić, kako tvrde pravosudni izvori, sudjelovao u dvjema katastrofalnim i skandaloznim odlukama – prvoj da se predmet s USKOK-a prebaci na Općinsko državno odvjetništvo, a potom da se donese odluka o odbačaju kaznenih prijava. I time zapečatio sudbinu predmeta Ina-MOL.

Kako su tvrdili u DORH-u, ODO u Zagrebu je nakon razmatranja cjelokupnog spisa, 5. veljače 2020. donio rješenje o odbačaju kaznenih prijava, o čemu je pismeno obavijestio i HANFA-u kao podnositelja prijave. Zanimljiva je podudarnost da je ODO Zagreb odluku o odbacivanju kaznenih prijava HANFA-e donio svega dva tjedna prije negoli je Jelenić dao ostavku zbog Nacionalova otkrića da pripada masonskoj loži.

Razgovor Plenkovića i Csányija odvio se nakon što je do tada Plenković već napravio niz poteza u korist MOL-a – najvažniji je bio Plenkovićeva naredba da se potpiše memorandum o izvozu hrvatske nafte

O odbacivanju kaznene prijave u veljači 2020. godine hrvatska javnost uopće nije bila obaviještena ni službeno ni neslužbeno, informacija se očito držala u strogoj tajnosti pa je i do Nacionala tada došla tek nakon nekoliko mjeseci. No u listopadu 2021., kad je Nacional dobio nove informacije, izričito se tvrdilo da je riječ o odluci na koju je utjecala politika i koja nije donesena u skladu s podjelom nadležnosti u DORH-u.

Sada, godinu dana kasnije, otkriće o tajnom razgovoru premijera Andreja Plenkovića i jednog od glavnih osumnjičenih po toj prijavi, potpredsjednika MOL-a Sándora Csányija, daje vrlo jasan pravac prema osobama od kojih su dolazili ti politički pritisci.

Taj njihov razgovor odvio se nakon što je do tada Plenković već napravio niz poteza koji su išli izravno u korist mađarskog MOL-a – najvažniji od tih poteza bila je Plenkovićeva naredba iz kolovoza 2018. tadašnjem ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću da supotpiše Memorandum o razumijevanju između Ine i JANAF-a, kojim su omogućeni zatvaranje Rafinerije Sisak i izvoz hrvatske nafte u Mađarsku. Da je Plenković tu naredbu dao na sastanku u Vladi, potvrdio je nedavno na svjedočenju pred Antikorupcijskim vijećem Hrvatskog sabora bivši predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević, koji je prisustvovao tom sastanku.

Nakon toga, u veljači 2019. Plenkovićeva vlada u Sabor je po hitnoj proceduri poslala Prijedlog izmjena Zakona o Ini kojima se de facto omogućavalo MOL-u stjecanje više od 50 posto dionica Ine – a riječ je bila o 1,6 dionica Ine koje se nalaze na skrbničkim računima, a o čemu je u tijeku bila istraga.

Osim motiva koji bi vodili Plenkovića u donošenju takve odluke, sada se otvara za njega još neugodnije pitanje o tajnim kontaktima s ljudima iz vrha MOL-a.

Nacional je pokušao stupiti u kontakt s glasnogovornikom Vlade Markom Milićem vezano uz ovu i druge teme, ali se on oglušio.