EKSKLUZIVNO: Sumnja se da je sustav Tolušiću i Gabrijeli Žalac omiljene tvrtke Omega Software omogućavao da se uz pomoć botova stvori kriminalna hobotnica za sistemsku pljačku novca EU-a

EKSKLUZIVNO: FINA je Uredu europskog javnog tužitelja pripremila prve dokaze da je javna nabava sustavom najbržeg prsta kod raspodjele 7 mlrd. kuna iz EU-a bila prikrivena ogromna financijska prijevara

Čim je preuzela sustav eFondovi, FINA je demaskirala tajnu operaciju zbog koje su visoki dužnosnici prijetili novoj ministrici Nataši Tramišak. FINA je MUP-u prijavila tvrtke Elektrocentar Petek i Identity Consortium jer je ustanovila da su preko botova upadale u sustav ‘najbrži prst’. Obje su ranije prolazile na natječajima dok je njima upravljao Omega Software

Nacional je od izvora bliskih Vladi, Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja doznao da su u Financijskoj agenciji – FINA-i, otkrili jednu od najvećih prevara vezanih uz natječaje za EU fondove raspisane po metodi “najbrži prst”. Naime, nakon što je FINA preuzela upravljanje sustavom eFondovi od privatne tvrtke Omega Software, koja je obuhvaćena istragom Ureda europskog javnog tužitelja povezanom s bivšom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, informatičari FINA-e prvi su put otkrili točne adrese s kojih se sistemom takozvanih botova pokušao kompromitirati 141 milijuna kuna vrijedan natječaj za bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća koji je u travnju ove godine raspisalo Ministarstvo gospodarstva. Taj je natječaj 31. svibnja poništen upravo zato što su informatičari FINA-e otkrili više pokušaja prevare preko sustava botova – to jest automatiziranih upada u sustav pojedinaca koji su tako na natječaju htjeli ostvariti nedozvoljenu prednost.

Međutim, analiza informatičara pokazala je da su neke od tvrtki za koje je sada utvrđeno da su na sumnjiv način, uz pomoć botova, ostvarile prednost, sudjelovale i na nekim ranijim natječajima financiranim iz EU fondova, ali da raniji informatički sustav koji je postavila tvrtka Omega Software takve prevare uopće nije evidentirao – to jest one nikada nisu službeno prijavljene.

Tvrtka Omega Software dobila je posao u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a prvi put u rujnu 2016., u vrijeme tadašnjeg ministra Tomislava Tolušića, a druga dva ugovora, čija je cijena znatno narasla, s tom je tvrtkom sklopila bivša ministrica Gabrijela Žalac. I Tomislav Tolušić i Gabrijela Žalac, bivši ministri u Vladi Andreja Plenkovića, nalaze se pod istragama Ureda europskog javnog tužitelja. No ta je moćna i snažna informatička tvrtka javnosti postala poznata nakon što je otkriveno da je 5 posto udjela u toj tvrtki imao i bivši predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro koji je udjele u međuvremenu 2020. godine prodao. Neposredno prije nego što su većinski suvlasnici te kompanije Ivan Matić i Margaret Meštrović Matić u prosincu prošle godine tragično poginuli u prometnoj nesreći na autocesti Rijeka – Zagreb, tvrtku Omega Software je 4. studenog 2021. preuzeo vlasnik najveće IT kompanije u Hrvatskoj, grupacije M SAN, Stipo Matić. Ali ne direktno preko M SAN Grupe, već preko svoje tvrtke Novčić više, koja je u Zdencima i Čačincima gradila dvije bioplinske elektrane. Tako da je Omega Software postao novi član grupacije M SAN.

Ako se utvrdi da su se u natječajima po metodi “najbrži prst” događale prevare koje softver nije evidentirao, to bi moglo prouzročiti jedan od najvećih skandala te otvoriti pitanje tko je sve sudjelovao u lancu prevare i jesu li počinitelji imali i političku zaštitu. Naime, Nacionalov izvor tvrdi:

“Jako puno osoba, jako puno poznatih tvrtki i uglednih znanstvenika i poduzetnika dobilo je sredstva na natječajima iz EU fondova koji su se provodili po metodi ‘najbrži prst’. Ustanovi li se da je sustav bio kompromitiran, to će baciti sumnju i na one koji su se pošteno prijavili, a istinu nećemo znati sve dok netko ne provjeri sve natječaje u posljednjih desetak godina. Jedino vještačenje softvera eFondovi moglo bi dati pozadinske informacije što se stvarno događalo.”

Nacional je ekskluzivno doznao imena dviju tvrtki za koje postoji opravdana sumnja da su upadale u sustav, to jest ostvarivale prednost na natječajima uz pomoć botova. Jedna od njih je tvrtka Elektrocentar Petek, čiji je vlasnik Krešo Petek bio obuhvaćen aferom JANAF, a druga je tehnološki start-up Identity Consortium, osnovan 2018.

“Tvrtka Identity Consortium je početkom 2020. dobila značajna sredstva na jednom drugom natječaju koji se provodio po metodi ‘najbrži prst’, a sada je evidentirana da je na ovom poništenom natječaju iz svibnja botovima pokušala osvojiti prednost. Riječ je o pokušaju stjecanja nedozvoljene i neopravdane prednosti u odnosu na druge prijavitelje jer si botovima zapravo osiguravate najbrže vrijeme prijave. Ta je tvrtka prijavljena MUP-u”, rekao je Nacionalov izvor upoznat s detaljima istrage.

Informatičari FINAe prvi put su otkrili točne adrese s kojih se sistemom botova pokušao kompromitirati 141 milijun kuna vrijedan natječaj, dok raniji sustav kojim je upravljao Omega Software nikad nije prijavio botove

No to nisu jedine tvrtke za koje se može sumnjati da su na nedozvoljen način ostvarivale prednost. Takvih tvrtki ima najmanje desetak.

Izvor blizak Vladi i Ministarstvu financija tvrdi da to otvara sumnju i je li informatički sustav za koji je do prošle godine bila zadužena tvrtka Omega Software namjerno bio podešen tako da ne evidentira botove, to jest pokušaje prevare. Naime, pravila Europske komisije vezana uz korištenje sredstava iz EU fondova metodom “najbrži prst” strogo zabranjuju upotrebu botova, to jest sustava automatizacije i robotizacije kod odabira projektnih prijava. Drugim riječima, nedozvoljeno je da prijave, u kojima je glavna metoda odabira najbrže vrijeme slanja prijave, šalju roboti ili softverski programi.

Po ugovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, tvrtka Omega Software je održavala i nadograđivala sustav eFondova sve do srpnja prošle godine, kad im je istekao ugovor, te su oni morali isporučiti Ministarstvu platformu u kojoj se zlouporabe i botovi ne smiju događati, a ako takve botove detektiraju, morali su ih prijaviti Ministarstvu koje bi onda sve prijavilo USKOK-u i DORH-u te novoosnovanom Uredu europskog javnog tužitelja. Međutim, kako je neslužbeno doznao Nacional, tvrtka Omega Software nikada nije prijavila ni jedan pokušaj upada u sustav uz pomoć botova. Nacional je na ovu temu poslao niz upita nadležnim ministarstvima financija i gospodarstva, a na adresu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postavili smo vrlo konkretno pitanje – jesu li prilikom provođenja natječaja, to jest zaprimanja projektnih prijava ikada detektirani pokušaji proboja uz pomoć botova – ili bilo kakve druge zlouporabe sustava?

Oni su odgovorili: “Nemamo saznanja o natječajima u kojima su sudjelovali botovi.” Iz toga se može zaključiti da takve prijave nisu zaprimili. Nacionalovi izvori tvrde da je nemoguće da su se prevare počele događati tek sada te da postoje točno određene tehničke specifikacije temeljem kojih se može sumnjati da je prevara bilo i na ranijim natječajima, ali ih prijašnji softver, namjerno ili slučajno, nije evidentirao.

To se možda nikad ne bi otkrilo da program FINA-e, koja je od prošle godine od tvrtke Omega Software preuzela upravljanje eFondovima, već sada na natječaju za novoosnovane tvrtke nije detektirao više pokušaja prevare uz pomoć botova.

Nacionalov izvor upozorava da je riječ o istoj tvrtki koja se spominjala u kontekstu prijetnji ministrici regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataši Tramišak – nakon što su ministar financija Zdravko Marić i ona odlučili održavanje sustava eFondovi prebaciti na državnu agenciju FINA-u, što je ekskluzivno u ožujku ove godine otkrio Nacional.

Naime, nakon što je ministrica Nataša Tramišak u svibnju prošle godine odlučila ograničiti utjecaj tvrtke Omega Software na dodjelu sredstava EU-a, ona se najprije našla pod lobističkim pritiscima bivšeg potpredsjednika Sabora Milijana Brkića i specijalnog savjetnika premijera Plenkovića Zvonimira Savića. Brkić je od ministrice tražio da primi predstavnike tvrtke Omega Software. Ona je to odbila, ali je potom s još jedne adrese dobila “signale” da bi posao trebala dobiti tvrtka Omega Software.

“U svibnju prošle godine, kad je bio taj veliki pritisak, ministrici je došao i Zvonimir Savić, specijalni savjetnik premijera Plenkovića koji slovi i kao siva eminencija u samom Ministarstvu, i inzistirao na tome da se i Plan oporavaka i otpornosti radi kroz istu tu aplikaciju. Savić se zapravo pokušavao upetljati pa je, kao, prenosio želje premijera što se tiče programiranja. Ministrica mu je rekla da ugovor s Omegom ističe za dva mjeseca, a drugo, da je tu nadležno Ministarstvo financija, da provedba nije u nadležnosti regionalnog. Rekla mu je da se ne može ići ništa novo raditi niti nadograđivati stara aplikacija na temelju ugovora koji ističe za dva mjeseca. On je rekao da to mora biti tako, da to mora ići kroz sustav eFondova, a ona je potom predložila da se to prebaci na Ministarstvo financija koje je razvilo slično rješenje u suradnji s FINA-om. To je zatim došlo Mariću u ruke, to je bilo kompromisno rješenje. Ministrica je naprosto smatrala da tako važna aplikacija, preko koje prolaze milijarde europskog novca, mora biti integrirana kroz državni sustav i pod zaštitom države, a ovaj postojeći sustav to nije bio i ne znamo je li se njime moglo manipulirati”, posvjedočio je još u ožujku Nacionalov izvor.

Kad je ministrica sve to odbila, preko posrednika je dobila neizravne, zlokobne prijetnje koje su glasile “provući ćemo te kroz blato” i “bit će krvi do koljena”. Ministrica je tada svojim najbližim suradnicima rekla da će sve prijaviti Europskoj komisiji te je čak pomišljala i tražiti politički azil u Bruxellesu.

Novi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji je naslijedio Tomislava Ćorića, od bivšeg ministra financija Zdravka Marića dobio je uputu da zbog botova poništi natječaj. FOTO: Zeljko Hladika, Goran Stanzl/PIXSELL

Posebno je indikativno u toj priči da je za tvrtku Omega Software urgirao i Plenkovićev savjetnik Zvonimir Savić kojeg su inače Nacionalovi izvori označili kao “sivu eminenciju” u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a i kao svojevrsnog ministra u sjeni. Savić je ujedno u ime Vlade i Ureda premijera Plenkovića zadužen za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, to jest koordinaciju među ministarstvima. On je nakon objave teksta u Nacionalu u ožujku pokušao demantirati da je lobirao za Omega Software, a ta tvrtka poslala je Nacionalu reagiranje u kojem je navela:

“Društvo Omega Software d.o.o., njegovi zaposlenici, a niti tko treći u njegovo ime nisu radili pritisak bilo koje vrste prema ikome, a kamoli prijetili ikome, osobito ne ministrici Nataši Tramišak te ujedno oštro opovrgava takve navode kao neistine. Isto tako Omega Software d.o.o. nikada nije angažirala osobe koje se spominju ili bilo koje druge osobe da posreduju, urgiraju ili na bilo koji drugi način utječu kod bilo kojeg člana Vlade RH, ministrice Nataše Tramišak ili bilo koje druge osobe ili institucije. Omega Software d.o.o. imala je s predstavnicima ministarstva korektnu i stalnu komunikaciju za sve vrijeme trajanja predmetnog ugovora te nije bilo potrebe za nikakvim dodatnim posredovanjem trećih osoba.”

Međutim, ministrica Nataša Tramišak, iako je i sama pokušala demantirati da je Zvonimir Savić kod nje išta urgirao, osobno je potvrdila da je primila prijetnje i da su te prijetnje bile povezane sa softverima vezanima uz eFondove.

Kako je tada neslužbeno potvrđeno Nacionalu, prijetnje je dobio i ravnatelj FINA-e Dražen Čović. I to zato što je upravo FINA preuzela održavanje sustava eFondovi. A sada su informatičari FINA-e u sustavu koji su sami postavili detektirali prevare, i to u spomenutom natječaju Ministarstva gospodarstva za novoosnovana poduzeća.

Nacionalov izvor tvrdi:

“Postoji dokaz da se ‘najbrži prst’ koristio za namještanje poziva, počinitelji su prvi put ulovljeni. Evidentirana su četiri pokušaja zlouporabe sustava, odnosno botova preko kojih se dolazilo do pokušaja namještanja vremena prijave i pokušaja proboja u sustav. Sve adrese s kojih su ti botovi dolazili su dokumentirane te je poslana prijava prema Ministarstvu financija i MUP-u, a MUP bi to prema uredbi Europske komisije trebao proslijediti Uredu europskog javnog tužitelja jer je riječ o prevari vezanoj uz EU fondove.”

FINA je sve prijavila Ministarstvu unutarnjih poslova, to jest Upravi kriminalističke policije i Službi kibernetičke sigurnosti, kao i tadašnjem ministru financija Zdravku Mariću jer je taj natječaj koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva zapravo u ingerenciji Ministarstva financija kao upravljačkog tijela, budući da se financira sredstvima iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost. Ministar Marić potom je po svemu sudeći od tada upravo imenovanog novog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, koji je funkciju preuzeo od bivšeg ministra Tomislava Ćorića, tražio da poništi natječaj. O tome da je novi ministar Davor Filipović svoj mandat započeo obustavom tendera vrijednog 141 milijuna kuna za nove tvrtke, i to zbog sumnje na korištenje botova, pisao je sredinom lipnja Jutarnji list, ali oni tada nisu imali dodatne informacije o tom pokušaju prevare niti o samoj istrazi.

Međutim, Jutarnji list je tada od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobio podatak da je u posljednjih deset godina iz europskih fondova, putem metode najbržeg prsta, prijaviteljima preko tog Ministarstva podijeljen iznos od čak 7 milijardi kuna (7.004.500.000 kuna), što je iznos za koji su se, kako su naveli, mogla izgraditi tri i pol Pelješka mosta ili dvaput izgraditi prugu od Križevaca do Botova ili pak napraviti sedam novih bolničkih projekata na Rebru. Taj je iznos potrošen u sklopu 29 natječaja provedenih u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” te još šest poziva objavljenih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Slične natječaje organiziralo je i Ministarstvo regionalnog razvoja, a ministrica Nataša Tramišak jedan od recentnih takvih natječaja također je poništila zbog sumnji u nepravilnosti, kako je pisao Nacional još u ožujku.

Sada se pokazalo da su pokušaji prevare evidentirani i čvrsto dokumentirani. Nacional je doznao i na temelju čega se može precizno rekonstruirati da su i neki od ranijih natječaja bili kompromitirani.

‘Iz tablice se vidi da su neki prijavitelji uspjeli prijavu poslati u nultoj i prvoj sekundi od otvaranja vremena za slanje prijava. Tehnički je nemoguće da netko pošalje prijavu u nultoj sekundi i te su prijave najsumnjivije’

“Postoji tablica u kojoj je za svaki natječaj po metodi ‘najbrži prst’ evidentirano vrijeme zaprimanja prijava. Iz te tablice jasno se vidi da su pojedini prijavitelji uspjeli prijavu poslati u nultoj i prvoj sekundi od otvaranja vremena za slanje prijava. Tehnički je nemoguće da netko može poslati prijavu u nultoj sekundi i te su prijave ujedno najsumnjivije. Naime, sama metodologija prijave, koju određuju pravila Europske komisije, ima zadanu dvostruku verifikaciju prijave. To znači da vi nakon što kliknete na gumb ‘pošalji’, dobijete još jednom poruku koju generira sam softver, a koja vas pita ‘jeste li sigurni da želite poslati’ i vi tada morate klikom ponovno potvrditi slanje. To je jedan od načina na koji EU onemogućava robotizaciju sustava i detekciju potencijalnih prevara. Tako da je apsolutno nemoguće da netko pošalje prijavu u nultoj sekundi”, objasnio je jedan od izvora upoznatih s funkcioniranjem sustava “najbrži prst”.

Drugi izvor tvrdi da je zanimljivo kako takvih prijava, zaprimljenih u nultoj sekundi, nikad nema kad su u pitanju natječaji na koje se mogu prijaviti samo jedinice lokalne samouprave.

“Postoje natječaji po sistemu ‘najbrži prst’ na koji se mogu prijaviti i jedinice lokalne samouprave. Međutim, vidi se da na takvim natječajima nema prijava u nultoj sekundi od otvaranja poziva. To je isto jako znakovito jer jedinice lokalne samouprave zasigurno ne koriste botove”, kaže taj izvor.

Sada bi bilo potrebno, upozoravaju Nacionalovi izvori, napraviti provjeru što se sve događalo prethodnih godina na već završenim natječajima, posebno zato što je na mnogima od njih bilo prijava koje su se događale u nultoj i prvoj sekundi od otvaranja, ali sustav eFondovi kojima je upravljala tvrtka Omega Software na to nije upozoravao.

“Od tvrtke Omege Software nije došlo ni upozorenje ni informacija da je dolazilo do pokušaja nekih vanjskih, malicioznih softvera da upadnu u sustav. A kad imate botove trećih strana koje neovlašteno ulaze u sustav, to je kao da imate kibernetički napad na platformu. Dodatno je utvrđeno i da su unutar same aplikacije, s određenom razinom administratorskih prava, mogli brisati podatke, kao što je vrijeme zaprimanja projekta, i upisivati ručno nove podatke. Konkretno to s ručnim upisivanjem dogodilo se na jednom pozivu za koji je bilo nadređeno Ministarstvo gospodarstva”, ispričao je dobro upućeni izvor.

Nacional je tvrtki Omega Software poslao precizan upit s pitanjem jesu li prilikom provođenja natječaja iz sustava eFondovi, to jest zaprimanja projektnih prijava ikada detektirali pokušaje proboja uz pomoć botova – ili bilo kakve druge zlouporabe sustava, jesu li ikada takve pokušaje prijavili i kome točno te bi li njihov program detektirao takve proboje, ako ih je bilo i jesu li oni prema ugovoru i prema odredbama EU-a bili dužni detektirati takve proboje.

Umjesto konkretnog odgovora, Mladen Čorda je u ime tvrtke Omega Software poslao sljedeći odgovor:

“Vezano za vaš upit od 18. srpnja 2022. godine obavještavamo vas da je Omega Software d.o.o. uredno izvršila sve ugovorne obveze temeljem navedenog ugovora te je od strane naručitelja potvrđeno izvršenje sukladno opsegu, količini i vrijednosti radova, te po istom Omega software d.o.o. nema nikakvih daljnjih ugovornih obveza niti otvorenih pitanja. Za sva dodatna pitanja molimo vas da se obratite Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ili ostalim tijelima državne uprave koje navodite u upitu.”

Iako smo nakon toga ponovili upit i precizirali da su se pitanja odnosila na period trajanja njihova ugovora, do zaključenja broja dodatan odgovor nije stigao.

Ministarstvo financija na upit Nacionala pozvalo se na činjenicu da je konkretni 141 milijun kuna vrijedan natječaj za novoosnovana poduzeća provodilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ali su potvrdili da Ministarstvo financija obavlja funkcije tijela nadležnog za koordinaciju provedbe NPOO-a i da je vlasnik sustava NPOO fondova koji se koristi za sve poslovne procese u provedbi NPOO-a. Pozvali su se i na svoje ranije priopćenje od 28. svibnja u kojem su zapravo potvrdili da je bilo pokušaja zlouporaba i da su sve prijavili “mjerodavnim institucijama”.

Indikativno je da su za tvrtku Omega Software urgirali i bivši potpredsjednik Sabora Milijan Brkić i Plenkovićev savjetnik Zvonimir Savić, u ime Vlade zadužen za Nacionalni plan oporavka i otpornosti

“Pokušaji korištenja sustava na automatiziran, robotiziran ili neki drugi nedopušten način u svrhu stjecanja neopravdane prednosti smatra se zlouporabom, a posebice ako se sustav na takav način koristi prilikom podnošenja projektnog prijedloga. Navedenim postupanjem korisnik se isključuje iz postupka dodjele bespovratnih sredstava i/ili se s istim raskida ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Naprijed navedena ponašanja pojedinih korisnika registrirana su prilikom pripreme projektnih prijedloga i podnošenja prijava na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, o čemu je Ministarstvo financija dostavilo informacije i dokaze mjerodavnim institucijama na daljnje postupanje”, pisalo je u tom priopćenju.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na Nacionalov upit o pokušaju zlouporabe uz pomoć botova nije konkretno odgovorilo jer je za “funkcioniranje informatičkog sustava eNPOO putem kojeg se vrše prijave projektnih prijedloga, nadležno Ministarstvo financija”. Potvrdili su da je natječaj za novoosnovana poduzeća poništen i da je raspisan novi.

“Iznimno je važno da svi objavljeni pozivi na dostavu projektnih prijedloga budu oblikovani na način koji će, osim postizanja reformskih i investicijskih ciljeva, dati priliku što većem broju prijavitelja za dobivanje sredstava u skladu s kvalitetom projekata.

Novi poziv ‘Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća’ raspisan je u modalitetu privremenog poziva, što podrazumijeva određivanje početnog i završnog datuma za podnošenje projektnih prijedloga, nakon čega se provodi postupak dodjele, uzimajući u obzir sve projektne prijedloge zaprimljene u propisanom razdoblju. Odluke o financiranju za projekte na prioritetnoj rang listi za koje je dostupna financijska alokacija donijet će se nakon sveukupno završenog postupka dodjele te nakon završenog žalbenog postupka.

Kod trajno otvorenog poziva, procjena projektnih prijedloga vrši se prema redoslijedu zaprimanja. U svakom modalitetu, pa tako i kod trajno otvorenih poziva, projektni prijedlozi moraju zadovoljiti sve definirane kriterije te steći propisani broj bodova da bi se kvalificirali za dodjelu sredstava. Na taj način se osigurava kvaliteta projektnih prijedloga. Uzimajući u obzir svrhu i predmet poziva, prihvatljive prijavitelje, vremenske okvire te ostale čimbenike koji mogu utjecati na optimalno korištenje dostupnih sredstava te postizanje ciljeva poziva, primjenjuje se adekvatni modalitet za svaki pojedini poziv”, stoji u odgovoru Ministarstva kojem je na čelu sada novi ministar Davor Filipović.

Ministarstvo unutarnjih poslova, kojem je na čelu ministar Davor Božinović, na pitanja Nacionala o tome je li im prijavljen slučaj sa zloupotrebom natječaja za EU fondove uz pomoć botova, provode li istragu samostalno ili u suradnji s drugim institucijama te je li MUP taj slučaj dužan dalje proslijediti USKOK-u, DORH-u ili Uredu europskog javnog tužitelja i je li to učinio, ogradili su se klauzulom o tajnosti istrage, to jest izvida.

“Obavještavamo Vas kako je postupanje tijekom izvida kaznenih djela – sukladno odredbi čl. 206.f Zakona o kaznenom postupku – tajno te iz navedenog razloga nismo u mogućnosti potvrditi niti negirati eventualno postupanje u slučaju iz Vašeg upita.”

Otkriće informatičara FINA-e moglo bi dovesti do serijskog otkrića najveće sistemske prevare u korištenju sredstava iz EU fondova, a najveći izazov istražiteljima bit će utvrditi jesu li informatičari koji su upravljali sustavom na bilo koji način bili povezani s onima koji su odašiljali botove te jesu li oni svi zajedno možda imali pomoć iznutra – to jest iz Ministarstva te koja je u svemu tome bila uloga bivše ministrice Gabrijele Žalac koja je potpisala dva ugovora s tvrtkom Omega Software, kao i njezina prethodnika Tomislava Tolušića koji je prvi uveo Omega Software u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

No prevare u sustavu eFondovi najveća su tragedija za tvrtke koje su se pokušale pošteno prijaviti i koje su ovakvim nedozvoljenim prijavama oštećene jer nisu imale jednake šanse kao i oni poduzetnici koji su koristili botove, a nitko ih u tome nije spriječio.

“Nitko nije mogao imati predodžbu o razmjerima ovoga, ali to pokazuje i zašto se toliko štitio stari softver i tvrtka Omega Software. Jer kad se vidi popis svih tih imena, tko stoji iza svega toga i koji su to iznosi u milijardama kuna, jasno je zašto je sve to toliko osjetljivo”, zaključio je Nacionalov izvor.


Sumnju na prevaru treba prijaviti europskom tužitelju

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije nakon upita Nacionala dostavili su podatke o ukupno potrošenim sredstvima iz EU fondova od 2014. putem trajno otvorenih poziva (po sistemu ‘’najbrži prst’’).

“U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dosad su ukupno pokrenuta 72 otvorena postupka dodjele bespovratnih sredstava u vrijednosti od 17.139.892.973,16 kuna, od čega 45 postupaka dodjele u iznosu od 10.674.168.959,98 kuna (bespovratna sredstva) u modalitetu trajnog poziva, a njih 26 u iznosu od 6.465.724.013,18 kuna (bespovratna sredstva) u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Od 72 otvorena postupka dodjele bespovratnih sredstava u vrijednosti od 17.139.892.973,16 kuna Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je 42 poziva u vrijednosti 11.994.884.565,00 kuna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 5 poziva u vrijednosti 2.128.805.692,00 kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU raspisalo je 23 poziva u vrijednosti 2.676.847.928,00 kuna i Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je 2 poziva u vrijednosti 339.354.788, 00 kuna.

Od 45 postupaka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva u vrijednosti od 10.674.168.959,98 kuna Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je 30 poziva u vrijednosti 7.686.539.687,00 kuna, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je 3 poziva u vrijednosti 1.214.500.000,00 kuna i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU raspisalo je 12 poziva u vrijednosti 1.773.129.273,00 kuna.

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavljena su dva otvorena trajna poziva kod kojeg je došlo do situacije tzv. ‘najbržeg prsta’. Riječ je o pozivima KK.08.1.3.04 Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza (616.200.000,00 kuna) i SC 9b1 Razvoj poduzetništva u gradu Petrinji – 2. faza, ref. oznake KK.08.2.1.15 (15.700.000,00 kuna).’’

Na pitanje jesu li prilikom provođenja tih natječaja, to jest zaprimanja projektnih prijava ikada detektirani pokušaji proboja uz pomoć botova – ili bilo kakve druge zlouporabe sustava, kako je već navedeno, iz Ministarstva su odgovorili da nemaju saznanja o natječajima u kojima su sudjelovali botovi. Na pitanje tko je točno zadužen za detektiranje takvih napada, to jest za detektiranje botova, pojasnili su:

“Pružatelj usluge održavanja obvezan je nadzirati sustav i uočavati probleme u radu. S obzirom na to da napad botom nije lako naknadno utvrditi, isto nije s tehničke strane bilo uočeno niti prijavljeno, te Ministarstvo nije poduzimalo nikakve daljnje korake.”

Odgovorili su i na pitanje kome je sve potrebno podnijeti prijavu kada se otkriju botovi:

“Po utvrđivanju činjeničnog stanja, vlasnik informacijskog sustava, pružatelj usluge, ali i korisnici samog sustava mogu sumnju na prijevaru uputiti nadležnim službama Državnog odvjetništva RH, a od početka rada Ureda Europskog javnog tužitelja sumnju na zlouporabu ili prijevaru je potrebno prijaviti i njima.”.

Kako funkcioniraju botovi: ‘Čovjek pored bota nema nikakvih šansi’ – a sustav kojim je do sada za Ministarstvo upravljala jedna tvrtka nikad ih nije zabilježio


REAKCIJA: ‘Omega Software nikada nije radio pritisak bilo koje vrste prema ikome’

„U tjedniku NACIONAL br. 1265 je 19. srpnja 2022. na naslovnici te u članku na stranicama 10-14 objavljeno „EKSKLUZIVNO FINA Uredu europskog javnog tužitelja pripremila prve dokaze da je javna nabava sustavom najbržeg prsta kod raspodjele 7 mlrd. kuna iz EU-a bila prikrivena ogromna financijska prijevara“. „Sumnja se da je sustav Tolušiću i Gabrijeli Žalac omiljene tvrtke Omega Software omogućavao da se uz pomoć botova stvori kriminalna hobotnica za sistemsku pljačku novca EU-a“. „Čim je preuzela sustav eFondovi, FINA je demaskirala tajnu operaciju zbog koje su visoki dužnosnici prijetili novoj ministrici Nataši Tramišak. FINA je MUP-u prijavila tvrtke Elektrocentar Petek i Identity Consortium jer je ustanovila da su preko botova upadale u sustav ‘najbrži prst’. Obje su ranije prolazile na natječajima dok je njima upravljao Omega Software“ objavljen je cijeli niz netočnih informacija koji štete poslovnom ugledu društva Omega Software d.o.o.

Omega Software d.o.o. sustav eFondovi razvijala je sukladno zahtjevima naručitelja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU). Cjelokupni software, izvorni kod softwarea, autorska i intelektualna prava isporučenog softwarea te cjelokupna projektna dokumentacija, cijelo je razdoblje korištenja isključivo u vlasništvu i pod nadzorom Naručitelja (MRRFEU), na Naručiteljevim serverima i s punim pristupom Naručiteljevih stručnjaka.

Sve zahtjeve nad sustavom Omega Software je izvršila sukladno Ugovoru te posebnim zahtjevima Naručitelja. Uobičajena praksa prilikom provedbe Ugovora iz ovog područja djelatnosti kako u RH tako i u EU provodi se tako da osim ugovorenih proizvoda i usluga Naručitelj ima mogućnost tražiti i ugradnju dodatnih tehničkih sustava, rješenja koja se pokažu prilikom provedbe, sve u zakonskim okvirima. U tom slučaju izvršitelj prethodno opskrbljuje Naručitelja svim potrebnim podacima, rizicima, sugestijama i upozorenjima vezano za traženo. Odluku uvijek donosi Naručitelj u smislu opsega i sustava i rješenja koji se ugrađuju, a cjelokupna komunikacija se dokumentira i čini poslovnu tajnu na čije čuvanje se izvršitelj obvezuje potpisivanjem posebne Izjave o povjerljivosti.

Društvo Omega Software d.o.o. ili njegovi zaposlenici nikada nisu radili pritisak bilo koje vrste prema ikome, a kamoli prijetili ikome, osobito ne ministrici Nataši Tramišak i to niti izravno ni neizravno, preko drugih osoba kao posrednika te ujedno oštro opovrgava takve navode. Omega Software d.o.o. nikada nije angažirala osobe koje se spominju u članku u „Nacionalu“ ili bilo koje druge osobe da posreduju, lobiraju ili na bilo koji drugi način utječu kod bilo kojeg člana Vlade RH ili kod ministrice Nataše Tramišak ili bilo koje druge osobe ili institucije. Stavljanjem u kontekst društva Omega Software i „fizičkih prijetnji“ se bez ikakvog temelja društvo Omega Software povezuje s kaznenim djelima te se narušava poslovni ugled i integritet društva koje već više od 20 godina uspješno posluje na IT tržištu. Omega Software d.o.o. nikada nije imalo ikakav utjecaj na dodjelu sredstava iz fondova EU-a, niti je „upravljala njim“, tako da ministrica Nataša Tramišak niti nije mogla ograničiti utjecaj koji nije ni postojao. Omega Software je ispunilo sve svoje obveze u opsegu i količini sukladno ugovornim obvezama, a sva dokumentacija dostupna je na Portalu javne nabave EOJN.

Sustav e Fondovi je operativno funkcionalan od 2017. te u cijelom razdoblju korištenja aplikacije nije bilo niti jedne indicije ili sumnje da je sustav kompromitiran na bilo koji način. Dapače, sustav e Fondovi je od strane PPMI – vodeće Europske istraživačke agencije koja je radila studiju za potrebe DG Regio (European Commission for Regions) prepoznala i uvrstila sustav e Fondovi kao primjer dobre prakse razvoja takvog tipa sustava na razini cijele EU. Omega Software d.o.o. nikada nije upravljala niti kontrolirala, a niti je ikako mogla, dodjelu sredstava iz fondova EU. Spomenuti sustav je prošao i uspješno dobio potrebnu EU akreditaciju od ARPA-e (Agencija za reviziju sustava provedbe programa europske unije), koristi ga velik broj korisnika, državnih tijela, prijavitelja, (21 institucija) te je integriran s više sustava (NIAS-om, OIB registrom, Obrtnim registrom i drugim sustavima), stoga tvrdnje iz članka nisu istinite niti utemeljene na činjenicama.

Omega Software d.o.o. imala je sa predstavnicima ministarstva korektnu i stalnu komunikaciju za svo vrijeme trajanja predmetnog ugovora te nije bilo potrebe za nikakvim dodatnim posredovanjem trećih osoba.

Omega Software d.o.o. nema saznanja o nikakvim izvidima i istragama nadležnih tijela kaznenog progona Republike Hrvatske te društvo nikada nije bilo predmetom radnji tijela kaznenog progona.

S obzirom na sve navedeno, a osobito na to da su objavljenim informacijama povrijeđeni poslovni ugled podnositelja ovog zahtjeva za ispravkom, tražimo objavu ispravka u prvom sljedećem broju tjednika Nacional sukladno odredbama članka 40. Zakona o medijima kao i na www.nacional.hr , te povezivanje ispravka u elektroničkoj publikaciji sa samim člankom, sve sukladno odredbama Zakona o medijima te Zakona o elektroničkim medijima, na čemu unaprijed zahvaljujemo.

U Zagrebu, 4. kolovoza 2022.

OMEGA SOFTWARE d.o.o.

Zastupan po odvjetniku Hrvoju Ladanu

Komentiraj