EKSKLUZIVNO: Kako DSV izvodi prljavi manevar da pomogne HDZ-u blokirati izbor Dobronića na čelo Vrhovnog suda

Kandidata predsjednika Zorana Milanovića DSV mjesecima nije informirao o prijedlogu da protiv njega pokrene stegovni postupak, dokumente o postupku skriva, navodi da je javnost isključena iz postupka, ali HDZ prikuplja o slučaju dodatne informacije. Od koga će ih dobiti?

EKSKLUZIVNO: Državno sudbeno vijeće tajnom podlom operacijom sudjeluje u opstrukciji Milanovićeva kandidata za predsjednika Vrhovnog suda

Ovoga tjedna trebala bi u Saboru biti donesena odluka o sudbini suca Radovana Dobronića kojeg je predsjednik Zoran Milanović predložio za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske. On je prošlog tjedna četiri sata odgovarao na pitanja članova saborskog Odbora za pravosuđe, poznato je da će on u Saboru dobiti podršku oporbe, ali kako će se o njemu izjasniti zastupnici vladajuće većine još nije obznanjeno. Nacional je otkrio da je u tijeku tajna podla operacija da se proizvedu pravni argumenti koji bi tim zastupnicima bili opravdanje da glasaju protiv Dobronića. U tome ključnu prljavu ulogu ima Državno sudbeno vijeće koje skriva to što radi, čak i od samog Dobronića, iako bi on po prirodi stvari to morao znati. Ono nastoji maksimalno izdramatizirati priču o stegovnom postupku protiv Dobronića, za koji sam Dobronić uopće nije znao da se vodi.

Nacional je istražio sve okolnosti tog slučaja koje otkrivaju da dio DSV-a funkcionira kao dekadentna pravosudna oligarhija za koju je sudac Marin Mrčela, drugi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, prošli tjedan naprosto ustvrdio da ne postoji. Međutim, okolnosti stegovnog postupka koji je pokrenut protiv Dobronića demantiraju to Mrčelino uvjerenje. I pokazuju da je ta proizvoljna arbitrarnost u dinamici postupanja, koju si DSV može priuštiti bez ikakvih posljedica, itekako komplementarna s političkim interesima HDZ-a koji na slučaju imenovanja predsjednika Vrhovnog suda angažirano radi na ograničavanju ustavnih ovlasti njima oporbenog predsjednika države. A u tome je obilato koristio i politički uvjetovano ponašanje svojih pulena unutar Ustavnog suda.

Proizvoljna arbitrarnost DSV-a u dinamici postupanja u slučaju suca Dobronića, koju si DSV može priuštiti bez ikakvih posljedica, komplementarna je s političkim interesima Plenkovićeva HDZ-a koji u slučaju imenovanja predsjednika Vrhovnog suda angažirano radi na ograničavanju ustavnih ovlasti njima oporbenog predsjednika države Zorana Milanovića. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Tu političku manipulaciju dodatno je osvijetlilo iscrpljujuće, četverosatno prošlotjedno ispitivanje Radovana Dobronića pred saborskim Odborom za pravosuđe. Tada se iznova pokazalo da je utjecaj HDZ-a na saborsku većinu i dalje prepreka na putu njegova izbora i to nominalno upravo zbog tog stegovnog postupka.

Državno sudbeno vijeće se u stegovnom postupku protiv Radovana Dobronića ponaša arbitrarno, dozira informacije i lakonski oteže s njegovom provedbom, iako je pokrenut još u listopadu 2020.

Nije donijeta ni odluka Državnog sudbenog vijeća. Dobronić o tome nije imao pojma, kako sam objašnjava, sve do trenutka dok prije desetak dana nije postao ozbiljan kandidat za izbor čelne osobe sudbene vlasti u Hrvatskoj.

Državno sudbeno vijeće se u stegovnom postupku protiv suca Radovana Dobronića ponaša arbitrarno, dozira informacije i lakonski oteže s njegovom provedbom, a iako je pokrenut još u listopadu 2020., nije donijeta nikakva odluka. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prema Nacionalovim izvorima, očito se radi o smišljenoj opstrukciji Dobronićeva izbora pokušajem njegove profesionalne diskvalifikacije, na što je on suvereno odgovorio svojim nastupom pred saborskim Odborom i pred očima hrvatske javnosti u izravnom televizijskom prijenosu na dvjema televizijama: regionalnoj televiziji N1 i HTV-u. Zbog te opstrukcije, prema ovim Nacionalovim izvorima, i dalje je ostalo upitno hoće li Dobronića na plenarnoj sjednici u Saboru i nakon očitovanja Odbora za pravosuđe podržati i potrebna većina saborskih zastupnika. To je prepreka koja još stoji na putu Dobronićeva izbora, a o njoj odlučuje premijer Andrej Plenković kao predsjednik HDZ-a, pa stoga i kontrolor zastupničke većine u Saboru.

Nacional je zato istražio kako se moglo dogoditi da je protiv Dobronića bio pokrenut stegovni postupak, a da on sam nije bio upoznat s tom za njega važnom činjenicom. Pažljivijim iščitavanjem odgovora koje je Nacional dobio iz dviju za to relevantnih institucija pokazalo se da je to moguće. To je postalo razvidno iz odgovora Nine Radića, predsjednika Trgovačkog suda kao odgovorne osobe suda na kojem radi sudac Dobronić. Zatim iz odgovora Državnog sudbenog vijeća. Pokazalo se da je to ipak bilo moguće, kako je i potvrđeno u službenoj prepisci Nacionala s Državnim sudbenim vijećem i Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Sudac Radovan Dobronić tvrdi da nije imao pojma o tome da je DSV protiv njega još u listopadu 2020. pokrenuo postupak, sve dok nije postao kandidat za predsjednika Vrhovnog suda

O tome sudac Dobronić kao zainteresirana strana, kako tvrdi sam Dobronić, nije imao pojma sve donedavno, iako je taj stegovni postupak bio pokrenut još u listopadu prošle godine. U odgovoru Nacionalu, uz završnu napomenu da ne može „komentirati izjave o saznanju za pokretanje disciplinskog postupka imenovanog suca“, a taj imenovani sudac je Dobronić, Nino Radić, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu pojašnjava da je „u izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske predanom Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti u 2020. godini, na listu 145, eksplicite navedeno da je protiv 2 suca Trgovačkog suda u Zagrebu podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti“. „Temeljem navedenog, razvidno je kako su svi u Republici Hrvatskoj mogli pročitati da je protiv 2 suca Trgovačkog suda u Zagrebu pokrenut stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem“, objašnjava u odgovoru Radić. Da bi to saznao, sudac Dobronić trebao je samo pročitati izvješće Vrhovnog suda na internetskim stranicama Sabora, kako sugerira Nino Radić. No u tom izvješću ipak ne piše da je protiv Dobronića bio pokrenut stegovni postupak, nego samo da je bio „podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka“.

Pokazalo se da predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić nije ‘kolegijalno obavijestio’ suca Radovana Dobronića da je protiv njega bio pokrenut stegovni postupak. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Ono, međutim, što je sudac Dobronić mogao znati bio je podatak koji također navodi Nino Radić, a to je da je „primio rješenje kojim se utvrđuje da nije ispunio sudačku obvezu za 2019. godinu, jer je Okvirna mjerila ispunio sa 71,72%“, a ne predviđenu normu od 80% riješenih predmeta. Protiv tog rješenja Dobronić je bio uputio i prigovor Visokom trgovačkom sudu, a pred saborskim Odborom za pravosuđe objasnio je i u čemu je bio problem oko ispunjavanje te norme u 2019. “O tom postupku nisam obaviješten. To su mi tek novinari javili. Radi se o tome da mi se te 2019. kaže da nisam postigao tih 80 posto nego manje. To je sustav te postojeće metodologije i ja u toj godini sam manje-više radio, bavio sam se ili starijim predmetima, bilo je dosta žalbi i revizija, a dobio sam dosta spisa drugih sudaca koji se vode kao riješeni, a kad se bavite njima to vam se ne prizna. To sam saznao tek kad sam vidio ta rješenja i kako se to obračunava”, rekao je prošloga četvrtka sudac Dobronić i pred saborskim zastupnicima u Odboru za pravosuđe.

Kao vanjski član Odbora u obranu suca Dobronića otvoreno je stala i bivša Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević, sveučilišna profesorica kazneno procesnog prava ukazujući na propuste u proceduri pokretanja stegovnog postupka protiv Dobronića.

Profesorica Zlata Đurđević, bivša Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, ukazala je na propuste u proceduri pokretanja stegovnog postupka protiv suca Dobronića. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Evo što je o tome na saborskom Odboru prošloga četvrtka rekla profesorica Đurđević: „Kada bismo poštovali zakonske odredbe i odmah formirali istražno povjerenstvo i u roku od 15 dana zakazali raspravu i u toj raspravi donijeli odluku, situacija bi danas bila posve drukčija. Ono što vidimo je da suci u Hrvatskoj nemaju pravo na obranu, nemaju pravo biti obaviješteni da je protiv njih pokrenut stegovni postupak. Vodi se neki tajni, inkvizitorni postupak koji se onda koristi u ovakvim prilikama“. Potom je upitala suca Dobronića „doživljava li to kao određeni oblik kontrole i kršenja neovisnosti sudaca ako se na takav način postupa, a nismo vidjeli da je uslijedila reakcija Udruge sudaca“. Uslijedio je i set retoričkih pitanja Zlate Đurđević: „Kako je moguće da se jednom sucu ne kaže da je protiv njega pokrenut stegovni postupak? Kako je moguće da se radi u tajnosti i da se krše odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o DSV-u?“. „U ZKP-u policija je dužna u roku od 6 mjeseci obavijestiti okrivljenika, a iz vašeg slučaja vidjeli smo da to ne vrijedi za naše suce“, na kraju je poručila Zlata Đurđević sucu Dobroniću i hrvatskoj javnosti.

Vidimo da suci nemaju pravo na obranu i biti obaviješteni da je protiv njih pokrenut stegovni postupak. Vodi se tajni, inkvizitorni postupak koji se onda koristi u ovakvim prilikama’, rekla je Zlata Đurđević

A da je to sve moguće nad čime se čudila profesorica Đurđević dokazao je i odgovor koji je Nacional dobio od Državnog sudbenog vijeća, a potpisala ga je tajnica DSV-a Dijana Rožić Frlan. Tako u tom odgovoru Nacionalu DSV eksplicite navodi da Državno sudbeno vijeće ne obavještava suce da je protiv njih pokrenut stegovni postupak. Evo što je o tome napisala tajnica DSV-a:

„Državno sudbeno vijeće formalno ne obavještava stegovno prijavljene suce o pokretanju stegovnog postupka protiv njih već kad počne postupak sudac dobije zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Dakle, ne postoji propisana obveza prethodnog obavještavanja niti od strane Državnog sudbenog vijeća niti od strane predsjednika suda, ali po našem saznanju većina predsjednika kolegijalno obavijesti suca da je pokrenut stegovni postupak“.

Državno sudbeno vijeće funkcionira kao dekadentna pravosudna oligarhija za koju je sudac Marin Mrčela, drugi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, prošloga tjedna ustvrdio da naprosto ne postoji

U slučaju suca Dobronića pokazalo se da predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić nije „kolegijalno obavijestio“ suca da je protiv njega bio pokrenut stegovni postupak. To je razvidno i iz Radićeva odgovora Nacionalu jer se taj podatak mogao eventualno saznati na internetskim stranicama Sabora. Ali ne da je pokrenut stegovni postupak na DSV-u, nego samo da je upućen „zahtjev za pokretanje stegovnog postupka“. Nacionalu je ovaj put ipak precizno navedeno kada je protiv suca Dobronića pokrenut stegovni postupak. „Obavještavamo Vas da je pred Državnim sudbenim vijećem protiv suca Radovana Dobronića 1. listopada 2020. pokrenut stegovni postupak zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti iz članka 62. stavak 2. točka 1., u svezi sa stavkom 3. točka 3. istog članka Zakona o Državnom sudbenom vijeću, zbog osnovane sumnje da je sudac, u jednogodišnjem razdoblju, bez opravdanog razloga, donio manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca (ispunio je 71.72 % norme), a navedeni postupak je u tijeku“, stoji u odgovoru Državnog sudbenog vijeća.

Nacional je tražio od DSV-a da mu dostavi i službenu odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv suca Dobronića kao vjerodostojan dokaz o pokrenutoj proceduri, ali taj nam je dokument ostao uskraćen uz sljedeće obrazloženje: „Nismo Vam u mogućnosti dostaviti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka s obzirom na to da je u stegovnom postupku javnost isključena (članak 10. stavak 4. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća)“.

Okolnosti stegovnog postupka koji je pokrenut protiv suca Dobronića i koji je DSV nezakonito otezao demantiraju uvjerenje Marina Mrčele da u Hrvatskoj ne postoji pravosudna oligarhija. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Komentiraj