U tjednu neizvjesnosti koja će u sljedećim danima eskalirati jasno su vidljive i ekonomske posljedice moguće katalonske neovisnosti. Prve posljedice mogućeg jednostranog proglašenja nezavisnosti bile su vidljive na španjolskoj burzi gdje je, unatoč visokim rezultatima Wall Streeta, glavni selektivni indeks Španjolske IBEX35 u sljedeća tri dana nakon ilegalnog referenduma izgubio čak tri posto

Velike banke i multinacionalne tvrtke napuštaju Kataloniju pred moguće jednostrano proglašenje nezavisnosti. Specijalne jedinice španjolske nacionalne policije opsjedaju strateška mjesta kao što su zračne luke, luke i granice. Stranka Ciudadanos traži od premijera da primijeni članak 155 španjolskog ustava koji bi politički ukinuo Kataloniju, s ciljem da budu sazvani izvanredni regionalni katalonski izbori.

Članak 155 španjolskog ustava predviđa da ako jedna autonomna regija, u ovom slučaju Katalonija, ne udovoljava obvezama koje su nametnute ustavom ili drugim zakonima, i u slučaju da to ozbiljno narušava javni interes Španjolske, onda vlada uz suglasnost apsolutne većine senata može poduzeti potrebne mjere kako bi štitili opći interes. Konkretno, u slučaju da se primijeni članak 155 španjolskog ustava, vlada bi preuzela kontrolu nad Katalonijom koja bi u političko-administrativnom smislu izgubila sve ovlasti. Teoretski, to namjeravaju učiniti samo da bi sazvali nove izbore u regiji, pa bi Katalonija dobila nove zastupnike u parlamentu i novu vladu.

Kralj Felipe VI branio je ustav koji garantira cjelinu zemlje. Premijer Mariano Rajoy tvrdi da je spreman reagirati svim mogućim sredstvima propisanim zakonom, ali ne zna se kada će to učiniti. Šef katalonske policije pod istragom je za neposlušnost i prijeti mu do petnaest godina zatvora. Predsjednik Katalonije Carles Puigdemont mogao bi u utorak jednostrano proglasiti nezavisnost, a ako mu to ne uspije, strahuje da bi i on mogao iza rešetaka. Katalonija je doživjela najveći opći štrajk u svojoj povijesti, a akcija za nezavisnost, protiv nje, kao i one za dijalog i medijaciju nemoguće je prebrojati. Novinar Nacionala proveo je u Barceloni cijeli tjedan nakon referenduma, kada je ozlijeđeno stotine građana, ali i pripadnika policije.

U tjednu neizvjesnosti koja će u sljedećim danima eskalirati vrlo su se jasno vidjele i ekonomske posljedice takvih zbivanja. Prve posljedice mogućeg jednostranog proglašenja nezavisnosti bile su vidljive na španjolskoj burzi gdje je, unatoč visokim rezultatima Wall Streeta, glavni selektivni indeks Španjolske IBEX35 u sljedeća tri dana nakon ilegalnog referenduma izgubio čak tri posto. Najpogođenije su bile velike španjolske banke sa sjedištem u Kataloniji. Banco Sabadell izgubio je gotovo šest posto, CaixaBank pet, a nešto manji pad vrijednosti dionica zabilježile su i BBVA i Santander.

Banka Sabadell brzo je reagirala. Samo četiri dana nakon referenduma prebacili su svoje pravno sjedište iz Barcelone u Alicante. Kako su objasnili, to su učinili da bi bili pod zaštitom koju im daje regulativa Europske središnje banke koja bi, u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Katalonije, postala upitna. Iz Sabadella su poručili da su svi administrativni uredi ostali u Barceloni, a promijenjeno je samo zakonsko sjedište. Burza je na promjenu sjedišta banke Sabadell pozitivno reagirala.

Nakon Sabadella, u petak je magnat bankovne industrije CaixaBank prebacio svoje sjedište iz Barcelone u grad Palma na Mallorci. Kako su objasnili, to neće predstavljati nikakve promjene za njihove zaposlenike koji su ostali u Barceloni. U subotu je na izvanrednoj skupštini gradskog vodovoda Barcelone koji je dio francuske grupacije Suez, također odlučeno da sele pravno sjedište u Madrid.

U subotu je u službenom državnom biltenu Španjolske, koji je isto što i hrvatske Narodne novine, objavljen dekret koji je vijeće ministara Španjolske odobrilo dan prije, a prema kojemu tvrtke mogu ekspresno promijeniti sjedište. Taj dekret omogućava promjenu sjedišta na skupštini tvrtke bez da se sazovu dioničari, što ubrzava proces. Glasnogovornik španjolske vlade objasnio je da “katalonska politika provocira neizvjesnost i nemir, a to je opasno za velike tvrtke”.

Diljem Španjolske šire se WhatsApp poruke koje potiču na bojkotiranje katalonskih proizvoda. Prisustvo policije u Kataloniji i incidenti održavaju vrlo napeto stanje na tržištu, a to je povećano zbog straha da će nezavisnost izbaciti Kataloniju iz eurozone. Mogućnost da se uvedu porez na uvoz i izvoz plaši ljude koji se bave biznisom i stoga su neki od njih odlučili reagirati.

U medijima se špekulira de će početkom tekućeg tjedna slično učiniti niz divova automobilske industrije, kao što su Seat, Nissan a možda čak i Volkswagen. Isto vrijedi za proizvođače šampanjca Freixenet i Codorníu te magnate naftne industrije REPSOL i TESLU. Farmaceutska industrija reagirala je isto i svoj odlazak iz Katalonije već su formalizirale tvrtke Eurona, Oryzon Genomics i Proclinic. “Naš je interes, kao i interes svake druge tvrtke, braniti svoje dioničare i djelatnike”, rekli su iz Oryzon Genomicsa.

Plinska tvrtka Gas Natural Fenosa već je prebacila sjedište u Madrid, a banka Mediolanum službeno se preselila iz Barcelone u Valenciju kako bi osigurali “stabilnu okolinu”. Od ostalih velikih tvrtki, Pronovias, Lidl i Mango jasno su dale do znanja da ne napuštaju Kataloniju, dok se Nestlé i Desigual ne žele izjasniti o budućim potezima.

Na dan kad je prva tvrtka promijenila svoje pravno sjedište iz Katalonije drugdje u Španjolsku potpredsjednik Katalonije Oriol Junqueras izjavio je da tvrtke neće bježati iz Katalonije te da se time prijeti već godinama, a nikad se nije dogodilo. “Katalonija doživljava pravi rekord u stranim ulaganjima i u izvozu”, izjavio je Junqueras.

Svemu tome treba dodati i strah građana koji svoju životnu ušteđevinu imaju u bankama koje imaju sjedište u Kataloniji. U regiji Aragón, nadomak Katalonije, redovi u bankama ovih dana su sve veći. Radi se o katalonskim građanima koji svoju ušteđevinu nose izvan granica svoje regije. Iz banaka su za dnevnik Publico istaknuli da su “ovo izolirani slučajevi, uzimajući u obzir to da banke imaju desetine milijuna klijenata”. Nacional doznaje da je u banku Santander u posljednjih nekoliko dana uplaćeno desetine milijuna eura s računa građana iz banke Sabadell. Financijski izvori tvrde da je broj računa otvorenih proteklih dana diljem Španjolske izuzetno iznad prosjeka.

Budući da su banke i multinacionalne kompanije neophodne za gospodarstvo Katalonije, u političkom smislu mogao bi to biti način moćnika da prave presing na Carlesa Puigdemonta, s ciljem da odustane od svoje namjere jednostranog proglašenja nezavisnosti.

Neizvjesnost situacije negativno utječe i na turizam: Katalonija bilježi smanjenje rezervacija za smještaj, a turisti otkazuju letove za Barcelonu. Potencijalna nezavisnost Katalonije mogla bi donijeti promjene i u svijetu nogometa. Predsjednik La Lige Javier Tebas izjavio je da će klubovi koji podržavaju nezavisnost biti izbačeni iz nje. “Nažalost, mogu zamisliti La Ligu bez nogometnog kluba Barcelona”, dodao je Tebas.

Prema konačnim službenim rezultatima referenduma koji se održao u Kataloniji, preko devedeset posto glasača bilo je za nezavisnost. Glasovalo je 2,2 milijuna ljudi od preko 5 milijuna koji su činili cenzus. Prema procjeni katalonske vlade, oko 770 tisuća ljudi nije moglo glasovati zbog policijske represije. Katalonski zakon o referendumu koji je španjolski ustavni sud suspendirao, predviđa da nezavisnost mora biti proglašena u roku od 48 sati od objave službenih rezultata referenduma. Službeni rezultati objavljeni su u petak, pred vikend. Sjednica katalonskog parlamenta koju sazivaju “stol parlamenta” i “vijeće glasnogovornika” i na kojoj bi Puigdemont mogao, iako po pravilniku ne bi smio, proglasiti nezavisnost, sazvano je za utorak, 10. listopada, u 18 sati.

Carles Puigdemont pojavit će se u katalonskom parlamentu u utorak poslijepodne, na vlastiti zahtjev. Prema članku zakona katalonskog parlamenta kojim je zatražio doći na skupštinu, formalno ne bi mogao zatražiti da njegov parlament jednostrano proglasi nezavisnost jer takav sastanak ne predviđa da parlament može glasati o takvom prijedlogu predsjednika. No nije isključeno da će se to dogoditi jer se ni referendum 1. listopada formalno nije mogao održati zato što je zakon o referendumu koji je katalonski parlament proglasio u rujnu suspendirao španjolski ustavni sud, pa je i održavanje referenduma bilo je suspendirano.

Prvotno je Puigdemont u katalonski parlament trebao doći u ponedjeljak, a članak zakona katalonskog parlamenta kojim je pozvan predviđao je i glasovanje zastupnika. Iz tog razloga, na hitni zahtjev katalonskih socijalista, španjolski ustavni sud ukinuo je sjednicu. U utorak će, barem službeno, Puigdemont parlament obavijestiti o rezultatima referenduma te o namjerama za budućnost. Budući da strahuje da bi španjolska nacionalna policija mogla opet ukinuti ovaj sastanak, čini se da bi ljevičarska stranka CUP mogla organizirati kordon oko katalonskog parlamenta već noć prije Puigdemontova dolaska, isto kako su građani “čuvali” škole od nacionalne policije na sam dan referenduma, kada je osam stotina njih i ozlijeđeno u sukobima.

Deset tisuća nacionalnih policajaca Guardia Civil i Policía Nacional koji su prebačeni iz španjolskih gradova u Barcelonu još nisu otišli, a španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova namjerava ih zadržati u Kataloniji do daljnjega. Neki od njih izbačeni su iz hotela u kojima su odsjedali diljem Katalonije, ali je španjolsko ministarstvo obrane počelo slati krevete, tuševe i kuhinje u napuštene katalonske vojarne da bi im osigurali alternativni smještaj. Nacional neslužbeno doznaje da su oko Katalonije već postavljene specijalne jedinice policije Guardia Civil koje su spremne okupirati zračne luke, luke i granice u slučaju da situacija eskalira jednostranim proglašenjem nezavisnosti u utorak koju bi zatražio katalonski parlament na zahtjev Carlesa Puigdemonta.

Odnosi između Barcelone i Madrida hladniji su nego ikada. “Jedini kontakt koji imamo sa španjolskom vladom bili su pendreci”, rekao je Puigdemont u tjednu nakon referenduma. Pozicije dviju strana potpuno su udaljene. Nema dodirnih točaka, a pogotovo nema razgovora. Nakon referenduma, kralj Felipe VI održao je prvi izvanredni govor narodu u svom mandatu. Stao je, na neki način, uz premijera Rajoya. Osudio je Puigdemontovo kršenje ustava i obranio nacionalne policijske snage čija je akcija bila potrebna da se obrani pravna država. U svom govoru kralj nije spomenuo ozlijeđene. Kraljev govor uživo na televiziji nije bilo moguće slušati jer su zvižduci, automobilske trube i uvrede bile glasnije od televizijskih zvučnika gotovo u svakom baru diljem Katalonije.

Dan nakon govora kralja, javnosti se obratio i sam Puigdemont. U “govoru naciji” u kojemu su svi očekivali da će objaviti kada će jednostrano proglasiti nezavisnost zapravo nije rekao ništa. Spomenuo je da je spreman na pregovore, poručio je kralju da je razočarao i ignorirao milijune Katalonaca i požalio što kralj nije djelovao kao medijator.

Šef regionalne policije Mossos d’Escuadra Josep Lluís Trapero optužen je za neposluh. Mossose se optužuje se da su tjedan dana prije referenduma, kada je privedeno 14 istaknutih članova katalonske vlade bliskih potpredsjedniku Oriolu Junquerasu i kad su građani spontano “napali” sjedište nacionalne policije u Barceloni, kasno reagirali na pozive nacionalne policije i tako favorizirali pobunu građana. Za ovaj prekršaj predviđeno je od četiri do osam godina zatvorske kazne. U slučaju javnih djelatnika kao što je Trapero kazna bi mogla narasti i do 15 godina.

Opći štrajk koji je organiziran u utorak nakon referenduma bio je veleban. Iako dva najveća sindikata nisu sudjelovali u štrajku, Katalonija je bila gotovo u potpunosti paralizirana. Javni prijevoz bio je ukinut gotovo u cijelosti, autoputovi i tuneli blokirani ljudima koji su igrali šah, što je negdje prouzročilo kolone duže od sto kilometara. Apoteke, domovi zdravlja, muzeji, centri za logistiku i luke bili su zatvoreni. Samo zračne luke i hitne pomoći bile su aktivne. Masovno okupljanje na trgu sveučilišta u Barceloni proglašeno je najvećim prosvjedom svih vremena u regiji. Ljudi su prosvjedovali protiv kordona nacionalne policije Guardia Civil i Policía Nacional koje su se dogodile na dan referenduma, ali i na pravo Katalonaca na izjašnjavanje o nezavisnosti, bilo to pozitivno ili negativno. Bio je to tihi prosvjed i protekao je u miru.

Razne političke snage Katalonije i Španjolske metaforički su simbol katalonskog sukoba, a to je bilo moguće vidjeti na svim protestima koje ovih dana nije bilo moguće brojati. Najveći protest dogodio se u nedjelju u Barceloni, kad je preko milijun građana prema organizatorima ili 350 tisuća prema policijskim izvješćima prošetalo gradom i čiji su manifest pročitali nobelovac za književnost Mario Vargas Llosa i bivši predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell. Radi se, kako kažu, o tihoj većini Katalonaca koji se zalažu za poštovanje ustava i zakona te koji su “za vrijeme brutalne kampanje za odcjepljenje šutjeli i nisu bili viđeni” te su bili “ušutkivani i stigmatizirani” za vrijeme dok se pripremao neustavni referendum. Na čelu kolone bio je Albert Rivera, predsjednik stranke Ciudadanos koji od dana referenduma nagovara premijera Rajoya da primijeni članak 155 španjolskog ustava i politički ukine Kataloniju jer smatra da je to jedini mogući način da se ovaj konflikt riješi. Građani su na tom protestu posjetili sjedište nacionalne policije koja je na dan referenduma zatvarala škole i pritom ozlijedila osamstotinjak ljudi. Građani su im donosili ruže i grlili ih uz uzvike “vi ste naša policija”. Odgovorni za održavanje mira na cesti u Barceloni su članovi regionalne jedinice zvane Mossos d’Escuadra, čiji su kombiji napadnuti tijekom manifestacije, uz uzvike “izdajnici”, “prodane duše” i “Trapero (šef Mossosa) u zatvor”. Na skupu se tražio i zatvor za Carlesa Puigdemonta koji bi, po članku 474 španjolskog kaznenog zakona zbog pobune mogao biti zatvoren čak 30 godina.

Mossosi su, s druge strane, dobili potpunu podršku građana koji su za referendum, za nezavisnost ili za “demokratsko pravo odlučivanja” koje, prema španjolskom ustavu, nema pravo samo dio građana jednog teritorija, nego samo svi stanovnici ove monarhije i koji su prosvjedovali na dan generalnog štrajka na trgu sveučilišta. “Vi ste naša policija” bio je tog dana njihov uzvik, u zahvalu za zaštitu koju su dali ljudima koji su “čuvali” ili “okupirali” škole na sam dan referenduma.

Dok je većina protesta bila ekstremno orijentirana za nezavisnost Katalonije ili za ostanak u Španjolskoj, u subotu su se pred gradskim palačama diljem Španjolske, ali i u Londonu, Glasgowu, Bruxellesu i Limi sastali građani s porukom “razgovarajmo” koji traže dijalog.

“Ovo je prvi korak koji nas neće dovesti tamo gdje želimo, ali maknut će nas s mrtve točke gdje se nalazimo” poručili su organizatori apolitičkog skupa na kojemu nije bilo zastava ni Katalonije, ni Španjolske, ni Europske unije kao na ostalim manifestacijama. Građani su na ovom skupu imali ruke obojene u bijelo, mahali bijelim zastavama i protestirali u tišini. Radi se o grupi ljudi koja smatra da je naprednija od političara koji ih predstavljaju, a uz poruku “zamislite da nema država ni razloga za ubijanje” iz pjesme “Imagine” Johna Lennona, jedino što su tražili bio je dijalog koji bi doveo do potencijalne medijacije i zbližavanje stavova lokalnih i nacionalnih vlasti.

I dok je španjolski premijer Rajoy odbio “medijaciju s ljudima koji su organizirali puč”, katalonski predsjednik Carles Puigdemont sastao se u petak navečer s nezavisnim povjerenstvom za dijalog i pomirenje koje je sastavilo udruženje odvjetnika u Barceloni, i kojemu se u samo nekoliko sati pridružilo desetak organizacija katalonskog civilnog društva. Oni su Puigdemontu prenijeli poruku da je nužno hitno zaustaviti sve političke odluke koje povećavaju političku napetost između državne i katalonske vlasti. Nakon sastanka Puigdemont se trebao obratiti novinarima, ali je njegova press konferencija iznenadno otkazana. Sastanak je trajao nešto više od sat vremena, protekao je “srdačno” i bio je “dobar”, izvijestili su iz katalonske vlade.

Jedina osoba koja je od prvog dana bila za dijalog je, kako je i sama rekla u prošlom broju Nacionala, gradonačelnica Barcelone Ada Colau. No ona je u petak pozvala sve španjolske političke snage da zatraže smjenu premijera Rajoya zbog brutalnih policijskih napada koji su se dogodili u Barceloni na dan neustavnog referenduma. Izvori Nacionala ne isključuju da je cijela priča povezana s katalonskom nezavisnošću zapravo samo kompleksni politički potez kojim bi se smijenio “nesmjenjivi” Rajoy. S druge strane, budući da su izgledi za nezavisnost Katalonije gotovo nikakvi, Puigdemont je uspio u tome da privuče pažnju cijelog svijeta na problem Katalonije. To bi ovoj regiji trebalo biti od pomoći za povećanje autonomije, što se godinama traži, a Madrid to ignorira.

Autor: Dino Geromella

Komentiraj


FOTO:Cronica Global
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.