EKSKLUZIVNO IZ MOSTARA: Stari most su obnovili Hrvati, Talijani i Turci

Objavljeno u Nacionalu br. 452, 2004-07-13

Svečana ceremonija otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru održat će se 23. srpnja, a najavljeni su dolasci brojnih državnika i VIP gostiju: Nacional ekskluzivno donosi razgovore s ključnim ljudima u obnovi i snimke najsuvremenije rasvjete mosta

Radovi na obnovi Starog mosta u Mostaru, koji su započeli prije pet godina, bliže se kraju. Svečana ceremonija otvaranja rekonstrukcije kompleksa Starog mosta sa srednjovjekovnim kulama Tarom i Halebijom, i pet pripadajućih objekata koje s mostom čine cjelinu, održat će se 23. srpnja ove godine. Na toj se svečanosti, prema službenim najavama, očekuje velik broj državnika i gostiju. Među njima i američki predsjednik Bush, generalni tajnik OUN-a Koffi Anan, talijanski premijer Berlusconi, princ Charles i mnogi drugi. Otvaranje obnovljenog Starog mosta događaj je kulturne, političke i gospodarske važnosti ne samo za BiH, nego za cijelu regiju. Stari most je međunarodni projekt u kojem je sudjelovao velik broja stručnjaka, tvrtki, institucija i organizacija iz više europskih država, među njima i iz Hrvatske.

“Obnovu Starog mosta vodi Grad Mostar, odnosno agencija Project Coordination Unit (PCU). Glavni savjetnik projekta je UNESCO, a investitori Svjetska banka i Grad Mostar”, kazao nam je zamjenik direktora PCU-a i projekt menadžer obnove Tihomir Rozić. Rozić ističe da je obnova mostarskog Starog mosta presedan, prvi slučaj da se Svjetska banka uključila u projekt obnove kulturne baštine i osigurala novac za rekonstrukciju graditeljskog naslijeđa. To je projektu dalo posebnu težinu, pa su, zahvaljujući odličnoj koordinaciji PCU-a, svi izvođači radova i stručni nadzor na rekonstrukciji od 2002. do 2004. godine odabrani međunarodnim natječajima. Primjerice, glavni izvođač radova na mostu je turska tvrtka ER-BU iz Ankare, specijalizirana za obnovu starih kamenih mostova. Izvođači radova na obnovi kula su Građevinar Fajić, Kara-drvo i HP Investing iz Mostara. Stručni nadzor na obnovi mosta i kula provela je dubrovačka tvrtka Omega engineering na čelu s arhitektom dr. Željkom Pekovićem. Omega engineering je na međunarodnom natječaju dobila i projekt rekonstrukcije kula Tara i Halebija, u sklopu kojega su se provela i daljnja arheološka istraživanja kompleksa Starog mosta. Projekt rasvjete Starog mosta i cijelog kompleksa preuzela je splitska tvrtka Radja rasvjeta koja se bavi projektima osvjetljavanja spomeničke baštine, poput kapelice Sv. Ivana u trogirskoj katedrali. Na osvjetljavanju kompleksa Starog mosta radio je iGuzzinijev najbolji tim arhitekata i dizajnera na čelu s dizajnerom Marcom Giraldijem, šefom Ureda za posebne projekte i Lucianom Verdenellijem, vodećim menadžerom za Europu. Dizajneri iGuzzinija osvjetljavali su, između ostalog, Grand Louvre u Parizu, muzej Galerrie Borghese u Rimu, kompleks egipatskih piramida u Luxoru i drevne Pompeje.

“Međunarodni ekspertni tim je prihvatio sve radove, pa je Stari most s kulama i jezgra Starog grada Mostara predložena za uvrštavanje na listu UNESCO-ove svjetske spomeničke baštine najviše kategorije”, kazao nam je Tihomir Rozić. Grad Mostar sklopio je sa Svjetskom bankom ugovor o financiranju obnove mosta, kula Tare i Halebije i popratnih građevina s obje obale Neretve. Obnova svih tih objekata po njihovom dovršenju stajat će 15 milijuna dolara. Dosad je prikupljeno 13,5 milijuna dolara, a kad grad Mostar , koji je preuzeo tu obvezu, prikupi sav novac, bit će završeni i objekti pomirenja hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda u Mostaru. Riječ je o zgradi HKDU “Napredak”, o Vakufskim dvorima i Vladikinom dvoru.

“Grad Mostar je po vrlo povoljnim uvjetima za obnovu kompleksa Starog mosta uzeo zajam od Svjetske banke u iznosu od 4 milijuna dolara s počekom 10 godina i rokom otplate na 25 godina uz kamatu 1,5 posto”, objašnjava zamjenik direktora PCU-a Tihomir Rozić. Nakon što koncem 2004. godine isteknu ugovorne obveze o petogodišnjoj obnovi mosta, o cijelom će se kompleksu brinuti Agencija za upravljanje Starim mostom i starim mostarskim gradom. “Uz Svjetsku banku, posebnu ulogu u obnovi Starog mosta odigrali su donatori. Italija je donirala 3 milijuna dolara, Nizozemska 2 milijuna dolara, Turska i Banka za obnovu i razvoj Vijeća Europe po 1 milijun dolara te Hrvatska 600.000 dolara. Francuska je donirala tehničku opremu i pripremu izrade projektne dokumentacije obnove mosta”, kazuje Rozić. On napominje da su izgradnji mosta prethodile tri godine istražnih radova o stanju konstrukcije i sanacije temeljnog tla, geološka istraživanja Conexa iz Mostara i Yeralfi Armacilika iz Istanbula te izrada glavnog projekta Starog mosta koju je izradila tvrtka General Engineering iz Firence s glavnim projektantom arhitektom Manfredom Romeom. Usporedo s projektiranjem odvijala su se laboratorijska ispitivanja tradicijskih materijala, kamena, morta i metala koji su rabljeni u gradnji Starog mosta koju je provodio geotehnički institut LGA iz Nurnberga.

Hrvatska je donirala sačuvani fotogrametrijski snimak bez kojeg ne bi bilo ni General Engineeringovog glavnog projekta. Samo se uz fotogrametrijski snimak mogla napraviti najpreciznija rekonstrukcija luka Starog mosta, u kojeg je, upornim radom turskih, i nadzorom korčulanskih klesara, istom metodom kao u Hajrudinovo vrijeme, ponovno ugrađeno 1088 kamenih elemenata u 111 redova, potpuno istovjetno starim dijelovima mosta. Dakle, kao i u vrijeme graditelja mosta Hajrudina, na mostu je osim turskih klesara tvrtke ER-BU iz Ankare bio i nadzornik iz Korčule. “Naime, na izgradnji mosta 1566. godine radili su i klesari koje je tada, kao dokaz prijateljstva, poslala Dubrovačka Republika”, naglašava Tihomir Rozić. Rekonstruirani Stari most je potpuno identičan srušenom Starom mostu. Raspon luka mu je 28,75 metara, širina 3, 5 metara, prosječna debljina 0,8 metara. Pješačka staza na mostu ima uspon i pad od gotovo 20 posto.

“Posebnost konstrukcije Starog mosta je nesimetričnost obala koja je prouzročila odstupanja na sjevernom i južnom pročelju. Zahtjev za ponavljanjem iste vitopere plohe dodatno je usložnjavao rekonstrukciju”, naglasio je arhitekt dr. Željko Peković, glavni konzervator i projektant kula Tara i Halebija, vlasnik Omega Engineeringa iz Dubrovnika, koji je u suradnji s dr. Blažom Gotovcem, profesorom Građevinskog fakulteta iz Splita, provodio stručni nadzor izgradnje obnovljenog mosta. “Provedena su detaljna istraživanja materijala na ostacima konstrukcije i originalnim blokovima kamena izvađenim 1997. godine iz Neretve. Mali broj tih blokova ugrađeni su u novi rekonstruirani most jer su zbog dugog stajanja u vodi bili loši da bi se mogli upotrijebiti u nosivim dijelovima konstrukcije”, objasnio nam je dr. Peković. “U samom luku Starog mosta ugrađeno je svega pet originalnih redova kamena iz 1566. godine”, dopunio je Tihomir Rozić.

Omega Engineering je tvrtka koja je obnovila povijesnu jezgru Dubrovnika, primjerice, kulu Revelin, Most od Ploča, rekonstruirala Orlandov stup, brojne crkve i samostane na dubrovačkom području. U suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita s obje strane Neretve provedena je sondaža arheoloških istraživanja. Od ožujka 2003. godine iskopano je 18 sondi. Arheološkim istraživanjima je utvrđeno da su na mjestu današnjeg kamenog mosta postojala još dva drvena mosta: jedan konzolni drveni most, koji je prethodio Starom mostu, i čija je konstrukcija služila kao pomoćna platforma Hajrudinovim graditeljima, jer su njegovi ostaci pronađeni u upornjacima Starog mosta”, ističe arhitekt Željko Peković.

“Osim toga, pronađeni su dokazi o postojanju još jednog visećeg drvenog mosta. Naime, kule Tara i Halebija, starije su od Starog mosta i izgrađene su u najužem presjeku Neretve, što je očigledno bila najpovoljnija lokacija za premošćivanje. Kule su imale višestruku namjenu. Primjerice, kapetan Halabija, po kojem je jedna od kula dobila ime, je od 1680. do 1695. godine pregradio i nadogradio prekrivenu karaulu u kojoj se smjestila posada kule”, kazuje profesor Peković, član UNESCO-ove međunarodne komisije za obnovu starog grada u Dubrovniku i član nacionalne komisije ICOMOS.

“Odmah smo shvatili da je projekt Starog mosta neobično značajan. Prvenstveno zbog povijesnog i simboličkog značaja samog prostora, čija rasvjeta treba naglasiti njegovu ljepotu, a da pritom ne ugrozi okolinu”, istakao je Marco Giraldi, vodeći svjetski dizajner svjetla i voditelj tima Posebnih projekata iGuzzinija, jedne od najvećih europskih tvrtki na ovom području koja je uspjela svoja rasvjetna tijela postaviti na svim prestižnim svjetskim urbanim središtima, muzejima, komercijalnim prostorima, arheološkim lokalitetima i spomenicima kulture nulte kategorije širom svijeta.”Nekoliko puta je tim iGuzzinijevih stručnjaka pregledao gradilište mosta i sastavio projekt rasvjete koja ne smije biti dominantna, a treba naglasiti povijesni i arhitektonski značaj objekta. Poštivali smo vizije i zahtjeve konzervatora i arhitekata koje smo nastojali nadopuniti s desetogodišnjim iskustvom našeg Projektnog ureda na osvjetljavanju spomeničke baštine. Najvažnije je bilo naglasiti luk mosta”, kazao je Marco Giraldi, koji je završio studij Belle Art u Macerati. On kao dizajner u iGuzzini-Illuminazione radi već šesnaest godina te surađuje na raznim projektima s arhitektima međunarodne reputacije, poput Luigi Massonija, Bruna Gecchelina, Renza Piana i Piera Castigliana.

Kod osvjetljavanja Starog mosta javio se problem. “Zbog podizanja razine Neretve i pristupa montaži rasvjetnih tijela zbog udaljenosti trebalo je dizajnirati novi proizvod koji će na velikoj udaljenosti stvoriti željeni efekt i neće stvarati odbljesak u očima prolaznika. Tako smo na Starom mostu koristili potpuno novi iGuzzinijev proizvod, lampu maxiwoody, a za ovaj su most korištene i posebne blende protiv blještavila. Na našem posljednjem velikom projektu osvjetljavanja drevnih Pompeja naišli smo na sličnu situaciju”, naglasio je Marco Giraldi.
“Osim diskretne rasvjete mosta trebalo je osvijetliti i kule koje je trebalo naglasiti kao sastavne dijelove mosta”, ističe Tihomil Radja čija se tvrtka Radja rasvjeta, hrvatski partner iGuzzinija, nakon postavljanja javne rasvjete Hvara, Jelse, marine Tribunj i Primošten, projekta rasvjete aerodroma Split, zgrade HGK-a i Croatia osiguranja, specijalizirala za osvjetljenje muzeja, katedrala i spomenika najviše kategorije. Konzervator Joško Belamarić je za uređenje kapelice Sv. Ivana u katedrali Sv. Lovre u Trogiru dobio najviše europsko priznanje “Europa Nostra”, u čemu ima velikog udjela i osvjetljenje Radja rasvjete. “U osvjetljavanju kula imali smo drugi pristup te smo igrama svjetla i sjene naglasili njihove plohe. Upotrijebili smo umjerene i ujednačene količine svjetla koje će doprinijeti prepoznavanju kamenog zdanja”, napominje Tihomil Radja. Marco Giraldi dodaje kako nije bila namjera osvijetliti most, nego svjetlom stvoriti ugodnu atmosferu. “Mostar je dobio svoju lijepu noćnu razglednicu. Za razliku od Splita, čiji su prepoznatljivi objekti previše osvijetljeni”, misli Radja. Marco Giraldi i menadžer iGuzzinija Luciano Verdenelli smatraju da svaki projekt ima svoje zahtjeve

Stari most izgrađen je od kamena tenelija, kojega je graditelj Hajrudin dao izvaditi iz kamenoloma Mukoša, nekoliko kilometara udaljenom od Mostara. Kamen za rekonstrukciju mosta 2002. do 2004. godine izvađen je iz tog istog kamenoloma. Za obnovu Starog mosta iz ležišta Mukoša izvučeno je 1250 kubičnih metara, a svaki je blok sustavno ispitivan i tradicionalnim i suvremenim ultrazvučnim metodama. Kriterij kvalitete kamena odredili su geolozi sarajevskog Zavoda za geologiju. Na koncu je odabrano 360 kubičnim metara najkvalitetnijeg materijala, od čega je izrezano 1088 elemenata, dimenzija 40X50X100 cm, za luk i zid mosta, vijence i ogradu. Za popločavanje mosta, prema originalu, korišten je kvalitetni organogeni krečnjak. Od ostalih je materijala korišten tradicionalni vapneni mort i metal. Metalne dijelove izradio je metalurški kombinat Kemal Kapetanović iz Zenice koji su vrlo slični izvornom. Svaki se metalni element nakon gradnje zalijevao olovom. Zbog specifičnosti postupka lijevanja između dva spojena kamena bloka bilo je potrebno izraditi posebne alate. Stotine uzoraka tradicijskog morta ispitano je u laboratorijima IGH u Mostaru i Zagrebu, kako bi se odredila receptura morta.

Sjedište rasvjete iGuzzini je u talijanskoj pokrajini Marche, u mjestu Recanati. Pripada financijskoj grupaciji Fimag na čijem su čelu tvrtke iz grupe iGuzzini, poput Teuco Guzzini i Fratelli Guzzini. Tvrtka ima 17 komercijalnih agencija u Italiji, devet filijala u svim zapadnoeuropskim državama i Hong Kongu te ekskluzivne distributere širom svijeta. “Godine 1995. osnovali smo Centar za studije i istraživanja svjetla, čime se doprinosi proučavanju različitih aspekata svjetla. Naša glavna djelatnost je projektiranje učinkovite uporabe svjetla, a to ne znači samo proizvesti predmete koji osvjetljavaju. Naša je proizvodnja zasnovana na ulaganjima i tehnološko-proizvodnim inovacijama. Zato je i moguće da rasvjetna tijela iGuzzini osvjetljavaju i show room Ferraria i Concept store Armanija u Hong Kongu te muzej Braubourg u Parizu, Luxor u Egiptu i nizozemski odjel Muzeja Ermitage u Sant Petersburgu te Muzej umjetnosti u Havani. Naša rasvjeta je i na londonskom aerodromu Heatrow i na novom terminalu E aerodroma Charles de Gaulle”, istaknuo je menadžer Lucinao Verdenelli, jako ponosan što je iGuzzini, koji je između ostalog primio i Guggenheimovu nagradu za angažman na području kulture, osvijetlio Stari most.

Komentiraj

Source:Željko Rogošić