EKSKLUZIVNO: HDZ koristi tajni dosje s 1500 životopisa stranačkih sljedbenika za porobljavanje svih državnih institucija

EKSKLUZIVNO: U kompjuteru Josipe Rimac istražitelji pronašli dokaz o višegodišnjoj tajnoj kadrovskoj operaciji HDZ-a koja je Hrvatsku okovala u klijentelizam i korupciju

Tajni dosje koji se nalazio u kompjuteru Josipe Rimac pronađen je u istrazi afere Vjetroelektrane. Više godina nalazi se i u posjedu više visokih dužnosnika stranke i otkriva da HDZ kadrovsku politiku, iako često to radi jako loše, provodi po uhodanom planu i obrascu. Otkrivamo najeklatantnije primjere kadroviranja na temelju životopisa iz tog dosjea

Nacional ekskluzivno otkriva prvi konkretan dokaz velike tajne političke operacije HDZ-a s ciljem stranačkog i ideološki podobnog kadroviranja, koja za posljedicu već godinama ima, s jedne strane, dramatičan sunovrat Hrvatske u ralje klijentelizma i korupcije radi pljačke državnih i javnih resursa, a s druge poniranje u rigidno konzervativna iživljavanja koja zemlju vraćaju u srednji vijek. Posljednja velika žrtva takvog konzervativnog iživljavanja je Mirela Čavajda, žena čija je tragična sudbina mobilizirala građansku liberalnu Hrvatsku da pokuša pravo na pobačaj kroz referendum zaštititi i Ustavom.

Taj krunski dokaz pokazuje da postoji vrlo jasna strategija HDZ-ova porobljavanja svih institucija, poznata i kao „state capture“. Koliko je daleko HDZ u tom pogledu otišao, prije nekoliko dana javno je istaknuo i Radimir Čačić. Dodatni je paradoks i groteska sama po sebi činjenica da taj isti Radimir Čačić politički podržava takav HDZ i aktualnu vladu, dok istodobno tijekom svog gostovanja na N1 televiziji, zamoljen da komentira tvrdnju donedavnog splitskog gradonačelnika Ivice Puljka da su nedavni navijački sukobi s policijom posljedica HDZ-ova porobljavanja svih institucija, daje ovakve izjave:

„Naravno da je to problem, da je HDZ umrežen totalno, opravdane su to frustracije… Evo, u mojoj Varaždinskoj županiji, u godinu dana – ravnatelj Crvenog križa je HDZ-ovac, ravnatelj bolnice, ravnateljica ljekarni koja je bila nestranačka je smijenjena… U roku od godinu dana svi nestranački su smijenjeni i svi HDZ-ovci su postavljeni. Nema više ni portira koji nije HDZ-ovac. Puljak ima pravo, to izaziva užas, frustracije. To je sve istina. Rekao sam Plenkoviću za Županiju, što taj njegov ‘lokalni umjetnik’ radi, sve to oni znaju. Točno znaju da je to jadno, nesposobno, umreženo, da su pokrili sve do zadnjeg portira. Jadna nam zemlja, ali to je tako.”

Dosje otkriva da postoji politički osmišljen sustav – baza životopisa pojedinaca spremnih na lojalnost stranci u koju se poseže u situacijama kada HDZ treba kadrovski popuniti razne pozicije, a koristi se i danas

Krunski dokaz takvog HDZ-ova upravljanja Hrvatskom predstavlja tajni dosje s približno 1500 životopisa, tajna baza podataka i biografija HDZ-u odanih pojedinaca koji su se stranci stavili na raspolaganje.

Taj tajni dosje pokazuje kako nisu točne impresije dijela javnosti da se kadrovska rješenja na raznim razinama, od lokalnih pa sve do ministarskih, pronalaze stihijski, gotovo slučajnim diskrecijskim pravom lokalnih politički podobnih osoba. Dosje otkriva da za sve to postoji politički osmišljen sustav – baza životopisa pojedinaca spremnih na lojalnost stranci u koju se poseže u situacijama kada HDZ treba kadrovski popuniti razne pozicije. Taj se sustav, dakako, koristi i danas, pa čak i prilikom imenovanja na najviše državne funkcije. Iako Plenkovićeva nedavna iznuđena mini-rekonstrukcija Vlade ili odabir kandidata za gradonačelnika Splita mogu sugerirati suprotno, da on o svemu osobno odlučuje, da bira pojedince izvan stranačkog sustava i da se o tomu ni s kim ne savjetuje. No tim su odlukama prethodile analize potencijalnih kadrovskih rješenja koja ne bi iritirala članstvo stranke, a koja su, dakako, unutar tog popisa.

Istražitelji su tu bazu podataka pronašli u kompjutoru Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i protagonistice afere Vjetroelektrane koja se našla u kompleksnim pravnim problemima. Vrijeme u kojem je ta baza podataka nastajala, kao i okolnosti i osobe koje su je formirale, pomažu shvatiti kako je moguće da se dogodi tragedija kroz koju prolazi Mirela Čavajda, zašto Hrvatska ima tek slabašnog uspjeha u borbi protiv korupcije i zašto svaki uspjeh u toj borbi drma temelje vrha HDZ-a predvođenog Andrejem Plenkovićem.

Sporna baza podataka sastavljana je prije nepunih osam godina, uoči parlamentarnih izbora održanih 8. studenoga 2015., kada je Josipa Rimac bila direktorica predizborne kampanje HDZ-a, to su Nacionalu potvrdila tri neovisna izvora bliska vrhu HDZ-a, a jedan od njih navodi da su ključni inicijatori za sastavljanje tog popisa bili Milijan Brkić, tada glavni logističar i čelnik izbornog stožera HDZ-a, i Tomislav Čuljak, ključni koordinator tadašnje koalicije i kasnije politički tajnik stranke. FOTO: Hrvoje Jelavic, Zarko Basic/PIXSELL

O svemu tome postoji i službeni trag, a on se nalazi u spisu predmeta koji se vodi protiv Josipe Rimac, bivše gradonačelnice Knina i državne tajnice u bivšem ministarstvu uprave, koji sadrži bazu podataka s, ugrubo procijenjeno, 1500 životopisa koje su pojedinci dostavili vodstvu stranke za potrebe HDZ-ova stranačkog kadroviranja.

Ta baza podataka pokazuje ogromne razmjere sustava političkog uhljebljivanja i potencijalne trgovine utjecajem koji je HDZ uspostavio, kao i spremnost pojedinaca da kroz takav sustav ostvaruju privatne interese. Odnosno, da osobno profitiraju od uhljebljivanja po ključu političke bliskosti HDZ-u.

Životopisi su pohranjeni u jednom od kompjutora koje su istražitelji zaplijenili po izbijanju afere Vjetroelektrane i ostalih njenih krakova zbog kojih je Josipa Rimac bila privremeno pritvorena.

Sporna baza podataka sastavljana je prije nepunih osam godina, uoči parlamentarnih izbora održanih 8. studenoga 2015., kada je Josipa Rimac bila direktorica predizborne kampanje HDZ-a. To su Nacionalu potvrdila tri neovisna izvora bliska vrhu HDZ-a. Jedan od njih navodi da su ključni inicijatori za sastavljanje tog popisa bili Milijan Brkić, tada glavni logističar i čelnik izbornog stožera HDZ-a, i Tomislav Čuljak, ključni koordinator tadašnje koalicije i kasnije politički tajnik stranke.

‘Trebalo je brzo reagirati pa smo, među ostalim, pogledali i u stranačku bazu podataka. To je bilo dodatno jamstvo da se radi o čovjeku na kojeg se možemo osloniti’, kaže izvor o imenovanju Jakupčića u Hrvatske šume

A to je vrijeme u kojem je svoj nesuđeni uzlet u sam vrh visoke politike trebao doživjeti i Ante Ćorušić, kako će se ovih dana pokazati, ključni krivac za tragediju Mirele Čavajde koja se pretvorila u javnu histeriju konzervativne desnice i koja je proizvela ozbiljne prosvjede građanske Hrvatske za pravo na pobačaj, koji ženama posljednjih godina sve agresivnije oduzimaju pojedinci pod izlikom priziva savjesti.

Ćorušić je trebao biti ministar zdravstva u Vladi HDZ-a i Mosta formiranoj krajem 2015. koju je predvodio premijer Tihomir Orešković, dok je prvi potpredsjednik bio tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Upravo on je spojio Karamarka i Oreškovića, koji mu se svidio prvenstveno zato što je praktični katolik.

Ćorušić je već godinama na čelu HDZ-ova Odbora za zdravstvo, a ima i ogroman utjecaj na kadroviranje u zdravstvenom sustavu. Uzlet na ministarsku poziciju nije doživio samo zbog oštrog protivljenja Mosta, koji je u to vrijeme bio upoznat s njegovim ogromnim stručnim propustima u radu. Ćorušić je unutar HDZ-a bio izuzetno blizak i Čuljku i Brkiću, i to baš u vrijeme kada je sporna tajna baza životopisa nastajala.

Izvor s neposrednim saznanjima o kadroviranju unutar HDZ-a otkrio je Nacionalu dva primjera za koja navodi da su odrađena na temelju životopisa koji su dostavljeni u tu bazu podataka. Ti primjeri pokazuju kako taj obrazac kadroviranja funkcionira.

Kao prvi primjer navodi aktualnog predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića. On je na tu poziciju izabran nakon što je 20. veljače 2017. s nje opozvan dotadašnji predsjednik Uprave Krešimir Žagar. Jakupčić je postao šef Hrvatskih šuma nakon što se otkrilo da je tada imenovani predsjednik Krešimir Žagar do preuzimanja funkcije bio gradonačelnik Našica. Prema zakonu o sprečavanju sukoba interesa, nijedan dužnosnik ne smije godinu dana nakon prestanka obnašanja dužnosti biti u upravi bilo koje tvrtke. To je dovelo do toga da je tu funkciju preuzeo Jakupčić.

Kao prvi primjer kako HDZ-ov obrazac kadroviranja funkcionira, Nacionalov izvor navodi slučaj Krunoslava Jakupčića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma koji je na tu funkciju došao 20. veljače 2017.. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Izvor s neposrednim saznanjima o tom imenovanju za Nacional je to prokomentirao ovako:

„Trebalo je brzo reagirati pa smo, među ostalim, pogledali i u stranačku bazu podataka. To je bilo dodatno jamstvo da se radi o čovjeku na kojeg se možemo osloniti.“

Jakupčić je inače diplomirani inženjer šumarstva koji je prošao sve šumarske instance od inženjera do šefa uprave. Radio je u šumarijama u rodnom Đurđevcu, potom u Koprivnici, Repašu i Križevcima, a u 38. godini stigao je u Zagreb gdje preuzima Upravu šuma Zagreb.

Dugogodišnji je sportaš koji je igrao košarku do 32. godine, bio je i trener, a u politici se pronašao u HDZ-u pa mu je životopis završio u njihovoj bazi podataka. Ostalo je bilo tek pitanje tehnike. Nedugo po imenovanju Jakupčić je počeo čistku kadrova unutar Hrvatskih šuma. Prigodno je to Uprava tada obrazložila kao stručno uvjetovana kadrovska unapređenja. Izvor iz Hrvatskih šuma tada je tvrdio da je “na djelu politička korupcija” te da bi se čak moglo raditi “o trgovanju utjecajem”. To je opisao ovako: „Ljude saziva predsjednik Uprave Jakupčić po popisu člana Uprave Sabljića, inače člana HDZ-ova Odbora za šumarstvo, dakle, radi se po popisu koji je složen u HDZ-u. On otvoreno kaže ‘To vam je politika’, no to nisu političke funkcije. Traže suglasnost od nas da idemo na niža radna mjesta. Ovo je ucjena, a prijete nam revizijama. Zaključak njihov je sljedeći: ako ne odeš, imat ćeš problema! Ja nisam ništa potpisao i neću, a neće i još neki kolege.“ Taj izvor dodaje da bi na njihova upražnjena mjesta trebao doći HDZ-ov kadar.

Spomenuti navodi dio su članka objavljenog u Jutarnjem listu. Kojem su izvori iz Hrvatskih šuma tada izjavili da će smijeniti čak 13 čelnih ljudi UŠP-a (Uprava šuma podružnica) od njih ukupno 16, a pošteđeni će biti samo Mirko Kovačev (HDZ) iz Koprivnice i Jurica Tomljanović (HDZ) iz Senja te voditelj zagrebačke podružnice Damir Miškulin. Osnovni problem Uprave trebao je biti u tome što nema pravilnika po kojem bi mogla provoditi smjene. Sistematizacijom radnih mjesta nije predviđeno da se šefovi podružnica određuju mandatno, odnosno da dolaze i odlaze s političkom garniturom na vlasti, pa ih njihovi nadređeni mogu samo zamoliti da prihvate nova radna mjesta. Ili im možda zaprijetiti konstantnim nadzorima, revizijama, inspekcijama i drugim vrstama pritisaka, što se konstantno provlačilo između redova tijekom pregovora, pisao je tada Jutarnji list.

Baza podataka sastavljana je u vrijeme u kojem je svoj nesuđeni uzlet u sam vrh visoke politike trebao doživjeti i Ante Ćorušić, čije je imenovanje ministrom zdravstva 2016. spriječio Most. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Koliko je Jakupčić politički zaštićen, najbolje možda ilustrira upravo afera Vjetroelektrane. On je u kontekstu te afere također bio priveden zbog sumnje na zloporabu položaja i ovlasti. Status osumnjičenog nije zasmetao njegovu položaju u Hrvatskim šumama, čak ni nakon što je Uskok u siječnju proširio istragu u toj aferi, među ostalim opet protiv njega. Slučaj je postao do te mjere apsurdan da je Jakupčić, kao predsjednik uprave Hrvatskih šuma, potpisao dopis koji su Hrvatske šume slale Uskoku odgovarajući na njegov zahtjev u tom predmetu.

Kao drugi primjer imenovanja na temelju tajne baze životopisa, izvor Nacionala s neposrednim saznanjima navodi slučaj pomoćnice ministra pravosuđa Vedrane Šimundža Nikolić, supruge Dražena Nikolića, lokalnog člana HDZ-a u Splitu. Njen je slučaj posebno indikativan jer je ona sve do 2016. bila sutkinja Kaznenog odjela Općinskog suda u Splitu. Što životopis nekog suca radi u stranačkoj bazi životopisa HDZ-a, svakako je intrigantno pitanje.

Nakon Nacionalova otkrića o kontroverznoj obnovi stana Zvonimira Frka-Petešića u središtu Zagreba, kada su u središte pozornosti dospjeli uvjeti pod kojima državni dužnosnici koriste državne stanove, pozornost je privukla i Vedrana Šimundža Nikolić. I to zato što koristi drugi po veličini državni stan kao pomoćnica ministra pravosuđa i uprave te kao jedna od posljednjih koji su, unatoč promjeni zakona po kojoj su svi pomoćnici ministara iz dužnosničkog prešli u službenički status, ostala u toj kategoriji. Od države je u Zagrebu na korištenje dobila stan od 93,69 četvornih metara u koji se uselila u rujnu 2016. godine. Za stan plaća simbolični mjesečni najam od 468 kuna.

Kao drugi primjer imenovanja na temelju tajne baze životopisa izvor navodi pomoćnicu ministra pravosuđa Vedranu Šimundžu Nikolić, suprugu Dražena Nikolića, koja koristi drugi po veličini državni stan

Po dužnosti koju obnaša ona spada u kategoriju dužnosnika iz III. skupine. Ako u mjestu obavljanja dužnosti živi sama, ima pravo na jednosobni stan ili stan površine od 20 do 30 četvornih metara. Ako s njom u stanu žive članovi obitelji, površina stana može se uvećati za 10 kvadrata po članu. Suočeno s upitom Jutarnjeg lista, Ministarstvo pravosuđa odgovorilo je da joj je isprva dodijeljen stan od 34 četvorna metra, a po dolasku obitelji, supruga i dvoje malodobne djece, veći stan koji je u tom trenutku bio jedini na raspolaganju.

Međutim, taj odgovor ne poklapa se s informacijama Ministarstva graditeljstva, koje je navelo da je ona odmah od 2016. koristila stan od 94 kvadrata. Uz sve to, teško je povjerovati da živi u Zagrebu s obitelji jer joj suprug u Splitu vodi dvije tvrtke i obrt. Koliko je privržen HDZ-u i njegovu vodstvu, najbolje pokazuje to što se koncem siječnja pojavio u društvu premijera Plenkovića u Splitu iako je dvojbeno je li mu u to vrijeme uopće istekla mjera izolacije zbog korone, jer ni sam nije znao kada su mu simptomi uopće započeli.

Iako sastavljena još prije osam godina, tajna baza životopisa i dalje se koristi. Izvor s neposrednim saznanjima o toj bazi podataka navodi da je ona pohranjena u kompjutorima nekolicine pojedinaca bliskih vrhu HDZ-a. Među njima je bila i Josipa Rimac.

Komentiraj