EKSKLUZIVNO: SMS iz mobitela Josipe Rimac otkriva zašto će ona premijera Plenkovića predložiti za svjedoka u procesu u aferi Vjetroelektrane

Pripremajući svoju obranu, za korupciju osumnjičena Josipa Rimac odlučila je i ljude iz samog državnog vrha izravno uplesti u aferu Vjetroelektrane Krš-Pađene

USKOK-ov spis otkriva da je Josipa Rimac 6. prosinca 2019. Plenkoviću poslala SMS i tražila da on organizira sastanak jer je projekt vjetroelektrane ‘zapeo u začaranom krugu šume-imovina-poljoprivreda’. Plenković ju je istoga dana nazvao na mobitel. Otkrivamo kako je dogovoren sastanak na kojem se o tome detaljno diskutiralo i tko će još iz Vlade i DORH-a biti predložen za svjedoka

Josipa Rimac, bivša državna tajnica u ministarstvu uprave i nekadašnja moćna HDZ-ova gradonačelnica Knina, izravno je uplela premijera Andreja Plenkovića u aktivnosti zbog kojih joj prijeti optužnica u aferi Vjetroelektrane.

Josipa Rimac poslala je 6. prosinca 2019. Plenkoviću SMS u kojem ga je zamolila da on organizira sastanak na temu vjetroelektrane Krš-Pađene, i to zato što je taj projekt, kako mu je napisala, “zapeo u začaranom krugu šume-imovina-poljoprivreda”.

Plenković ju je ubrzo potom telefonski kontaktirao i o tomu su razgovarali. Iako sadržaja tog razgovora nema u spisu jer Rimac tada još nije bila prisluškivana, u spisu se može naći sadržaj spomenutog SMS-a, kao i trag u popisu poziva da su njih dvoje toga dana telefonski razgovarali. Sve to Nacionalu su otkrili izvori s neposrednim saznanjima o toj aferi.

Josipa Rimac zbog toga će na suđenju predložiti da se Plenkovića sasluša kao svjedoka, jer razgovarali su o temi koja je izravno povezana s aktivnostima zbog kojih Josipi Rimac prijeti optužnica u aferi Vjetroelektrane.

U toj aferi nju se sumnjiči da je od 25. studenoga do 13. prosinca 2019. pokušavala utjecati na ministra državne imovine Marija Banožića i njegove suradnike da stave izvan snage odluke prema kojima je tvrtka C.E.M.P. bila dužna platiti dospjele naknade za pravo služnosti za zemljište u iznosu od 6,9 milijuna kuna, a koje su izbjegavali platiti još od travnja 2015. iako su cijelo vrijeme koristili zemljište kao da na to imaju pravo. Tako bi toj firmi omogućila da se na nju primijene uredbe i pravilnici koji su u međuvremenu stupili na snagu i prema kojima su uvjeti plaćanja i izračun naknade za služnost povoljniji. Ona je zauzvrat trebala dobiti proviziju od police osiguranja koju je tvrtka C.E.M.P. trebala sklopiti s tvrtkom u kojoj je bila zaposlena njena sestra.

Pisani dokaz o razgovoru koji je Josipa Rimac s Andrejem Plenkovićem vodila 6. prosinca 2019. postoji u memoriji mobitela koji su istražitelji oduzeli od Josipe Rimac. U njemu je i sadržaj SMS-a koji je Josipa Rimac poslala Plenkoviću.

Nacional je od istih izvora doznao o čemu su u spornoj prepisci njih dvoje diskutirali, odnosno što piše u SMS-u koji je ona Plenkoviću poslala.

Sadržaj te komunikacije nedvojbeno se povezuje s onim što se Josipi Rimac imputira kao kazneno djelo.

U istom tom spisu i dalje su ispisani izuzetno brojni razgovori Josipe Rimac sa svojom djecom i ostalim članovima uže obitelji, koji su sasvim privatne naravi. Međutim, neki od tih razgovora iz spisa su izuzeti. Spis sadrži oko 20 tisuća stranica, a od toga se oko 17 tisuća odnosi na aferu Vjetroelektrane.

U spisu je i dalje glavnina razgovora koje je ona vodila sa svojim stranačkim kolegama i koji otkrivaju kako se iza kulisa trguje pozicijama na izbornim listama HDZ-a, u čemu je sudjelovalo više istaknutih članova te stranke s namjerom da se politički zauzda Antu Sanadera, lokalnog dalmatinskog stranačkog moćnika. Ti razgovori svakako su zanimljivi za javnost, ali nemaju veze s onime za što se Josipu Rimac tereti. Svejedno, iz nekih razloga, oni iz spisa nisu izdvojeni.

Većinu spomenutog materijala već je za svoje potrebe kopirao najmanje jedan odvjetnik koji zastupa neke druge osumnjičenike u istom postupku.

Poruka SMS-a, kao i telefonski razgovor između Josipe Rimac i Andreja Plenkovića, otkrivaju kako je ona izravno uplela premijera u aktivnosti zbog kojih joj prijeti optužnica. On, međutim, nije bio jedini visoki dužnosnik upleten u te aktivnosti.

USKOK-ov spis u aferi Vjetroelektrane protiv Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i nekadašnje moćne HDZ-ove gradonačelnice Knina, sadrži eksplozivne detalje o izravnoj komunikaciji Josipe Rimac i premijera Andreja Plenkovića, ali i pojedinih ministara u njegovoj Vladi.

 

‘Za stolom su, osim Plenkovića i Josipe Rimac, sjedili Nediljko Dujić, Goran Pauk, Grlić Radman i Tonči Matas. Dujić je te večeri otvoreno lobirao za projekt vjetroelektrane’, kaže izvor iz HDZ-a

 

Ta se komunikacija odnosila upravo na sporni slučaj vjetroelektrane Krš-Pađene pa će Josipa Rimac tijekom postupka kao svjedoke obrane pozvati premijera Plenkovića, ministra obrane i donedavnog ministra državne imovine Maria Banožića te ministricu poljoprivrede Mariju Vučković. No oni neće biti jedini.

Među svjedocima Josipe Rimac bit će i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i još najmanje dvoje visokih dužnosnika DORH-a s kojima je Josipa Rimac imala sastanak na temu vjetroelektrane Krš-Pađene. Otkrio je to Nacionalu visoki izvor s neposrednim saznanjima o sadržaju spisa iz afere Vjetroelektrane, koji kaže:

“Josipa Rimac je 6. prosinca 2019. Andreju Plenkoviću poslala SMS u kojem je zamolila da on organizira sastanak na temu vjetroelektrane Krš-Pađene, i to zato što je taj projekt, kako mu je napisala, ‘zapeo u začaranom krugu šume-imovina-poljoprivreda’. Istog tog dana on joj je uzvratio poziv i oni su razgovarali. U mobitelu Josipe Rimac, koji je bio izuzet i s kojeg je USKOK presnimio sav sadržaj, nalaze se i navedena poruka i podatak o obavljenom razgovoru.”

Samo dan nakon toga Josipa Rimac i Andrej Plenković vidjeli su se na predizbornom okupljanju bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Šibeniku. Prema tvrdnjama jednog od izvora iz HDZ-a, ondje su ona i Plenković u društvu još nekoliko HDZ-ovaca, među kojima je bio i šef županijskog HDZ-a Nediljko Dujić, također razgovarali o problematici vjetroelektrane Krš-Pađene, a Dujić je te večeri otvoreno lobirao za taj projekt.

Kolinda Grabar-Kitarović je, sa suprugom Jakovom Kitarovićem, Šibenik posjetila 7. prosinca u sklopu svoje predizborne kampanje. Nakon šetnje gradom, s vrhom HDZ-a našla se na ručku u restoranu Atrium. Ondje su bili premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, šibensko-kninski župan Goran Pauk, ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, tadašnji ministar uprave Ivan Malenica, predsjednik šibensko-kninskog HDZ-a Nediljko Dujić, saborska zastupnica Branka Juričev Martinčev, glasnogovornik vlade Marko Milić i Josipa Rimac, tadašnja državna tajnica u ministarstvu uprave.

Josipa Rimac je o vjetroelektrani Krš-Pađene s Plenkovićem i još nekolicinom HDZ-ovaca razgovarala na predizbornom ručku bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u šibenskom Atriju, 7. prosinca 2019.. PHOTO: FACEBOOK MLADEŽ HDZ-a ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

 

Svi se oni, s drugim manje poznatim i mlađim članovima stranke, nalaze na fotografiji koju je povodom tog predizbornog okupljanja na svom profilu na Facebooku objavila Mladež HDZ-a Šibensko-kninske županije. Izvor iz HDZ-a potvrdio je za Nacional da je na tom ručku bila riječ o vjetroelektrani Krš-Pađene:

“Za stolom su osim Plenkovića i Josipe Rimac sjedili i Nediljko Dujić, Goran Pauk, Grlić Radman i Tonči Matas. Dujić je te večeri otvoreno lobirao za projekt vjetroelektrane.”

To pokazuje da je u rješavanje problema s vjetroelektranom Krš-Pađene bilo uključeno puno više ljudi no što se dosad moglo pretpostaviti, kao i da je premijer Plenković bio osobno upoznat s konkretnim problemima koji su nastali oko realizacije tog projekta. Ali ne samo on, već i DORH u kojem je na tu temu bio održan i sastanak kojem je nazočila i Josipa Rimac.

Nacionalov izvor tvrdi:

“Upravo zato što je oko problematike vjetroelektrane Krš-Pađene intenzivno komunicirala s premijerom i ministrima, pa čak i s DORH-om, Josipa Rimac će i premijera Plenkovića, i ministra Banožića, i ministricu Vučković, ali i šeficu DORH-a pozvati za svjedoke jer tako planira dokazati da je cijela vlada sudjelovala u rješavanju tog problema, da je u tome sudjelovao čak i DORH, da bi na kraju nju optužili da je počinila kriminalno djelo. Josipa Rimac Plenkovića i ministre neće pozvati kako bi ih kompromitirala, upravo suprotno, ona je uvjerena da u slučaju Krš-Pađene nema nikakvih spornih aktivnosti, a Plenkovića i ministre pozvat će kako bi to dokazala.”

Nacional je kontaktirao Lidiju Horvat, odvjetnicu Josipe Rimac, kako bismo provjerili je li točno da će kao svjedoke u obrani zvati i premijera i šeficu DORH-a, kao i pojedine ministre u vladi. No ona je samo kratko poručila: “Za vrijeme trajanja istrage ne možemo se očitovati o dokaznim prijedlozima, s obzirom na to da još traje istraga koja je nejavna, a još nije podignuta ni optužnica pa ni ne znamo za što će nas teretiti.”

No drugi izvor blizak obrani Josipe Rimac za Nacional je potvrdio:

“Josipa Rimac apsolutno će zvati sve svjedoke koji mogu imati saznanja o činjenicama koje nam mogu ići u korist. A na kojim će funkcijama oni u tom trenutku biti, to ćemo vidjeti.”

Osim komunikacije oko vjetroelektrane, u mobitelu Josipe Rimac nalazi se još najmanje 20-ak različitih poruka koje je izmijenila s premijerom, ne računajući blagdanske čestitke. Što u najmanju ruku za premijera može biti neugodno, posebno ako se sadržaj tih poruka pojavi u javnosti ili bude predočen na sudu.

Te najnovije informacije podudaraju se s onim što je Nacional objavio još u kolovozu, da je Josipa Rimac, koja se tada još nalazila u pritvoru u zagrebačkom Remetincu, sebi bliskoj osobi poručila:

“Ako ću ja biti u zatvoru, onda bi tu trebalo biti pola Vlade.” Nacional je tada objavio i dijelove transkripata iz spisa u kojima je Josipa Rimac jednoj osobi objašnjavala kako i o čemu ona izravno komunicira s Andrejem Plenkovićem te kako može doći do njega kad je potrebno.

Izvor koji je tada Nacionalu omogućio uvid u sadržaj tih transkripata također je tvrdio da se u zaplijenjenom mobitelu Josipe Rimac nalazi i njena SMS prepiska s premijerom Andrejem Plenkovićem, ali i da sadržaj mobitela Josipe Rimac, uključujući i tu prepisku s Plenkovićem i fotografije, u tom trenutku još uvijek nije bio dostupan sudu.

Osim komunikacije s premijerom, Josipa Rimac pozvat će se, kako doznaje Nacional, i na sastanak koji je na temu vjetroelektrane Krš-Pađene održala u DORH-u. Na tom sastanku bili su Josipa Rimac, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i njezinih dvoje zamjenika Boris Koketi i Danica Damjanović. O tome da je sadržaj tog sastanka nezgodan za DORH, a potencijalno koristan za obranu Josipe Rimac, svjedoči i podatak da je promemorija s tog sastanka, održanog u sjedištu DORH-a – nestala. Izvor upoznat s detaljima slučaja kaže:

“Konkretno, odvjetnici Josipe Rimac tražili su od DORH-a navedenu promemoriju za potrebe obrane, ali su im iz DORH-a odgovorili da oni nemaju tu promemoriju, da ju je uzeo USKOK. Međutim, kad su odvjetnici kontaktirali USKOK, rekli su im da su oni to vratili DORH-u. Tako da će Josipa Rimac na klupu za svjedoke pozvati i šeficu DORH-a i njezine zamjenike koji su nazočili tom sastanku u sjedištu DORH-a.”

 

Josipa Rimac bila je na sastanku u DORH-u s glavnom državnom odvjetnicom i dvoje njezinih zamjenika; njezina obrana tražila je od DORH-a promemoriju s tog sastanka, ali čini se da joj se izgubio trag

 

Osnovna teza Josipe Rimac mogla bi biti da se ona kao državna tajnica koja dolazi iz Knina, legitimnim putem zalagala za to da se investicija ubrza, odnosno da se investitoru u vjetroelektranu Krš-Pađene, što je investicija u rangu Pelješkog mosta, ubrza rješavanje spora s Hrvatskim šumama.

Nacionalov izvor tvrdi: “Iz komunikacije koju je vodila Josipa Rimac jasno se vidi da je ona samo tražila Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede, koji su se međusobno ‘loptali’ oko nadležnosti, da odluče treba li investitor platiti služnost po starom ili po novom zakonu. Investitor je smatrao da ima pravo platiti po onom koji je za njega povoljniji, ali je na kraju, kako mu ne bi istekli rokovi, platio po najskupljoj tarifi oko šest milijuna kuna i ispunio tražene uvjete. Dakle, sve je bilo striktno po zakonu.”

Investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene je bosansko-hercegovački poduzetnik Milenko Bašić, odnosno njegova tvrtka C.E.M.P. Bašić je s direktorom Draganom Stipićem suosumnjičen u ovom predmetu, ali se nalazi u Bosni i Hercegovini još od kraja svibnja, kad su Josipa Rimac i ostali uhićeni. Nadležni Sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu donio je krajem studenoga pravomoćno rješenje kojim se dopušta Bašićevo i Stipićevo izručenje Hrvatskoj. No konačnu odluku o tome hoće li njih dvojica biti izručeni donijet će ministar pravosuđa BiH Josip Grbeša, inače dužnosnik HDZ-a BiH.

Nedugo nakon izbijanja afere i uhićenja Josipe Rimac, Nacional je u Posušju napravio ekskluzivni intervju s Bašićem i Stipićem u kojem su njih dvojica iznijela teške optužbe na račun Hrvatskih šuma i ustvrdila da cijela geneza problema, kako je oni vide, leži u tome što nisu platili “reket” Hrvatskim šumama. Tvrdili su da je apsurdno da je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić bio osumnjičen za to da je njima pomagao, jer su upravo njega smatrali glavnim u hijerarhijskom lancu iznuđivanja koje su pretrpjeli. O tome svemu bili su spremni sve reći USKOK-u, a vjerojatno će za to imati i priliku, s obzirom na to da je USKOK nastavio s formalnom procedurom za njihovo izručenje.

Krunoslav Jakupčić bio je među uhićenima u ovom slučaju, ali je istoga dana pušten da se brani sa slobode. On je bio osumnjičen da je na poticaj Josipe Rimac pogodovao Milenku Bašiću i njegovoj tvrtki. Bašić je u razgovoru za Nacional još u lipnju rekao da to ne može biti dalje od istine.

Među svjedocima Josipe Rimac bit će i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i još najmanje dvoje visokih dužnosnika DORH-a. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

„Ne da nam nije pogodovao, nego nas je cijelo vrijeme opstruirao upravo zato što nismo platili reket. Da smo platili reket, nikakvih problema ne bismo imali, nitko za nas ne bi znao i nitko nas ne bi proglasio kriminalcima“, rekao je tada Bašić za Nacional. Jakupčić je na te njegove tvrdnje o reketu reagirao demantijem, a budući da se USKOK nije bavio istragom u tom konkretnom slučaju kako bi utvrdio ima li elemenata ucjene i kriminala, za sada ostaje riječ jedne strane protiv riječi one druge. To će biti tim zanimljivije otkrije li se sadržaj sastanka koji su predstavnici C.E.M.P.-a s Josipom Rimac imali u DORH-u, a na kojem je navodno bilo riječi o “propustima” Hrvatskih šuma.

Međutim, cijela optužnica protiv Bašića i Stipića temelji se na tome da su status povlaštenog proizvođača stekli iako nisu imali riješeno pravo služnosti, što oni smatraju pravosudnim apsurdom jer je ugovor s Ministarstvom potpisan u prošloj godini i ovjeren kod javnog bilježnika, čime je riješeno pitanje služnosti. No s Hrvatskim šumama vodili su spor oko visine te naknade koju moraju platiti. Pritom se, kako je istaknuo Bašić, u optužnici uopće ni jednom riječju ne spominje činjenica da su oni s Hrvatskim šumama imali uredan ugovor prema kojem su izgradili 40 kilometara šumskih cesta i za to potrošili 29 milijuna kuna. Optužbe da im je Josipa Rimac pogodovala, USKOK temelji na tome da su oni obećali uzeti policu osiguranja kod Generali osiguranja, gdje radi njezina sestra, te da je na temelju toga trebala dobiti 45 tisuća eura provizije. Ali ta polica nikada nije realizirana, već je Bašićeva tvrtka sklopila policu s drugim, povoljnijim osiguravateljem.

Naime, Bašićeva tvrtka C.E.M.P. nije mogla dobiti uporabnu dozvolu za projekt jer je s Hrvatskim šumama vodila spor oko toga treba li ugovor o služnosti na državnom zemljištu platiti po novom ili starom obračunu, s obzirom na to da su mijenjali projekt vjetroparka. Nakon što su ipak bili prisiljeni platiti služnost po najskupljoj tarifi, dobili su uporabnu dozvolu i svu dokumentaciju, kako bi riješili status povlaštenog proizvođača, predali u HERA-i koja im je jamčila cijenu od 90-ak eura po megavatu. Bašić je ogorčen što se danas njihovu tvrtku proziva zato što je radila sve po zakonu i što koristi povlaštenu cijenu za proizvodnju električne energije iz vjetra, iako i sve druge vjetroelektrane rade po istom principu, štoviše, one koje su ranije počele, imale su još veću cijenu otkupa.

„Nas se proziva zbog povlaštene cijene, a nitko se ne pita zašto drugi koriste istu tu povlaštenu cijenu – ne samo u Hrvatskoj, nego i po cijelom svijetu gdje se potiču obnovljivi izvori energije. Dok je naš projekt stajao zbog raznih opstrukcija, drugi su se uguravali u naše kvote, a sad nekome smeta što smo, unatoč svemu, uspjeli završiti projekt“, rekao je Bašić.

Dodatni problem nastao je oko toga što su ministarstvo državne imovine, kojem je tada na čelu bio ministar Mario Banožić, i ministarstvo poljoprivrede na čelu s Marijom Vučković, međusobno prebacivali nadležnost nad vjetroelektranom. Iz ministarstva državne imovine tvrdili su tada: “Nastavno na Vaš upit u svezi projekta Krš-Pađene izvješćujemo Vas da je Uredbom o osnivanju prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (N.N., br 87/19) i to člankom 27. propisano da ‘danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova’ (N.N., br. 108/06) te je ista Uredba prestala važiti s danom 21. rujna 2019. godine.

Stavljanjem van snage Uredbe iz 2006. godine te stupanjem na snagu Uredbe iz 2019. godine, Ministarstvo državne imovine više nema nikakvu zakonsku osnovu za postupanje i donošenje odluka i izmjena odluka koje se odnose na nekretnine koje su uključene u šumskogospodarsku osnovu.”

No investitor je rekao da su iz ministarstva poljoprivrede također tvrdili da ni oni nisu nadležni, već da je nadležno ministarstvo državne imovine, pa se on našao u nezavidnoj situaciji jer su svi “prali ruke”, a njega su stiskali rokovi. Zato je i zamolio Josipu Rimac da mu pomogne i traži da se riješi pitanje nadležnosti.

 

Osim komunikacije oko vjetroelektrane, u mobitelu Josipe Rimac je još najmanje 20-ak različitih poruka koje je razmijenila s premijerom, ne računajući čestitke. Što za premijera može biti neugodno

 

Iz informacija do kojih je sada došao Nacional, jasno je da je Josipa Rimac s tim problemom upoznala i premijera Andreja Plenkovića te da je više ministara iz Vlade bilo uključeno u razgovore.

Tijekom nedavne saborske rasprave u povodu interpelacije o slučaju Vjetroelektrane, Vlada se također očitovala da u tom slučaju ne vidi ništa sporno. Cijela afera Vjetroelektrane dobila je naziv po tom kraku afere, ali je u isti spis utrpano i dodjeljivanje poticaja i kvota za državno zemljište. Upravo u tom drugom dijelu afere spominjalo se i USKOK je zabilježio uzimanje konkretnog mita. No to mito nema veze s vjetroelektranom Krš-Pađene i Milenkom Bašićem. A budući da se najveći dio spisa odnosi upravo na Krš-Pađene, postavlja se pitanje što će na kraju od cijele optužnice ostati. Pogotovo kad se uzme u obzir da se u spisu nalaze i materijali koji nemaju nikakve veze s predmetom, poput komunikacije i diskusije o tome zašto stranački moćnik Ante Sanader ne bi trebao biti na listi HDZ-a u 10. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima. Iako te poruke nisu ni na koji način vezane uz predmet Vjetroelektrane, one se nalaze u spisu uz neke druge privatne komunikacije Josipe Rimac, poput poruka s kćeri, sestrom i nedavno preminulom majkom.

Kao svjedoci Josipe Rimac bit će pozvani i Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, i bivši ministar državne imovine, a sada obrane, Mario Banožić. PHOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

 

Izvori koji su Nacionalu dali informacije o sadržaju spisa pitaju se zašto su te poruke uopće dio spisa kad ni na koji način nisu povezane s predmetom korupcije. U tom kontekstu Nacionalov sugovornik kaže:

DORH radi što hoće jer premijer kaže da njega ne zanima što radi DORH. Pa će se tako i njegove poruke naći u spisu jer DORH kopira kako što hoće, i privatne i stranačke stvari koje nemaju veze sa spisom mogle bi uskoro osvanuti u novinama. Bit će spektakl kad se vidi kako se dogovaralo da Sanader ne bude na listi. Samo je pitanje tko će ih prvi pustiti medijima.”

Sada se u tom novom kontekstu uvođenja premijera Plenkovića kao jednog od svjedoka u ovom predmetu, može promatrati i izjava koju je Josipa Rimac dala 29. rujna, nakon izlaska iz Remetinca, kad je na pitanje novinara hoće li optužiti koga iz vlasti, teatralno skinula sunčane naočale koje je sve do tada imala na očima i znakovito odgovorila: “Zar ja izgledam kao netko tko bi nekoga optužio? Pa ja volim sve ljude, sve svoje drage prijatelje, stranačke kolege, a i one koji nisu iz moje stranke kojoj sam do jučer pripadala formalno, ali srcem uvijek.”


‘Da je bilo po Dobroviću, gradili bismo sa starom umjesto novom tehnologijom’

Milenko Bašić, vlasnik tvrtke C.E.M.P. koja je investitor u projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, Nacionalu je dao intervju u lipnju

PHOTO: Nacional

Vjetroelektrana Krš-Pađene najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, ukupnog kapaciteta 142 megawatta. Projekt je vrijedan 240 milijuna eura, a prostire se na 21 četvornom kilometru nedaleko od Knina. Projekt je, kao jedan od više projekata vjetroelektrana, počela razvijati austrijska tvrtka C.E.M.P. koju je 2012. kupio Milenko Bašić, jedan od najuspješnijih i najbogatijih Hrvata u Hercegovini. Bašićeva tvrtka Lager je zastupnik Hyundaija za velike strojeve ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Hrvatsku, Sloveniju i zapadni Balkan, a zastupa i druge renomirane svjetske brendove poput Caterpillara, Terexa i ostalih svjetskih proizvođača građevinske, rudarske i komunalne mehanizacije te opreme za skladišnu logistiku.

Bašić je do 2013. ishodio sve dozvole za gradnju vjetroelektrane. Međutim, kako se u međuvremenu promijenila tehnologija, tražio je izmjenu projekta kako bi mogao ugraditi novu tehnologiju. Kako je sam Bašić objasnio za Nacional, stari projekt imao je pravomoćnu građevinsku dozvolu za 71 vjetroturbinu snage po dva megawatta, a novi za 48 vjetroturbina snage po tri megawatta, koje su puno učinkovitije, tiše i manje štetne za okoliš. Kod izmjene projekata kad se prelazi na novu tehnologiju, ističe, trebalo je samo napraviti studiju licencirane kuće. O problemu koji je nastao s tadašnjim ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem, koji je, po Bašićevim riječima, stopirao njegov projekt, nedavno se raspravljalo u Saboru, i to zato što je ministar koji je došao nakon njega, Tomislav Ćorić, isti projekt odobrio.

Bašić je tvrdio da Dobrović nije ništa zaustavio, već bi ih, da je bilo po njegovom, samo natjerao da rade sa starom umjesto s novom tehnologijom.

 

Komentiraj