Do redakcije Nacionala tijekom proteklog vikenda stiglo je više informacija koje sugeriraju da se stvara sukob između predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i najmoćnijeg hrvatskog poduzetnika Ivice Todorića. Prema tvrdnjama nekih osoba bliskih Karamarku, Karamarko je na zatvorenom dijelu sjednice predsjedništva stranke u Zadru, sredinom proteklog tjedna, izgovorio nekoliko kritički intoniranih rečenica koje bi se, po svemu sudeći, mogle odnositi na Ivicu Todorića. Prema tvrdnjama tih izvora, Karamarko je te kritički intonirane rečenice izgovorio u onom dijelu u kojem se na sjednici govorilo o agrarnoj politici koju bi, pobijedi li na predstojećim izborima, HDZ provodio u kontekstu svog gospodarskog programa.

U tom dijelu sjednice govorilo se da bi oslonac hrvatske poljoprivrede trebala biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kao i da njima država treba kvalitetnije pomagati te im olakšavati dolazak do državnih poticaja, umjesto da ti poticaji u najvećem dijelu završavaju kod velikih poslovnih subjekata. Sudionici te sjednice tvrde da se na trenutke prilično oštro i odlučno govorilo o tome da se država treba odgovornije ponašati u situacijama kada postaje evidentno da se na tržištu koncentriraju moć i utjecaj na svega nekoliko adresa te da se stvaraju monopoli koji otežavaju rast i razvoj malih proizvođača.

IZVOR BLIZAK KARAMARKU tvrdi da je on u jednom dijelu svog govora i izravno spomenuo Ivicu Todorića, navodno napominjujući da se vlada kojoj bi on bio na čelu, neće dati impresionirati tvrdnjama da se mora voditi računa o desecima tisuća radnih mjesta koja osiguravaju neki veliki koncerni, navodeći pritom da će se, bude li potrebno, pronaći nova radna mjesta za tisuće blagajnica zaposlenih kod takvih poslodavaca. Drugi visoki izvori iz vrha HDZ-a te tvrdnje demantiraju, navodeći da su Karamarko i Todorić godinama u dobrim odnosima te da ne vide razloga da se ti odnosi počnu mijenjati.

Moguće kritičko određivanje Tomislava Karamarka spram vodećeg hrvatskog poduzetnika, razlikovalo bi se od onoga što je uoči dolaska na vlast učinio aktualni premijer Zoran Milanović. On se točno prije četiri godine tajno sastao s Ivicom Todorićem, što se u Nacionalu predstavilo kao udvaranje SDP-a Todoriću. O tom Milanovićevu sastanku, koji se održao početkom kolovoza 2011., vrlo malo se znalo i u krugu najbližih Milanovićevih suradnika, a cilj tog sastanka bio je stvoriti odnose povjerenja između SDP-a i vodećih hrvatskih poduzetnika. “Bili bismo vrlo neozbiljni kad nas ne bi zanimalo mišljenje osobe koja zapošljava 40.000 radnika”, bila je jedina izjava koja se iz kruga SDP-a tada mogla dobiti vezano uz taj sastanak. Svi ostali detalji sastanka bili su obavijeni velom tajne. Već samo objašnjenje o Todoriću kao “osobi koja zapošljava 40.000 radnika”, kao, uostalom, i Milanovićev tadašnji susret s vlasnikom Agrokora, počeli su ukazivati na strateški zaokret SDP-a u odnosu na predizbornu kampanju 2007. Pojednostavljeno govoreći, SDP se tada bitno počeo mijenjati u odnosu na period iz 2007. kada se predstavljao kao antikapitalistička stranka koja je zahtijevala uvođenje poreza na dividendu, a tijekom kampanje gotovo da nisu komunicirali s poslovnom zajednicom, vlasnicima velikih tvrtki i bankarima. Takvu politiku ponajviše je formulirao Ljubo Jurčić kao tadašnji kandidat za premijera, iako je fokus javnosti neprestano bio usmjeren na Zorana Milanovića. Jurčić je zagovarao izrazito lijevo orijentiranu ekonomsku politiku koja se svodila na reindustrijalizaciju Hrvatske, ali izborni poraz pokazao je da birači nisu honorirali SDP-ovu gospodarsku strategiju.

MILANOVIĆ SE PRIJE ČETIRI GODINE odlučio početi približavati vodećim poduzetnicima dijelom i zato što ga utjecajni financijski krugovi nisu željeli za premijera jer se on eksplicitno zalagao za uvođenje poreza na dividendu i kapitalnu dobit. Skepsa utjecajnih financijskih i poslovnih krugova spram Milanovića produbila se kada je SDP 2009. u saborsku proceduru uputio zakon prema kojem treba uvesti porez na sve kamate iznad sedam posto, i to progresivno od 20 do 40 posto. Predstavnici te grupacije bili su i najjači zagovornici političkog angažmana Željka Rohatinskog koji se u medijima tada često predstavljao kao spasitelj domaće ekonomije. Među zagovornicima političkog angažmana Željka Rohatinskog tijekom 2011. spominjao se i Ivica Todorić, njegov kolega iz studentskih dana, i to zbog priče oko sazivanja konferencije za tisak nekoliko velikih poduzetnika koji su – navodno – trebali javno stati na stranu Željka Rohatinskog. Upravo zbog činjenice da je pozive na konferenciju bila uputila marketinška agencija Unex, inače u suvlasništvu Agrokora, mnogi su bez oklijevanja zaključili da iza Rohatinskog sigurno stoji Todorić. Izvor blizak Karamarku tvrdi da je jedan od osnivača te stranke trebao biti i Tomislav Karamarko, da je za to sve bilo spremno, da je Karamarko tih dana bio u intenzivnim kontaktima s Todorićem i s Rohatinskim, ali da se od svega toga odustalo i da se Todorić potom duže vrijeme nije Karamarku javljao. Izvor blizak Karamarku tu situaciju opisuje kao jednu od nekoliko koje Karamarku nisu ostale u dobrom sjećanju, kada su u pitanju njegovi kontakti s Todorićem.

 

• Karamarko je s Ivicom Todorićem i Željkom Rohatinskom svojedobno planirao osnovati stranku, ali se ta ideja na koncu nije realizirala

 

IVICA TODORIĆ VEĆ DUŽE OD DESETLJEĆA i pol održava bliske veze sa strankama na vlasti. Bio je blizak s Franjom Tuđmanom, koji mu je dopustio poslovno širenje. Kada je premijer postao Ivica Račan, sadašnji član nadzornog odbora u Agrokoru Damir Kuštrak postao je najutjecajniji dužnosnik u Ministarstvu financija, a i kasniji premijeri Ivo Sanader i Jadranka Kosor također su održavali dobre odnose s Todorićem. Milanovićev susret s Todorićem od prije četiri godine promatrao se kao poruka poslovnim krugovima da se ne trebaju plašiti promjene vlasti. I nisu se trebali plašiti još otkako je aktualni potpredsjednik Vlade Branko Grčić, tada rektor splitskog Ekonomskog fakulteta, postao glavni SDP-ov strateg za gospodarsku politiku. U proljeće 2010. Branko Grčić je napisao SDP-ov strateški materijal nazvan “Gospodarska platforma Hrvatske”. U biti, “Gospodarska platforma” bila je za SDP strateško repozicioniranje prema liberalizmu i u velikoj mjeri napuštanje dotadašnje tradicionalne socijaldemokratske politike. Može se tvrditi da se tog zaokreta SDP držao sve do posljednje godine aktualnog mandata te se zbog toga često nalazio na meti kritika.
Tvrdnje o navodno kritički intoniranim izjavama Tomislava Karamarka prema Ivici Todoriću, otvaraju pitanja kako će se HDZ postaviti prema vodećim poduzetnicima te kakvi su međusobni odnosi Karamarka i Todorića. Izvor blizak Karamarku tvrdi da se on nedavno susreo s Todorićem, što bi sugeriralo da njihovi odnosi nisu zahladili u onoj mjeri u kojoj to tvrde osobe koje smatraju da Karamarko Todoriću još uvijek nije zaboravio to što svojedobno nije htio postati jedan od glavnih sponzora košarkaškog kluba Zagreb.

Tvrdnje o mogućim Karamarkovim kritičkim izjavama upućenim prema Todoriću otvaraju i pitanje hoće li HDZ voditi socijalno i gospodarski osjetljiviju politiku od SDP-a, uspije li doći na vlast.

Neki obrisi mogućeg smjera te politike počeli su se nazirati i nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a koja se sredinom proteklog tjedna održala u Zadru. Neposredno nakon spomenute sjednice predsjednica HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj i EU fondove Ivana Maletić i tajnik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Tugomir Majdak, uputili su – u ime obaju tih odbora – zajedničko priopćenje kojem je, osim kritike aktualne vlade, prvenstveni cilj bio istaknuti podršku upravo malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. To je priopćenje izdano u povodu obavijesti Ministarstva poljoprivrede o povećanju raspoloživih sredstava za sufinanciranje projekata iz 1. natječaja za Mjeru 4. Zbog iznimnog interesa potencijalnih korisnika za sufinanciranje ulaganja u sklopu Mjere 4, operacije 4.1.1., 4.1.2 i 4.2.1, Ministarstvo poljoprivrede, uz prethodne konzultacije s članovima Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., odlučilo je povećati razinu raspoloživih sredstava za prijave pristigle na 1. natječaj, zaključen 15. travnja 2015. godine. Time je potvrđeno pisanje Nacionala koji je prošlog tjedna upozorio na taj problem jer će se nakon ovakve odluke ministra Jakovine, većina sredstava potrošiti već na prvom natječaju. Glavni zagovaratelji takve odluke bili su neki veliki poljoprivredni igrači poput Marka Pipunića, Mirka Ervačića i Zvonimira Širjana koji su nakon završetka natječaja ostali “ispod crte”. Nakon takve odluke ministra većina prijavljenih koji ispunjavaju uvjete natječaja, dobit će sredstva iz Programa ruralnog razvoja.

NA SPOMENUTI NATJEČAJ pristiglo je 1107 prijava za operaciju 4.1.1., 82 prijave za operaciju 4.1.2. i 91 prijava za operaciju 4.2.1. Ukupna vrijednost tražene potpore po svim operacijama premašuje iznos od dvije milijarde i 650 milijuna kuna. Spomenutom odlukom podiže se razina raspoloživih sredstava potpore u operaciji 4.1.1. s 360 milijuna kuna na 861.840.000 kuna, a u operaciji 4.2.1. sa 140 milijuna na 366 milijuna kuna. Tim povećanjem ukupna raspoloživa sredstva koja za provedbu Mjere 4 hrvatska poljoprivreda ima u sedmogodišnjem razdoblju, iskoristit će se ukupno 50 posto sredstava za provedbu podmjere 4.1., odnosno, 55,5 posto za provedbu podmjere 4.2. već u drugoj godini provedbe programa.

 

• Izraz potpore HDZ-a malim obiteljskim gospodarstvima ide u prilog tvrdnjama da bi dio HDZ-ova gospodarskog programa mogao biti izrazito socijalno orijentiran, više od onoga aktualne vlade

 

Upravo na to upozorio je predstavnik Europske komisije Michael Pielke koji je izrazio svoju zabrinutost prijedlogom po kojem bi se većina sredstava potrošila već na prvom natječaju. „Pitanje je koliko proračuna za cijelo programsko razdoblje treba potrošiti na 1. natječaju i to je odgovornost svih. Pitanje je i što će biti s proizvođačima koji se žele javiti u narednim godinama. Traktori i strojevi su važni, ali konkurentnost ne ovisi samo o njima. Imamo primjere gdje je potpora dovela do premehaniziranosti i takvi proizvođači nisu konkurentni. Možda je bolje da proizvođači rade zajedno i dijele strojeve. Budućnost je financiranje novih strojeva koji će se koristiti učinkovitije te suradnja poljoprivrednih proizvođača. Ako vi predlažete da se cijeli iznos iz programa za sedmogodišnje razdoblje potroši na prvom natječaju, tada treba reći proizvođačima koji se nisu javili na prvi natječaj, a imaju u planu javiti se na buduće natječaje, da je program ruralnog razvoja završen. Svi se slažemo da su velike potrebe i da je situacija teška za one koji su se prijavili na prvi natječaj, ali treba biti svjestan posljedica te naći kompromis između razočaranja onih koji su se prijavili i onih koji se žele prijaviti u budućem razdoblju“, rekao je na Pielke sjednici Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. početkom srpnja. Unatoč tim upozorenjima, ministar Jakovina odlučio se za povećanje sredstava te je tako oduzet novac nekim poljoprivrednicima koji su se planirali javiti na neki od budućih natječaja.

Vodstvo HDZ-a kritički je reagiralo na taj potez Tihomira Jakovine, navodeći da on pitanjima razvoja hrvatske poljoprivrede ne pristupa sustavno te da poljoprivrednike dovodi u apsurdnu situaciju. “Cilj Programa ruralnog razvoja nije samo potrošiti što više novca, nego doista ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede te osigurati ostanak što većeg broja ljudi na ruralnim područjima. Upozoravali smo da je neophodno u natječajima definirati kriterije kojima će veći dio ukupnih sredstava dobiti mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Umjesto da je Ministarstvo što prije zaključilo otvorene natječaje za podmjere 4.1. i 4.2. te raspisalo nove s kriterijima koji će pomoći malim gospodarstvima da realiziraju prijavljene projekte s prvog natječaja, i dalje prednost imaju ulaganja u infrastrukturu i zajednička ulaganja, a najveći dio od 1000 prijavljenih projekata malih i srednjih poljoprivrednika, i dalje će biti odbijen. To su projekti malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su ključni za opstanak hrvatskog sela”, navodi se u priopćenju koje su potpisali Ivana Maletić i Tugomir Majdak koji su Jakovinu još jednom upitali hoće li i kada malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nadoknaditi barem sredstva uložena u pripremu projektne dokumentacije. Njih dvoje su Jakovinu, u najmanju ruku, dijelom utemeljeno kritizirali, tvrdeći da radi suprotno zajedničkoj poljoprivrednoj politici, hrvatskim potrebama i razvojnim standardima.

NAGLAŠAVANJE POTPORE HDZ-A malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ide u prilog tvrdnjama da bi dio HDZ-ova gospodarskog programa mogao biti izrazito socijalno orijentiran, ali to ne mora nužno značiti i da će HDZ ulaziti u sukob s vodećim hrvatskim poduzetnicima. A upravo to impliciraju neki izvori bliski Karamarku. S druge strane, naglašena podrška malim obiteljskim gospodarstvima otvara pitanje kako će se HDZ odrediti prema tvrtkama koje su dosad godinama primale najveće iznose državnih poticaja, a Todorićeve su tvrtke svakako među njima.
Sve navedeno pokazuje da će se HDZ vrlo brzo morati početi još preciznije određivati prema brojnim gospodarskim pitanjima, što znači da će uskoro morati početi otkrivati zasad dobro čuvane tajne svog gospodarskog programa.