EKSKLUZIVNO ŠEF ZAGREBAČKE BANKE ŽIVALJIĆ MAKNUT ZBOG NAJVEĆEG SKANDALA U NJENOJ POVIJESTI

EKSKLUZIVNO Zagrebačka banka skriva da je pod sumnjom da je klijentima omogućila masovno pranje novca

HNB je otkrio goleme propuste u poslovanju, brojne sumnjive transfere ruskog novca i ogromne uplate bez ikakvih provjera pa je predsjednik Uprave Miljenko Živaljić morao otići zbog zapovjedne odgovornosti. Razmjeri afere se još utvrđuju, sve prati i Ministarstvo financija, a sumnjive su i neke uplate tvrtkama Ivana Čermaka

Zagrebačka banka, najveća hrvatska banka, koja je prošle godine službeno prijavila bruto dobit od 2,11 milijardi kuna te je svojim vlasnicima nakon plaćenog poreza tijekom 2019. odlučila isplatiti 1,85 milijardi kuna dividendi, usred je vjerojatno najvećeg skandala u svojoj povijesti. Ta je banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca. I to zato što veliki broj transakcija, koje se zbog visine transferiranih novčanih iznosa sukladno zakonu o sprječavanju pranja novca trebaju temeljito provjeravati, Zagrebačka banka uopće nije provjeravala. To su Nacionalu potvrdila tri neovisna izvora s neposrednim saznanjima o tom dramatičnom skandalu čiji se razmjeri još uvijek utvrđuju.

Trenutno se utvrđivanjem razmjera te eksplozivne afere bave dvije institucije, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. To je ujedno i glavni razlog što je Miljenko Živaljić, donedavni predsjednik Uprave Zagrebačke banke, prije mjesec dana podnio ostavku na tu funkciju. Ali on to nije učinio iz osobnih razloga, kako su to pokušali objasniti u službenom priopćenju poslanom medijima iz Zagrebačke banke. Bila je to svjesno upakirana korporativna laž.

Na pitanja koja je Nacional vodstvu Zagrebačke banke postavio u vezi s tim zbivanjima, stigao je sljedeći odgovor, s napomenom da je riječ o odgovoru za internu upotrebu:

„Zagrebačka banka nikad ne komentira glasine i nagađanja.“

Živaljićev mandat trebao je trajati do veljače 2023. Njegova ostavka, koja se dogodila 21. siječnja, ostala je, međutim, u sjeni i zbog činjenice da je gotovo istovremeno, dan nakon toga, ostavku na dužnost podnio i predsjednik Uprave Raiffeisen banke Michael Müller, i to nakon izbijanja skandala s natječajem u kojemu su tražili PR agenciju koja bi, između ostaloga, „utjecala na Ustavni sud“, što je otkrio portal Index.hr. Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je nakon toga novinarima da će ispitati o čemu se radi, provesti nadzor nad tom bankom i poduzeti potrebne mjere.

Živaljić je morao otići zbog objektivne zapovjedne odgovornosti, vjerojatno vrlo brzo nakon što se shvatilo da se afera neće moći zataškati. Ali Živaljić nije jedini odgovoran za propuste. Odgovornih je više, ali se zasad još uvijek radi na rekonstrukciji uzroka tih propusta. Pa se ne žuri s procjenama tko bi sve i na kojim razinama unutar banke trebao snositi odgovornost. Izvor upućen u način rada Zagrebačke banke za Nacional kaže: „Unicredit ima izvrsno postavljene softvere upravo za prepoznavanje različitih sofisticiranih modela pokušaja pranja novca. Njihov interni sustav radi na platformi Sirius. Radi se vrlo naprednim tehnologijama, koje je teško prevariti, pa se novac može oprati ili na izuzetno sofisticiran ili na vrlo prizeman način – to su jedini i u pravilu vrlo rijetki načini da se softver zaobiđe. Ili je netko sve to namjerno propustio raditi u određenom periodu. Sve se to sada istražuje. Ali dobra je vijest da taj slučaj pokazuje da sustav zapravo funkcionira, kako unutar Zagrebačke banke, koja je smjesta počistila Živaljića, tako i u Hrvatskoj narodnoj banci, koja je detektirala problem.“

Među sumnjivim su transakcijama koje uopće nisu provjerene, a trebale su biti, i visoke uplate koje su sjele na račun tvrtki povezanih s Mihajlom Perenčevićem, a potječu iz Rusije ili off-shore oaza. Nacional je početkom veljače prenio eksplozivno otkriće međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara da je Mihajlo Perenčević, samozatajni 71-godišnjak kojega su mediji opisivali kao „najtajanstvenijeg hrvatskog bogataša“ i „neslužbenog vladara Malog Lošinja“, sa svojom obitelji i bliskim suradnicima, po svemu sudeći, sudjelovao u brojnim kompliciranim operacijama pranja novca ruskog porijekla i izbjegavanja plaćanja poreza, kao i fiktivnim transakcijama preko tvrtki u egzotičnim poreznim oazama. U sklopu tih složenih pothvata korištene su nekretnine i poslovi na Lošinju i u Zagrebu, ali i u Los Angelesu, gdje je Perenčevićeva obitelj preuzela vlasništvo nad čuvenim i među hollywoodskim zvijezdama cijenjenim restoranom Dan Tana’s. Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara okupljenih na platformi OCCRP (Organized crime and corruption reporting project), posvećenoj razotkrivanju različitih vrsta kriminala na međunarodnoj razini i sastavljenoj od 45 istraživačkih centara na svim kontinentima, temeljito je rekonstruirao dio transakcija i ustanovio da je taj hrvatski biznismen sudjelovao i u pranju novca preko litavske Ukio Bankas, koja je prošle godine identificirana kao ključna točka pranja ruskog novca u inozemstvu.

Multimilijunske transakcije različitih offshore kompanija prema Perenčeviću, njegovoj obitelji i suradnicima, po svemu sudeći, doista su bile dio pothvata izvlačenja novca uz ruskog budžeta i njegova plasmana u inozemstvo: odvijale su se preko tvrtki uključenih u istu aferu, u isto vrijeme i preko iste litavske banke. Za dio njih tim istražitelja uspio je potvrditi da su opravdane, no veći dio evidentno je fiktivnog karaktera. Novac je prebacivan mahom na račune u Austriji, i to kako bi se izbjeglo plaćanje poreza u Hrvatskoj.

Sada se otkriva da je dio tih sumnjivih transakcija bez ikakve kontrole obavljen i preko Zagrebačke banke. Među većim uplatama koje uopće nisu provjerene, a zbog količine transferiranog novca trebale su biti, i one su koje su uplaćene na račun nekih tvrtki povezanih s poduzetnikom Ivanom Čermakom, kako je otkrila Hrvatska narodna banka. Ali to su tek dva od većeg broja takvih slučajeva.

Čak se u prvotnim neslužbenim najavama spominjalo da je takvih transakcija bilo oko 35 tisuća te da su bile povezane s otprilike toliko različitih računa. Međutim, to ne znači da se preko svih tih računa doista prao novac. Ali je Zagrebačka banka otvorila vrata mogućnosti da se to dogodi, jer to uopće nije provjeravala.

Među većim uplatama koje uopće nisu provjerene, a zbog količine transferiranog novca trebale su biti, i one su koje su uplaćene na račun nekih tvrtki povezanih s poduzetnikom Ivanom Čermakom

Skandal je tim veći zbog činjenice da istovremeno s nadzorom HNB-a traje i nadzor koji nad pet hrvatskih banaka, među kojima je i Zagrebačka banka, provodi i Europska središnja banka, i to zbog zahtjeva Hrvatske za pristup eurozoni, što je jedan od važnih deklariranih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Iako Europska središnja banka u svom nadzoru ne utvrđuje rizik pranja novca, već se njihov nadzor odnosi na druge aspekte funkcioniranja bankarskog sustava, činjenica je da bilo kakve nepravilnosti u radu banaka mogu negativno utjecati na ocjenu spremnosti Hrvatske za ulazak u eurozonu.

Do Nacionala je informacija o razlozima ostavke Miljenka Živaljića i ogromnim propustima u sustavu zaštite bankarskih procedura Zagrebačke banke, došla iz više visokih poslovnih izvora, a potvrdila ju je osoba izvrsno upućena u detalje cijelog slučaja:

“Zagrebačka banka nije dovoljno zaštitila procedure za zaštitu od pranja novca. Riječ je o propustu nečinjenja i stvaranju potencijalnog rizika da se dogode situacije mogućeg pranja novca. Drugim riječima, ili je već omogućeno pranje novca na pojedinim računima ili je netko probio njihov sustav i na visoko sofisticiranoj razini zaobišao procedure predviđene za utvrđivanje sumnji u pranje novca. Postoje strogo utvrđene bankarske procedure kojima se utvrđuje postojanje osnovane sumnje da pojedini računi služe za pranje novca, a banke su dužne odmah reagirati kad se to dogodi. To se u Zagrebačkoj banci nije dogodilo, nisu alarmirane nadležne službe i nije se na vrijeme reagiralo. Nikada do sada nije zabilježen tako veliki propust u hrvatskom bankarskom sustavu.”

Prema informacijama Nacionala, Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem još uvijek provodi nadzor pa će se razmjeri propusta znati tek kad on bude dovršen. Kad se do kraja utvrde sve činjenice, HNB će protiv Zagrebačke banke podnijeti prijavu Prekršajnom sudu, koji bi u tom slučaju trebao donijeti presudu.

Nacional je o detaljima slučaja poslao upit Hrvatskoj narodnoj banci, Zagrebačkoj banci, kao i Europskoj središnjoj banci.

Iz Hrvatske narodne banke na Nacionalov upit nisu željeli potvrdili, ali ni demantirati da su u Zagrebačkoj banci utvrđene nepravilnosti, pozivajući se na svoju obvezu o čuvanju povjerljivih informacija. Evo što stoji u njihovu odgovoru koji je poslala izvršna direktorica Sektora komunikacija Alemka Lisinski:

“Hrvatska narodna banka samostalno i redovito provodi nadzor nad svim kreditnim institucijama, pa tako i nad Zagrebačkom bankom. Na temelju Zakona o kreditnim institucijama dužna je, međutim, sve informacije o kreditnoj instituciji do kojih je došla tijekom svoga rada čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi, što je propisano čl. 206. Zakona o kreditnom institucijama (Narodne novine broj 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018 i 70/2019.).”

Na pitanje je li Europska središnja banka uputila HNB-u ikakav dokument odnosno pismo vezano uz nepravilnosti u Zagrebačkoj banci ili drugim bankama obuhvaćenima sveobuhvatnom procjenom, odgovorili su:

“Hrvatska narodna banka nije zaprimila pismo Europske središnje banke na temu bilo kakvih nepravilnosti u hrvatskim bankama.”

Drugim riječima, utvrđene nepravilnosti rezultat su isključivo redovitog nadzora samog HNB-a, a potom je o svemu informirano i Ministarstvo financija. Drugo je pitanje hoće li HNB informaciju o postojanju rizika od pranja novca na pojedinim računima Zagrebačke banke moći i smjeti zatajiti od Europske središnje banke i kako će to utjecati na njihovu sveobuhvatnu procjenu – neovisno o tome što rizik od pranja novca nije obuhvaćen procjenom, s obzirom na to da je riječ o ozbiljnom propustu koji se ne može ignorirati.

Ono što Nacionalovi izvori ističu kao dobru reakciju Zagrebačke banke na za njih u poslovnom smislu vrlo riskantan događaj jest ekspresan odabir i imenovanje novog predsjednika Uprave. Zagrebačka banka odmah po ostavci Miljenka Živaljića na mjestu novog predsjednika Uprave potvrdila je Romea Collinu, dotadašnjeg člana Nadzornog odbora banke. Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama njegovo imenovanje morao je potvrditi i HNB. Dok ne stigne formalna potvrda, Collina službeno obnaša dužnost zamjenika predsjednika Uprave, što je navedeno na stranicama banke. Budući da istovremeno nije naveden itko drugi na mjestu predsjednika Uprave, može se zaključiti da se čeka njegova službena potvrda od HNB-a.

Romeo Collina u bankarskim krugovima slovi za vrhunskog operativca i menadžera koji ima sve potrebne najviše licence za obavljanje tog posla i smatra ga se najboljom garancijom da se propusti tog tipa više ne bi smjeli dogoditi. Collina je inače Talijan, diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, a osim funkcije predsjednika Uprave Zagrebačke banke obnaša i dužnost zamjenika predsjednika Uprave (Deputy CEO/COO) UniCredit Banke Austria. Prije toga bio je direktor kreditnih rizika u ATF banci i tu je funkciju obnašao paralelno s dosadašnjim dužnostima u Zabi.

Collina je karijeru započeo 1981. godine u banci Banca di Roma, preteči društva UniCredit. Kako je navedeno na stranicama banke, obnašao je različite upravljačke funkcije u inozemnim podružnicama Banca di Roma u Sjedinjenim Američkim Državama (1989. – 2000.) i Ujedinjenom Kraljevstvu (2000. – 2004.). Bio je voditelj Međunarodnog odjela i inozemne mreže pri Banca di Roma (2004. – 2008.). U UniCredit Bank Austria obnašao je upravljačke funkcije u Odjelu za maloprodaju regije srednje i istočne Europe (2008. – 2010.). Od 2010. do 2014. prvotno je obnašao funkciju zamjenika glavnog izvršnog direktora, a zatim funkciju glavnog izvršnog direktora u banci ATF Bank, članici grupe UniCredit u Kazakhstanu. Članom Uprave i ujedno zamjenikom predsjednika Uprave u Zagrebačkoj banci imenovan je 2015. godine. Od 2016. do veljače 2019. obnašao je funkciju glavnog direktora za operativne poslove te funkciju zamjenika predsjednika Uprave UniCredit Bank Austria.

Od ožujka 2019. do siječnja 2020. obnašao je funkciju globalnog koordinatora za posebne projekte u sklopu strateškog plana Team 23. Na funkciju zamjenika predsjednika Uprave u Zagrebačkoj banci imenovan je 22. siječnja 2020., dan nakon ostavke Miljenka Živaljića.

Miljenko Živaljić na mjestu predsjednika Uprave Zagrebačka banke bio je od 2015. On i Collina blisko su surađivali pa je Collina vrlo dobro upoznat sa svim procedurama, ali i mogućim uzrocima propusta s rizikom od pranja novca koji su se dogodili.

To nije jedini slučaj da je neka članica UniCredit grupacije ulovljena u teškom prekršaju. Naime, prošle godine u travnju objavljena je informacija da su banke u vlasništvu talijanskog UniCredita postigle nagodbu s vlastima Sjedinjenih Američkih Država o plaćanju kazne u visini 1,3 milijarde dolara zbog navodnog kršenja američkih sankcija protiv više država. Nagodba se odnosila na krovnu talijansku banku i njezine podružnice u Njemačkoj (HypoVereinsbank) i UniCredit Bank Austria. U priopćenju američkog Ministarstva financija bilo je navedeno da su sankcije uvedene u sklopu borbe protiv “onih koji šire upotrebu oružja za masovno uništenje” te protiv „globalnog terorizma”, a na popisu zemalja obuhvaćenih sankcijama nalazili su se Iran, Libija, Sudan, Sirija, Kuba i Mjanmar. Dužnosnica američkog ministarstva financija Sigal Mandelker priopćila je sljedeće: „Banke iz grupe UniCredit prekršile su više programa sankcija netransparentnim preusmjeravanjem transakcija preko SAD-a, budući da bi spoznaja o njihovoj stvarnoj prirodi rezultirala blokadom odnosno odbijanjem tih plaćanja.”

Iz američkog ministarstva financija poručili su da je UniCredit 10 godina „svjesno i namjerno” kršio sankcije. Američka državna odvjetnica Jessie Liu ocijenila je poteze banke „iznimno besramnima”.


Živaljićeva karijera u Zagrebačkoj banci duga 14 godina

Miljenko Živaljić rođen je 1961. godine u Sinju, diplomirao je i magistrirao ekonomiju u Zagrebu, na smjeru trgovina i tržište. U Zagrebačku banku došao je 2006. i to s mjesta prokurista i zamjenika predsjednika Uprave Francka. U Zagrebačkoj banci prvotno je preuzeo upravljanje financijama, a već 2007. postao je član Uprave. Osam godina kasnije, odnosno 2015., zauzeo je mjesto dugogodišnjeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića. Kako je objavio tportal, prvu godinu pod Živaljićevim vodstvom, 2015., Zagrebačka banka završila je s gubitkom većim od pola milijarde kuna, a koji je bio posljedica konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, što je Zabu ukupno stajalo oko milijardu i pol kuna. Već iduće godine banka je poslovala s dobiti od 1,7 milijardi kuna. U 2017. godini dobit je prepolovljena zbog velikih rezervacija i otpisa u slučaju Agrokora, dok 2018. skače na 1,8 milijardi kuna. Cijelo vrijeme ukupni prihodi banke ostali su stabilni, na oko pet milijardi kuna.


Europska središnja banka rezultate procjene finalizira u svibnju

Nacional je Hrvatskoj narodnoj banci postavio i pitanja koja se odnose na sveobuhvatnu procjenu koju nad pet hrvatskih banaka provodi Europska središnja banka te kako će utvrđene nepravilnosti u Zagrebačkoj banci utjecati na konačnu ocjenu Europske središnje banke koja se očekuje u svibnju ove godine.

“Što se tiče ESB-ove dubinske procjene stanja u pet hrvatskih banaka, možemo reći da je u tijeku i da se odvija u skladu s planiranim vremenskim okvirom. Europska središnja banka (ESB) provodi sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka. Procjena, koja obuhvaća pregled kvalitete imovine banka i testiranje otpornosti na stres, provodi se nakon što je Hrvatska u svibnju 2019. podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatna procjena dio je procesa uspostave bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice EU-a čija valuta nije euro, a dio je procesa ulaska u ERM2 – što je preduvjet za pridruživanje Hrvatske eurozoni. Procjenom je obuhvaćeno sljedećih pet banaka: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermarkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Procjena pet hrvatskih banaka ne podrazumijeva otkrivanje mogućih nezakonitih radnji, već je riječ, kao kod svake sveobuhvatne procjene koju provodi ESB, o (1) poboljšanju kvalitete dostupnih informacija o stanju banaka, (2) utvrđivanju problema i provedbi potrebnih korektivnih mjera te (3) procjeni jesu li banke suštinski zdrave. Naime, pregledom kvalitete imovine procjenjuje se adekvatnost vrednovanja bilančnih izloženosti, a testiranjem otpornosti na stres procjenjuje se otpornost banke u stresnom makroekonomskom scenariju, koji u pravilu pretpostavlja ekonomsku recesiju. Obje sastavnice usmjerene su prije svega na rizike za kapital. Druga područja rizika, npr. likvidnosni rizik, operativni rizik i pranje novca, nisu obuhvaćeni procjenom”, stoji u odgovoru HNB-a.

Iz Europske središnje banke na Nacionalov upit odgovorili su sljedeće:

“Ne možemo komentirati vaša pitanja jer 1) ne dajemo komentare o pojedinačnim banaka i našoj međusobnoj interakciji s njima, i 2) finaliziranje rezultata Sveobuhvatne procjene planirano je u svibnju, kao što je bilo komunicirano putem priopćenja za javnost.”

Na pitanje kako će utvrđene nepravilnosti u Zagrebačkoj banci utjecati na konačnu procjenu Europske središnje banke, odgovorili su: “Kad je riječ o vašem posljednjem pitanju, dozvolite mi da vas uputim na informacije o bliskoj suradnji objavljene na našoj web stranici.”

 

Komentiraj