Nacional je koncem proteklog tjedna došao u posjed povjerljivih bankovnih dokumenata koji otkrivaju dosad nepoznate razmjere kompleksnih transfera ruskog kapitala prema Hrvatskoj, turističkoj tvrtki Jadranka i s njom povezanim tvrtkama, a sve to predstavlja novu razinu institucionalnog pritiska na poduzetnika Krešimira Filipovića. Filipović je sa svojim dugogodišnjim suradnikom Miodragom Borojevićem već tjednima u središtu pozornosti kao protagonist kontroverznog pokušaja preuzimanja 43-postotnog vlasničkog udjela ruskog Sberbanka u Fortenova grupi.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, poslovično kolebljiv i nekonzistentan u takvim situacijama, već treći tjedan oklijeva prelomiti da ih se s još nekoliko osoba iz njihove interesne grupacije uvrsti na listu osoba koje krše sankcije nametnute Rusiji, iako je već temeljito informiran o dokazima da su upravo spomenuta dvojica protagonisti te operacije, kao i da su kršili sankcije.

Izvori bliski Vladi koji su Nacionalu omogućili uvid u spomenutu povjerljivu dokumentaciju, sve su izraženije frustrirani Plenkovićevim oklijevanjem. Oni smatraju da je Plenković licemjeran kada bilo koga proziva za proruske stavove, a istodobno unatoč dokazima ne poduzima ništa u toj kontroverznoj situaciji. Također smatraju da je upravo takvo oklijevanje pridonijelo tomu da su prije nekoliko dana Filipović i njegova grupa preko Saifa Alketbija, svog vlasničkog manekena/paravana u toj transakciji u Nizozemskoj, pokrenuli postupak kojim pokušavaju registrirati svoje vlasništvo u Fortenova grupi preko tamošnjeg suda, o čemu je u prošle subote izvijestio Jutarnji list. A sve to uvodi razrješavanje intrigantne bitke za prevlast u Fortenova grupi u novu fazu. Isti izvori navode kako je prilično izvjesno da do te faze ne bi niti došlo da su hrvatske institucije pravodobnije reagirale i uvrstile protagoniste te operacije na listu osoba koje krše sankcije Rusiji. A dokumente koje su dostavili Nacionalu doživljavaju kao novi set dokaza za to da je već neposredno nakon uvođenja sankcija Rusiji bilo razloga da Filipović i njegova grupa završe pod sankcijama. Posebno u tom kontekstu značajnom doživljavaju elektronsku prepisku između Krešimira Filipovića i Privredne banke Zagreb, koja je netom nakon ruske agresije na Ukrajinu zatražila od njega očitovanje o svojim vezama s dvojicom ruskih državljana koji su završili pod sankcijama u Velikoj Britaniji.

Privrednoj banci Zagreb to je bilo važno zato što bi svaka tvrtka koja u svom vlasništvu ima natpolovično rusko vlasništvo, automatski bila sankcionirana, a imovina joj blokirana. U grupi tvrtki povezanih s Krešimirom Filipovićem u Hrvatskoj situacija je bila, blago rečeno, rubna. Znalo se da su povezane s ruskim državljanima, ali pravi omjeri njihova sudjelovanja u vlasništvu nisu bili poznati. Štoviše, postojale su ozbiljne indicije da su njihovi suvlasnički udjeli i partnerstva bili prikriveni te da su u tu svrhu izvođeni brojni manevri i lobiranja kako bi se sankcije izbjegle. U tom kontekstu treba promatrati i povjerljivu elektronsku poštu koju su Filipović i njemu bliske osobe razmjenjivali s Privrednom bankom Zagreb.

„Krešimire, molim te, vidi ovaj upit. Možeš li prokomentirati s Renatom da li je u redu da to potpisujemo u ovoj formi s ovako formuliranim sadržajem izjave?“

Sadržaj je to jednog od internih e-mailova koje je Damir Mlacović iz tvrtke Jadranka turizam poslao Krešimiru Filipoviću usred kompleksnih manevara tijekom kojih su u proljeće tekuće godine, nedugo nakon izbijanja ruske agresije na Ukrajinu, samozatajni hrvatski tajkuni s lukrativnim poslovima u Rusiji pokušavali izbjeći sankcije i blokadu svog poslovanja u Hrvatskoj.

‘Putovnice Petra Avena i Mikhaila Fridmana, dvojice Putinu bliskih oligarha koji u Hrvatskoj imaju brojna skrivena partnerstva i veze s pravim kupcima većinskog udjela u Fortenova grupi od Fberbanka. FOTO: Nacional

Spomenuti e-mail poslan je 24. ožujka u 14.54 na adrese elektronske pošte kojima se koriste Krešimir Filipović u tvrtki Beta ulaganja i Nikola Perenčević (e-mail adrese poznate redakciji Nacionala), i to svega par minuta nakon što je na adresu Damira Mlacovića u 14.47 istoga dana pristigla e-mail poruka iz Privredne banke Zagreb. Milatiću ju je poslala Valerija Radan, a kopije poruke proslijedila je i Anti Vukojeviću i Miji Šeremetu, svojim kolegama u Privrednoj banci Zagreb.

Na početku te poruke stoji „Povjerljivo – Internal use“, a sama poruka je glasila: „Poštovani Damire, dobar dan. Na zahtjev nadležnog sektora ljubazno Vas molim da nam dostavite pisanu izjavu iz priloga. Naime, radi se o izjavi kojom se izjavljuje kako fizičke osobe Petr Aven i Mikhail Fridman, izravno ili neizravno, pojedinačno ili skupno, nemaju udio od 50 posto ili veći niti imaju kontrolu (kako je to navedeno u priloženoj izjavi) nad društvom Jadranka d.d. Osim izjave za društvo Jadranka d.d., predmetna izjava je potrebna i za ostala društva unutar Jadranka grupe, a koja imaju otvoren transakcijski račun u PBZ d.d. + u vlasničkoj strukturi postoji društvo Jadranka d.d. To su Jadranka turizam, Jadranka trgovina, Kamp Slatina, Jadranka Esop, Yacht Club Velopin te Jadranka Yachting. Priloženu izjavu na memorandumu cijenjenih društava, molimo ovjeriti žigom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje svakog pojedinog društva te dostaviti preslike na e-mail, originale molimo na adresu iz potpisa. Unaprijed zahvaljujem na žurnosti, lijepi pozdrav, Valerija Radan, glavni menadžer za odnose s klijentima.“

‘Mihajlo Perenčević (lijevo) i Krešimir Filipović (desno) godinama su tijesno surađivali, ali su zbog posljednjih zbivanja vezanih uz Fortenova grupu njihovi odnosi sve zategnutiji, jer je i Perenčević zbog Filipovićevih manevara u riziku zbog sankcija a s tom transakcijom nema nikakve veze. FOTO: Screenshot/YouTube

Otprilike pola sata kasnije odvjetnica Tamara Obradović Mazal napisala je kratki e-mail Krešimiru Filipoviću i konstatirala sljedeće:

„Izjava u sadržajnom smislu je u redu. Dapače. Pogotovo u ovom dijelu: f) pravo na korištenje cjelokupne ili djelomične imovine neke pravne osobe ili subjekta; Ti, molim te, izračunaj po vertikalnoj strukturi postotke skroz do Bete, da se ne bismo zeznuli…“

Istoga dana u 16:54 Nikola Perenčević šalje Damiru Mlacoviću i Krešimiru Filipoviću kratki e-mail: „Potpisujte slobodno.“

Privredna banka Zagreb zatražila je spomenute izjave u dramatičnom vremenskom kontekstu. Bilo je to vrijeme kada su Petr Aven i Mikhail Fridman završili na listi sankcija u Velikoj Britaniji. Fridman se tada javno žalio da je praktički ostao bez ičega. Taj sankcionirani ruski oligarh čije se bogatstvo procjenjuje na gotovo 12 milijardi funti, zatražio je od Ujedinjenog Kraljevstva doplatak kako bi se mogao voziti taksijima i kupovati hranu.

Izjavio je i da mora jesti u svom luksuznom domu Athlone House, velikoj viktorijanskoj kući u sjevernom Londonu, a sve zbog sankcija koje mu je nametnula britanska vlada. Među ostalim, Fridman je osnivač najveće ruske privatne banke Alfa-Banka, a bio je i direktor investicijske grupe LetterOne prije negoli se povukao s te pozicije početkom ožujka 2022.

Portal Oštro u prosincu 2021. izvijestio je da su, prema hrvatskom Registru stvarnih vlasnika, u 2020. godini neizravni krajnji vlasnici Jadranke bili Petr Aven, Mikhail Fridman, German Khan i Aleksej Kuzmičev, vlasnici ruske privatne banke Alfa-Bank. Po izbijanju ruske agresije na Ukrajinu svi su završili na europskoj i švicarskoj listi sankcioniranih ruskih građana te na listi Ujedinjenoga Kraljevstva. Uz to, Avena i Fridmana sankcionirala je i Australija. Ali prema pisanju portala Oštro, pokazalo se da registar stvarnih vlasnika nije odražavao stvarnu vlasničku strukturu. „Spomenuti ruski oligarsi bili su navedeni u hrvatskom Registru stvarnih vlasnika jer su stvarni vlasnici banke Alfa-Bank, a njihova tvrtka za upravljanje fondovima UK Alfa-kapital je formalna vlasnica Jadranke. Ona je, naime, vlasnica Beta ulaganja.

Miodrag Borojević pomogao je pronaći privremenog manekena za kupca vlasničkog udjela u Fortenova grupi Saifa Alketbjia; bankovne transakcije otkrivaju veze Krešimira Filipovića s ruskim tvrtkama sankcioniranih Putinovih oligarha. FOTO: Marko Miscevic / CROPIX, Nacional

UK Alfa-kapital upravlja ruskim fondom AB. No stvarni vlasnik fonda AB su tvrtke koje su u krajnjem vlasništvu Krešimira Filipovića i Predraga Perenčevića, brata poznatijeg Mihajla Perenčevića. Filipović i Perenčević danas su u Registru stvarnih vlasnika navedeni kao neizravni vlasnici Jadranke i Beta ulaganja. Spomenuti ruski oligarsi do početka ovog mjeseca (ožujak 2022. op.a.) nalazili su se i u Registru stvarnih vlasnika još jedne hrvatske tvrtke – Alpha ulaganje.

Ona je u formalnom vlasništvu iste upravljačke tvrtke ruske banke Alfa-Bank, a preko svojih tvrtki kćeri Magnum HR Nova i Vila Hygeia ima nekretnine u uvali Čikat na Lošinju. Sredinom ovog mjeseca stvarni vlasnici su promijenjeni te se u Registru stvarnih vlasnika nalazi samo Predrag Perenčević“, izvijestio je portal Oštro istodobno kada je Privredna banka Zagreb zatražila od Filipovića i Perenčevića izjave o pravom vlasništvu više tvrtki u sastavu Jadranka grupe.

Nisu to bili prvi Filipovićevi i Perenčevićevi problemi s hrvatskim bankama. Nacional je početkom 2020. otkrio da se Zagrebačka banka, najveća hrvatska banka koja je 2019. službeno prijavila bruto dobit od 2,11 milijardi kuna te je svojim vlasnicima nakon plaćenog poreza tijekom 2019. odlučila isplatiti 1,85 milijardi kuna dividendi, nalazila usred vjerojatno najvećeg skandala u svojoj povijesti. Ta je banka bila pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca. I to zato što veliki broj transakcija, koje se zbog visine transferiranih novčanih iznosa sukladno zakonu o sprječavanju pranja novca trebaju temeljito provjeravati, Zagrebačka banka uopće nije provjeravala.

I tada se pokazalo da su među sumnjivim transakcijama koje uopće nisu provjerene, a trebale su biti, i visoke uplate koje su sjele na račun tvrtki povezanih s Mihajlom Perenčevićem, a potječu iz Rusije ili offshore oaza. Nacional je početkom veljače 2020. prenio eksplozivno otkriće Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara da je Mihajlo Perenčević, samozatajni 71-godišnjak kojega su mediji opisivali kao „najtajanstvenijeg hrvatskog bogataša“ i „neslužbenog vladara Malog Lošinja“, sa svojom obitelji i bliskim suradnicima, po svemu sudeći, sudjelovao u brojnim kompliciranim operacijama intrigantnih transfera ruskog porijekla, moguće radi izbjegavanja plaćanja poreza, kao i fiktivnim transakcijama preko tvrtki u egzotičnim poreznim oazama. Među ostalim, u sklopu tih složenih pothvata korištene su nekretnine i poslovi na Lošinju i u Zagrebu.

Multimilijunske transakcije različitih offshore kompanija prema Perenčeviću, njegovoj obitelji i suradnicima, po svemu sudeći, doista su bile dio pothvata izvlačenja novca uz ruskog budžeta i njegova plasmana u inozemstvo; odvijale su se preko tvrtki uključenih u istu aferu, a u isto vrijeme i preko iste banke u Litvi. Za dio njih tim istražitelja uspio je potvrditi da su opravdane, no ozbiljno se sumnjalo da je veći dio bio fiktivnog karaktera.

Nacional je koncem proteklog tjedna došao u posjed više dosad nepoznatih bankovnih potvrda o višemilijunskim dolarskim i eurskim transakcijama između spomenutih tvrtki i Krešimira Filipovića i Mihajla Perenčevića. Primjerice, Raiffeisen banka je 12. prosinca 2018. s računa tvrtke Beta ulaganja uplatila Mihajlu Perenčeviću 47.726.457 kuna na ime povrata dugovanja prema založnom dužniku, s kamatom od 11. rujna do 12. prosinca 2018. Ista tvrtka uplatila je 26. rujna 2017. tvrtki Jadranka d.d. 30.300.00 kuna na ime povećanja temeljnog kapitala. Temeljni kapital iste tvrtke dodatno je povećan još najmanje dvaput. Prvi put to se zbilo, otkrivaju dokumenti u posjedu Nacionala, 5. ožujka 2018. u iznosu od 81.500.000 kuna, a potom 24. svibnja 2018. također uplatom tvrtke Beta ulaganja preko iste banke u iznosu od 18.500.000 kuna. Prije toga s istom svrhom temeljni kapital je 21. ožujka 2017. povećan za 42,5 milijuna kuna, 29. ožujka 2017. za dodatnih 5,6 milijuna kuna te dan poslije za dodatnih 4,4 milijuna kuna.

E-mail prepiska otkriva da je Privredna banka Zagreb tražila detaljnmo pojašnjenje partnerskih odnosa Krešimira Filipovića i sankcioniranih Rusa netom nakon uzbijanja ruske agresije na Ukrajinu (gore i desno). FOTO: Nacional

Među ostalim, pod lupom istražitelja sada je i povrat pozajmice koju je tvrtka Beta ulaganja 11. prosinca 2018. uplatila tvrtki Fil-Adria Turist u iznosu od 40.000.000 kuna. U fokusu je i isplata četiri milijuna dolara koje je Predrag Perenčević preko moskovskog Sberbanka u proljeće 2020. uplatio kao doprinos obrtnom kapitalu tvrtki Montex Assets. Svega dan kasnije istovjetni iznos je istoj tvrtki s istom svrhom uplatio i Krešimir Filipović.

Nadalje, 29. lipnja 2020. tvrtka Alfa-Capital Management Company uplatila je tvrtki Beta ulaganja za povećanje kapitala 7.091.697 eura. Ista tvrtka je 18. rujna 2019. već jednom povećala temeljni kapital tvrtke Beta ulaganja za 14, 2 milijuna eura.

Spomenute transakcije manji su dio kompleksnog prelijevanja njihova ruskog kapitala natrag na hrvatskog tržište. Nacional je u prošlom broju objavio kompleksnu shemu skrivenih poslovnih transakcija, neobičnih međusobnih pozajmica i transfera ruskog kapitala koji povezuju poduzetnike Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića. Radi se o transakcijama koje su pobudile ozbiljnu sumnju Porezne uprave i Državnog odvjetništva na to da su njih dvojica osmislila sustav za izbjegavanje poreza, pranje ruskog kapitala i prikrivanje vlastitog suvlasništva u većem broju projekata u Hrvatskoj. Ta su zbivanja protumačena kao pouzdani znak da su institucije hrvatske države počele dodatno podizati razinu pritiska na poduzetnike, spomenute protagoniste kontroverznog pokušaja preuzimanja suvlasničkog udjela Fortenova grupe od ruskog Sberbanka.

Izvor blizak Vladi koji je Nacionalu dostavio dodatne dokumente o transferu ruskog kapitala prema tvrtkama Jadranka grupe putem mreže tvrtki povezanih s dvojicom Rusa koji su već pod sankcijama, navodi kako je upravo nevjerojatno da nijedna od spomenutih transakcija već puno prije nije privukla pozornost Porezne uprave. Taj izvor zbog svega toga smatra da je ključno pitanje tko je i u čije ime lobirao da Filipović i njegova grupa ne završe na sankcijama već i puno ranije, u vrijeme kada su pod sankcijama završili njihovi ruski suradnici za koje je u ožujku značajan interes pokazala i Privredna banka Zagreb.

Dio odgovora na to pitanje moguće se nalazi i u kompleksnim odnosima Filipovića i Perenčevića. Krešimir Filipović započeo je svoj poslovni uzlet surađujući s Mihajlom Perenčevićem, s kojim i danas ima brojna poslovna partnerstva. Međutim, prije par godina Filipović je praktički Perenčevića istisnuo iz Velestroja i zapravo mu na koncu napravio time priličnu uslugu. Jer platio mu je dio dogovorena iznosa za njegov suvlasnički dio u toj tvrtki, ali mu i trasirao put izvan Rusije uoči izbijanja rata u Ukrajini. Dodatno je u svemu otežavajuća okolnost što Velestroj gradi velike infrastrukturne objekte za neke od ključnih ruskih energetskih tvrtki, poput plinovoda i drugih postrojenja za proizvodnju energije, što se u današnjem ratnom kontekstu može tumačiti kao izravno pomaganje ruskog državnog ratnog stroja. Perenčević je, međutim, nakon izbijanja rata završio pod britanskim sankcijama, a i sada ga se počelo povezivati s Filipovićem iako nema nikakve veze s transakcijom oko Fortenova grupe. Pa neki izvori bliski Vladi navode kako se hrvatska administracija nakon žestokih lobiranja dosad suzdržala od toga da ih uvrsti pod sankcije, i to ponajprije stoga što se Perenčević praktički povukao iz Rusije i ima brojne investicije u Hrvatskoj.

U dijelu tih investicija partner je Krešimiru Filipoviću. Međutim, nakon njihova razilaženja u Rusiji, Filipovićevi poslovi u Rusiji počeli su se komplicirati, prvenstveno po pitanju naplate potraživanja. Pa ih je, po svemu sudeći, naumio prebiti sa Sberbankovim vlasničkim udjelima u Fortenova grupi. Ali je to učinio tako da se pokazalo da krši sankcije Rusiji, što ga je dovelo u središte pozornosti pa stoga ne čudi da u javnost sve više počinju curiti povjerljivi dokumenti na temelju kojih rastu frustracije institucija zbog toga što još nisu uvršteni na listu osoba koje krše sankcije.