EKSKLUZIVNO: Plenković zasad u Vladi odlučio zadržati samo Beroša, Božinovića, Radmana i Obuljen Koržinek

 

EKSKLUZIVNO Nakon izbornog trijumfa šef HDZ-a Andrej Plenković kreće u temeljitu rekonstrukciju vlade

PLENKOVIĆ ĆE OSOBNO PREISPITATI PROFESIONALNE KAPACITETE, ali i reputacijske rizike ostalih ministara i o njihovoj sudbini odlučiti sljedećih dana. Povjerenjem ministrici kulture želi poslati čvrstu poruku da vlada ideološki neće skrenuti udesno. Jandroković ostaje šef Sabora

Andrej Plenković nakon izbornog trijumfa planira ozbiljno kadrovski prodrmati i rekonstruirati svoju vladu. Samo su nekima iz prošle Plenkovićeve administracije mjesta u njoj zajamčena, doznao je u ponedjeljak ujutro Nacional od izvora bliskog vrhu HDZ-a.

Neki će bez funkcija ostati uslijed smanjenja broja ministarstava na njih četrnaest do petnaest, a neki ministri nakon dubinske Plenkovićeve analize njihovih profesionalnih kapaciteta te bi li mu i po kojoj osnovi mogli predstavljati reputacijski rizik.

Nakon što je definitivno odlučio da se s Miroslavom Škorom ni bilo kojim drugim predstavnikom Domovinskog pokreta neće vidjeti niti započeti bilo kakvu diskusiju o postizbornoj suradnji, Plenković je u svom najužem suradničkom krugu najavio da će Gordan Jandroković sasvim sigurno ostati predsjednik Sabora, a potom i tko su zasad jedini sigurni ministri u njegovoj budućoj vladi. To je, recimo, na funkciji ministra zdravstva Vili Beroš, koji je u desetoj izbornoj jedinici, ali i uopće, osvojio najveći broj preferencijskih glasova – do ponedjeljka ujutro njih 35.678. Potom bi u vladi na mjestu potpredsjednika i ministra unutarnjih poslova trebao ostati Davor Božinović, koji je i inače godinama jedan od Plenkovićevih najkapacitiranijih i najpovjerljivijih suradnika.

Njima dvojici popularnost je dramatično porasla zbog načina na koji su se, kao ključne osobe nacionalnog kriznog stožera, ponašali tijekom izbijanja pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Zatim se kao izvjesni ministar za europske i vanjske poslove i u novom sazivu vlade spominje Goran Grlić Radman. Jednako tako, na mjestu ministrice kulture trebala bi ostati Nina Obuljen Koržinek. Njen kontinuitet na spomenutoj funkciji u Plenkovićevu najužem krugu smatraju značajnom porukom, kako biračkom tijelu HDZ-a tako i široj javnosti, koja je bila prilično uznemirena najavama da bi u potencijalnoj desnoj koaliciji na to mjesto pretendirao Zlatko Hasanbegović – što je, kao i za njegova ranijeg mandata na toj funkciji, moglo poslati razne neželjene poruke o skretanju Plenkovićeve administracije s centrističkih, natrag na tvrdo desno revizionističke pozicije. Izgledne šanse za ministarske funkcije imaju još i Zdravko Marić te Tomislav Ćorić, ali još nije sasvim jasno za koje resore.

Visoki politički izvor blizak Plenkoviću o tomu je za Nacional izjavio:

„Uoči izbora Plenković nikome nije dao jasan signal kakve su mu šanse u drugom sazivu njegove administracije, jer nije htio stvarati nervozu u vlastitim redovima. Ali kako je i sam najavio da će reducirati broj ministarstava, neki će sigurno ostati bez funkcija. Izvjesno je da će se spojiti ministarstva pravosuđa i uprave. Ministarstvo državne imovine moglo bi promijeniti status u neku vrstu agencije. Neka će se ministarstva spojiti. A u nekim će se situacijama dodatno sagledati kakvi su kapaciteti kandidata koji su već obnašali ministarske funkcije. Jer sada bi hrvatska javnost trebala upoznati pravog Andreja Plenkovića, koji je kao izborni pobjednik na štihu da ovoj administraciji da svoj pečat, u punom smislu te riječi. Bit će utoliko i puno više osvježenja, naročito na razinama državnih tajnika, ali i šefova uprava nekih državnih tvrtki. A tu je dosad imao prilično svezane ruke radi klijentelističke hobotnice među vlastitim redovima, prvenstveno iz miljea tvrdog desnog krila s kojim se obračunao na unutarstranačkim izborima.“

 

 

‘S Domovinskim pokretom uopće ne planiramo diskutirati. HDZ ih neće razbijati. Ali oni bi se vrlo vjerojatno mogli sami podijeliti. Neki od njih žele na vlast, a možda će se i sami ponuditi’, kaže izvor

 

 

Prema tvrdnjama visokog političkog izvora bliskog vrhu HDZ-a, Plenković parlamentarnu većinu planira osigurati uz pomoć osmero saborskih zastupnika nacionalnih manjina, kao i Radimira Čačića i Predraga Štromara, saborskih zastupnika Reformista i HNS-a. S njihovom potporom planira se vrlo brzo zaputiti predsjedniku Zoranu Milanoviću po mandat za sastavljanje vlade.

Ali će tijekom perioda od mjesec dana pričekati sve signale koji će mu eventualno pristići s ostatka političke scene. Njemu blizak izvor tvrdi kako je nije isključeno da bi se podršci saborske većine mogli pridružiti Silvano Hrelja, koji se pojavio kao kandidat Restart koalicije u osmoj izbornoj jedinici zastupajući interese umirovljeničke populacije. Ali isto tako i Lazar Grujić ispred Stranke umirovljenika, koji se na izborima pojavio na listi s Domovinskim pokretom. Grujić je dosad bio partner Ljube Jurčića, Milana Badića, SDP-a, a javno je hvalio i Jadranku Kosor. U Plenkovićevu užem suradničkom krugu procjenjuju da bi u periodu od mjesec dana, a lako moguće i znatno prije, mogli dogurati do relativno komforne saborske većine od 82 mandata. Naročito im odgovara to što im nitko iz Domovinskog pokreta nije nužan za sastavljanje saborske većine. O tomu visoki politički izvor iz HDZ-a kaže:

„S Domovinskim pokretom uopće ne planiramo diskutirati. HDZ ih neće razbijati. Ali oni bi se vrlo vjerojatno mogli sami podijeliti. Neki od njih žele na vlast, a možda će se i sami ponuditi. Ako do toga dođe, dobro, a ako i ne dođe, ne mogu ničime ucjenjivati. Za njih dolazi vrijeme raznih pritisaka. Kao prvo, bit će zanimljivo pratiti kako će se ponašati njihovi pozadinski financijeri, koji su vrlo vjerojatno računali da će zapasati određena područja utjecaja. Njihovi politički saveznici jačat će svoje stranke. Škoro će stvoriti vlastitu stranku, a oni će mu reći kako oni svoje već imaju. I tu kreće za Škoru ključni izazov – osigurati svoju svrhu političkog postojanja, ne budu li blizu vlasti. Za njih utakmica političkog profiliranja tek počinje, dok, primjerice, Most više ne bi trebao imati takvih problema.“ Ni najveći optimisti iz Plenkovićeve blizine prije izlaska na birališta nisu predviđali da bi HDZ mogao osvojiti više od 60 saborskih mandata. Naročito jer su značajno varirala predviđanja različitih agencija za istraživanje javnog mišljenja. U Plenkovićevu krugu počeli su jutro nakon izborne pobjede isticati da su upravo završna sučeljavanja Plenkovića i Davora Bernardića, po svemu sudeći, značajno utjecala na izborni fijasko Restart koalicije, ali i da se ključnim pokazuje to što je izbornu pobjedu HDZ ostvario i nad svojom opozicijom s tvrdo desno orijentirane političke scene. Pa sada ističu kako je to pokazatelj ispravnosti Plenkovićeva temeljnog političkog opredjeljenja da svoj politički profil gradi na centrističkoj politici.

Međutim, Nacional je još u drugoj polovici lipnja otkrio i još neke ključne odrednice Plenkovićeve lukave taktike kojom je uspio osigurati pobjedu HDZ-a na izborima. Glavna odrednica te taktike bila je stavljanje u prvi plan nove HDZ-ove desnice čiji je glavni zadatak vratiti povjerenje dijela birača HDZ-a koji su se okrenuli Miroslavu Škori – zapravo, preoteti Škori glasove koje je on već uklopio u svoju izbornu matematiku.

U toj bitki Plenković je koristio i potencijale ljudi koji su se svojedobno bili okrenuli protiv njega, poput Davora Ive Stiera i Mire Kovača, protivnika iz nedavne unutarstranačke kampanje, ali i ljudi koji nikada do sada nisu bili na listama HDZ-a, poput povjesničara Ive Lučića ili vukovarskog branitelja Ante Deura, savjetnika bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Da je Plenković u tom smislu pucao iz svih oružja i sklopio svojevrsni pakt s dojučerašnjim najvećim neprijateljima, postalo je jasno kad se pokazalo da se u pozadini u kampanju čak bio uključio i Mate Radeljić, bivši savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, i to pomažući Plenkoviću. Osim toga, Plenković je u stranku vratio Miljenka Manjkasa, nekadašnjeg savjetnika za medije iz vremena Tomislava Karamarka. To se posve jasno vidjelo kada se Manjkas u izbornoj noći pojavio uz samog Plenkovića u trenutku kada je uže vodstvo stranke trijumfalno izišlo među svoje pristalice u otvorenom atriju Arheološkog muzeja u Zagrebu. Možda je upravo na Manjkasa Plenković mislio kada je javno izrazio zahvalnost i onima koji su mu pružili medijsku podršku.

Sve to pokazalo je da je Plenković tijekom kampanje računao na podršku HDZ-ove desnice, ali ujedno i gradio percepciju da je riječ o novoj HDZ-ovoj desnici koja bi se trebala posve razlikovati od one kakvu je ranije velikim dijelom preuzeo od svog prethodnika na čelu HDZ-a Tomislava Karamarka.

 

 

Plenković se profilirao kao političar koji je ustvrdio da kod njega nema nedodirljivih, a afere zbog kojih su vladu napustili brojni ministri pripisivale su se nekom starom HDZ-u s čijim se korijenjem obračunavao

 

 

Jedna od ključnih pogreški, koju je u jednom intervju priznao i sam Plenković, bila je što je na prethodnim izborima na liste stavio ljude poput Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Time je zapravo u startu od sebe i HDZ-a odmaknuo dio umjerenih birača, a ovima dao prostora da mogu govoriti da je na krilima njihovih glasova Plenković osvojio vlast. Riječ je o ljudima koji su izvorno u ideološkom smislu bili puno desnije od HDZ-a, ali ih je Karamarko prvo lansirao u središte političke arene promijenivši potpuno diskurs HDZ-a, a Plenković ih je onda u prvom naletu preuzeo. Jedan od glavnih protagonista te scene bio je Zlatko Hasanbegović, a sada su se i on i većina ljudi koje je Karamarko s krajnje desnice uveo u HDZ, priklonili Škorinom timu.

Sada su ovi izbori definitivno pokazali da su birači HDZ-a skloni stranci bez radikala te da im zapravo ne odgovaraju ljudi koji i HDZ i Hrvatsku neprestano žele vezati za teme iz prošlosti i profitirati na pitanjima poput “ZDS” i ostalima. Šaljući tijekom kampanje poruku da stranku želi očistiti od radikalizma, Plenković si je osigurao širu podršku i javnosti i nekih od partnera s kojima je i do sada bio u koaliciji.

Izvor blizak Plenkoviću navodi da će se on u drugom mandatu nastojati još čvršće pozicionirati u području umjereno desnog centra, ali i modernog suverenizma. Pod modernim suverenizmom podrazumijevaju njegovu ambiciju da se bori za što je više moguće financijske pomoći EU-a, da insistira na očuvanju vanjskih granica EU-a, ali i da se suprotstavlja uvođenju rigidnih antimigrantskih mjera poput podizanja bodljikavih žica na granicama, da kvalitetno i uravnoteženo vodi hrvatsku vanjsku politiku te da sa susjedima umije kompetentno i predano rješavati otvorena pitanja, bez obzira volio ih on ili ne.

Navodi i kako su upravo te njegove preferencije, kao i osobni imidž, presudili kada je u pitanju tako uvjerljiva pobjeda na izborima.

 

 

Ostanak ministrice kulture poruka je biračkom tijelu HDZ-a i široj javnosti koja je bila uznemirena najavama da bi u potencijalnoj desnoj koaliciji na to mjesto pretendirao Zlatko Hasanbegović

 

 

O tomu taj izvor kaže:

„Plenkovića su neki, zbog količine afera koje su pratile njegov mandat, već nazvali teflon političarom. Ali nije slučajno da te afere na njega nisu ostavile značajni trag. On se jasno profilirao kao političar koji je ustvrdio da kod njega nema nedodirljivih, a afere koje su izbijale i zbog kojih su svoje pozicije napustili brojni ministri, pripisivale su se često nekom starom HDZ-u s čijim se korijenjem on krenuo obračunavati. Pa te okolnosti mogu pojasniti i za mnoge sporu dinamiku razračunavanja s unutarstranačkim klijentelistima. On je tek pobjedom na ovim izborima ostvario i ključnu trajnu pobjedu nad onom strujom koju je hametice porazio na unutarstranačkim izborima. Jer da nije pobijedio na ovako uvjerljiv način, oni bi se vratili kao spasitelji. Ovako od toga neće biti ništa, ali sad se sva kadrovska rješenja i strateški potezi pripisuju isključivo Plenkoviću. Pa ne čudi što planira prodrmati vlastitu administraciju. On će u tom smislu nastojati istaknuti i afirmirati vrsne stručnjake, poput ekipe koja se na početku pandemije koronavirusa pokazala izuzetno kompetentnom.“

Iz Plenkovićeva najužeg kruga navode da se on u drugom mandatu planira još čvršće afirmirati unutar EU-a. Smatraju da će, bez obzira na natezanja, uspjeti osigurati značajnu financijsku podršku Hrvatskoj u vrijeme nadolazeće recesije i suživota s koronavirusom te da je upravo ta očekivana financijska pomoć motivirala dio biračkog tijela da odabere poznate nositelje vlasti kao svojevrsni kontinuitet onoga što je Plenković u kampanji definirao kao politiku sigurnosti.

 

Komentiraj