EKSKLUZIVNO: Domagoj Ivan Milošević o Andreju Plenkoviću: ‘Kad si šef Vlade, sve je tvoja odgovornost’

ŠEF ZAJEDNICE PODUZETNIKA I OBRTNIKA HDZ-a prvi put otvoreno napada politiku aktualnog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i otkriva zašto još uvijek nije podržao Kovača, Stiera i Penavu na unutarstranačkim izborima

Domagoj Ivan Milošević sve donedavno figurirao je kao jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika na unutarstranačkim izborima u HDZ-u. Spekuliralo se i da je davao podršku Davoru Ivi Stieru i da njih dvojica sastavljaju politički program “novog” HDZ-a.

Nije bilo isključeno da im se u toj platformi pridruže i Miro Kovač i Ivan Penava, no prije desetak dana dogodila se press konferencija na kojoj su zajednički nastupili Davor Ivo Stier, Miro Kovač i Ivan Penava, ali u drugačije raspodijeljenim ulogama, tako da je ključno mjesto preuzeo Kovač, za zamjenika se kandidirao Penava, a Stier tek za potpredsjednika stranke. Domagoj Ivan Milošević ostao je zasad po strani i kaže da će podržati onog kandidata koji može jamčiti provođenje strukturnih promjena.

Milošević je saborski zastupnik, ali i predsjednik Odbora za europske poslove u Saboru, predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a i time član Predsjedništva stranke, a krajem prošle godine izabran je i za predsjednika SME Global, business organizacije Internacionalne unije demokrata (IDU) koja globalno okuplja stranke desnog centra. U intervjuu za Nacional prvi put sasvim otvoreno napada politiku aktualnog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i izravno ga proziva za odgovornost zbog odlaska čak 14 ministara iz njegove Vlade, neprimjerenog odnosa prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, ali i pogrešnim potezima u rješavanju krize s Agrokorom na koje je, kaže, od početka upozoravao.

NACIONAL: Prvo vas moram pitati kad ste posljednji put provjerili svoju imovinsku karticu?

Prije godinu dana.

NACIONAL: Najnoviji događaji nisu vas ponukali da to ponovno napravite?

Kad sam početkom 2011. ušao u politiku i Vladu Jadranke Kosor, bio sam potpuno transparentan i u imovinsku karticu upisao sve nekretnine i pokretnine. Jedini put da političari vrate povjerenje građana jest u jačanju institucija poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i smanjivanju utjecaja politike na te institucije. Povjerenstvo treba imati još veću snagu i ovlasti koje bi mu omogućile nadzor nad imovinom političara i dužnosnika, a mislim da valja razmotriti treba li imovina dužnosnika biti vidljiva baš svima. Dobar je primjer Njemačka koja ima nultu stopu tolerancije na korupciju, ali imovina, točnije nekretnine i pokretnine, njemačke kancelarke Angele Merkel nisu objavljene na uvid cijelom svijetu. No da bismo u Hrvatskoj došli do tog stupnja, institucije poput Povjerenstva moraju biti izvan dosega politike i građani u njih moraju imati potpuno povjerenje.

NACIONAL: Vi, dakle, smatrate da bi ovlasti Povjerenstva trebalo povećati? Međutim, Vlada na čelu s Plenkovićem ima intenciju činiti upravo suprotno i zamjera im se da pokušavaju smanjiti ovlasti i utjecaj Povjerenstva.

Ponovit ću, Povjerenstvo treba jačati, ne slabjeti jer je jedini put povratka povjerenja u hrvatske političare i političke stranke taj da gradimo snažne institucije.

NACIONAL: Kako ćemo ih graditi ako premijer odbija Povjerenstvu dati na uvid dokumente koje je tražilo? Govorim o putovanju u Finsku. 

Moram priznati da nisam vidio razloga za to odbijanje. Kad iz inata ili nekog drugog razloga ne želiš institucijama dati odgovore, samo otvaraš pitanja koja ne bi trebala postojati.

NACIONAL: Premijer je razriješio čak 14 ministara zbog raznih afera u kojima je, između ostalog, nadležno upravo Povjerenstvo. Je li moguće da ništa od toga nije njegova odgovornost, već je problem “jednog fenomena s medijskim aktivnostima koji jako trese ministre”? Znači, nije problem u njegovu odabiru suradnika, već u medijima?

Ako ste premijer i imate tim, onda je sve vaša odgovornost. Kada si šef Vlade ili šef neke firme, sve dobro i sve loše, sve je tvoja odgovornost. Kaže izreka: uspjehe dijeliš sa suradnicima, a neuspjehe preuzimaš sam kao šef. Zato si, naime, na čelu. To je u osnovama liderstva. A od premijera se očekuje da bude lider.

‘Nisam vidio razloga za Plenkovićevo odbijanje da preda dokumente o putovanju u Finsku Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Kad iz inata ne želiš institucijama dati odgovore, otvaraš pitanja kojih ne bi trebalo biti’

NACIONAL: U HDZ-u je počela borba za novo liderstvo. Zašto se ne želite izjasniti koga podržavate?

Neću se kandidirati na ovim izborima, imam još puno posla kao predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, a izabran sam i za potpredsjednika srednjih i malih poduzetnika Europske pučke stranke i predsjednika takozvane SME Global Internacionalne unije demokrata. Želim obaviti taj odgovorni posao kako treba. Podržat ću onog kandidata koji će u svojem programu kao prioritet postaviti efikasniju, manju i jeftiniju državu. Bez efikasnije države ni poduzetništvo, koje ovaj nabujali državni aparat guši, ne može trčati ni sustići standard ostalih građana Europske unije.

Mislim da su članovi HDZ-a zaslužili čuti od kandidata što žele sa strankom i državom, kako to žele napraviti i s kim, stoga nema bianco podrške.

NACIONAL: Zašto vi sad reterirate u odnosu na podršku Miri Kovaču i Davoru Ivi Stieru s kojima ste otpočetka dogovarali suradnju, o čemu se govori već nekoliko mjeseci?

Uopće nisam reterirao.

NACIONAL: Kako niste kad im ne želite dati jasnu podršku?

Pa još nismo ni raspisali izbore. Javno i jasno govorim da ću podržati kandidata koji će jamčiti da će se odvažiti provesti strukturne reforme, koji će odlučno odvesti Hrvatsku iz socijalizma u tržišnu ekonomiju i boriti se za vrijednosti koje je HDZ, nažalost, zanemario.

NACIONAL: Da, ali vi jako dobro znate kakav je politički program Davora Ive Stiera i svejedno niste stali iza njega?

Za Davora Stiera znam, ali Davor se ne kandidira za predsjednika, nego za potpredsjednika stranke.

NACIONAL: Znači, vi ste se dogovarali sa Stierom, a ne s Kovačem i sad vas je ovo iznenadilo?

U politici nema iznenađenja. Kolega Stier i ja zaista smo proteklih godinu dana proveli puno vremena razgovarajući. On se odlučio kandidirati za potpredsjednika, vjerujem da će biti izabran na tu poziciju radi svojih kompetencija, a od Mire Kovača kao kandidata za predsjednika želim čuti jasno i glasno koji je njegov program.

NACIONAL: Iz vašeg odgovora mogu iščitati da ste razočarani što se Stier nije kandidirao. Je li on time iznevjerio neki vaš dogovor?

Svatko od nas ima pravo na svoje političke odluke i put. Poštujem to što se Stier odlučio kandidirati za potpredsjednika. Ne samo da mu želim da dobije mjesto jednog od četiriju potpredsjednika, nego da dobije i najviše glasova.

NACIONAL: Pisalo se o tome da ste vi s njim imali razgovore, spominjale su se čak i kombinacije u kojima bi Stier bio kandidat za predsjednika HDZ-a, a vi za premijera?

Premijera mogu i trebaju birati samo građani na izborima. To je najvažnija politička pozicija i osoba izabrana na tu funkciju mora imati političku težinu. Stiera znam, kako sam već rekao, godinama i stvarno smo puno razgovarali o tome što i kako i s kim bi trebalo surađivati, kako ponovno HDZ-u vratiti naklonost birača na desnom političkom spektru. Potpuno je neprihvatljivo da desno od nas ostavljamo više od pet do 10 posto birača, štoviše, da taj postotak premašuje 20 posto, kao što smo vidjeli na predsjedničkim izborima. Smatram da je to odgovornost sadašnjeg vodstva te sam kad se smjenjivalo Stiera i Kovača s mjesta političkog i međunarodnog tajnika, upozoravao da to nije dobro. Dakle, Stier i ja smo razgovarali o svim tim temama, a ne o podjelama fotelja. Uvijek nam je fokusu bilo što bi HDZ trebao činiti za hrvatske građane, kako vratiti njihovo povjerenje i kako značajno promijeniti situaciju u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi, u kojoj deseci tisuća mladih godišnje odlazi, a naša se zemlja nalazi na samom dnu Europske unije kad su u pitanju gospodarstvo i demografija.

NACIONAL: Bi li Hrvatskoj trebao premijer koji razumije gospodarstvo, poput vas, zbog činjenice da Hrvatskoj treba snažan zaokret u smjeru podizanja gospodarstva i investicija na svim razinama? 

Gospodarstvo, to jest poduzetništvo iz kojeg ja dolazim, bitan je ali ipak tek jedan segment ukupnog upravljanja državom. Kad sam 2011. ulazio u politiku, bio sam siguran da će sve naše probleme riješiti gospodarstvo, međutim, u posljednjih devet godina uvjerio sam se da to nije tako i to nije jedino što dobar politički lider treba znati. U tranzicijskim državama ključ svega je politika. Kod nas zato ne bi prošlo ono Clintonovo “It’s the economy, stupid!” Kod nas vrijedi isključivo “It’s the politics, stupid!” To je logično jer mi još nismo završili tranziciju, nismo izvukli drugu nogu koja još uvijek debelo šepa u socijalizmu i socijalističkim praksama. Ekonomija u Hrvata je, prema tome, posljedica politike, političkih stranaka i političkih događaja. Hrvatska mora napustiti socijalizam, kako mentalno tako i ekonomski, a htjeli mi to priznati ili ne, snažnije okretanje ozbiljnom tržišnom gospodarstvu jedini je put prema prosperitetu za svaku našu obitelji i svakog građanina.

NACIONAL: Da, ali onda imamo trojicu vaših kolega koji se kandidiraju za čelna mjesta u stranci, a glavno im je pitanje treba li HDZ ići desno ili lijevo, dok su iz govora nestali čak i antiklijentelizam i antikorupcija. Ako su razmišljanja ljudi koji žele predstavljati HDZ još uvijek na razini lijevo-desno, kako Hrvatska može očekivati bilo kakav napredak?

Nije mi namjera biti ičiji glasnogovornik, ali moram reći da iz samo jednog obraćanja, bilo čijeg pa i mojih trojice kolega, ne treba zaključivati da je to njihov cjeloviti program. Ako netko proteklih godina govori i upozorava na problem klijentelizma i korupcije, to je Davor Stier. Zato sam i rekao da prije podrške bilo kome želim čuti kako i s kim ćemo raditi i rekao sam da ću podržati kandidata koji zajamči da ćemo napokon provesti strukturne promjene koje Hrvatskoj trebaju, da ćemo se obračunati s klijentelizmom i korupcijom, o čemu priča i kolega Stier. I da ćemo se, što je najvažnije danas, boriti za svakog mladića i djevojku koji ili žele otići ili su već otišli iz Hrvatske, da ih vratimo. Ključni pokazatelj rada svake vlade bit će koliko smo ljudi vratili. Nadam se da ćemo o tim programima čuti više i od aktualnog vodstva te da će se na najavljenim sučeljavanjima govoriti o suštini tih problema. Od početka karijere zagovaram desnu ekonomsku politiku koja podrazumijeva manju administraciju i jeftiniju državu i s druge strane niže poreze i manju redistribuciju našeg novca te izvlačenje države iz nestrateških tvrtki. Država se treba baviti nacionalnim politikama i strategijom. Osjećam da danas u Hrvatskoj postoji kritična masa građana koji dijele moje stavove i to HDZ ne smije zanemariti.

NACIONAL: Ipak, mi od vaših kolega nismo čuli ništa o ekonomskoj politici, već isključivo o ideologiji. Od Istanbulske konvencije do zamjerki savezu s HNS-om pa i SDSS-om. To je jedino što smo zasad čuli.  

Vjerujem da će biti prilike da se čuje i o ekonomiji. Istanbulska konvencija, kao i koalicija s HNS-om i SDSS-om ili Bandićem, teme su na kojima se pokazalo koliko vodstvo stranke ne osluškuje članstvo HDZ-a, dakle to je više tema o načinu vođenja stranke, a manje lijevo-desna tema. I zato su te teme toliko dominantne u početku ove kampanje jer su ta dva slučaja dokazala koliko je bitno komunicirati unutar stranke. Vrh stranke mora osluškivati bilo svojih članova, a donošenje Istanbulske konvencije, kao i sadašnja koalicija, dijelu članova su neprihvatljivi. Govoreći o tome, vjerujem da oni govore o nužnosti dijaloga prije donošenja odluka koje su u suprotnosti sa stavovima velikog dijela članstva.

‘Neprihvatljivo je da desno od sebe ostavljamo više od pet do 10 posto birača. Smatram da je to odgovornost sadašnjeg vodstva. Kad se smjenjivalo Stiera i Kovača, upozoravao sam da to nije dobro’

NACIONAL: Je li Plenković tako postupio zbog svog ega, zato što misli da je jedini mjerodavan donositi odluke?

Nisam tada sjedio u Predsjedništvu niti sudjelovao u tim raspravama. Znam samo da to pitanje nije trebalo postati ključno u HDZ-u. Siguran sam u ovo što ću sada reći, gdje god nas svrstavali unutar političkog tijela HDZ-a, mislim da smo svi zagovornici politike koja poštuje hrvatski identitet i tradicionalne vrijednosti. I oni koji su podržali i oni koji nisu podržali konvenciju. Trebalo je više razgovarati. To nam ne nedostaje samo na razini HDZ-a, već u hrvatskom društvu općenito. Premalo se raspravlja argumentima i o suštini. Mi u HDZ-u imamo jako puno kvalitetnih ljudi, pokrivamo ogroman spektar političkih ideja, od centra prema desno, ali moramo naći adekvatan pristup cijeloj novoj generaciji. Trudim se razgovarati s mlađim ljudima i moja djeca već imaju 15 i 20 godina, dakle, nisu više klinci. HDZ mora naći način da mladima kvalitetno komunicira politike i teme koje zanimaju tu generaciju. Oni su fokusirani na budućnost i žele uređenu državu koja im daje šansu za uspjeh na temelju sposobnosti i znanja. Ankete pokazuju da je manje od četvrtine mladih iz Hrvatske otišlo zbog plaće. Otišli su zbog neuređene države, neprovođenja zakona i neobračunavanja s klijentelizmom i korupcijom. Mi moramo ući u tržišnu ekonomiju i konačno izaći iz socijalizma. Ovako se ne možemo natjecati unutar Europske unije s najkonkurentnijim gospodarstvima, već samo gledati kako klinci i dalje odlaze van, a to je meni neprihvatljivo!

NACIONAL: Gdje to vidite socijalizam u Hrvatskoj?

Vidim, recimo, socijalizam u tome što ne popušta ta želja države, i svake vlasti, da upravlja poduzećima i poslovnim procesima. Uopće ne vidim, uz dužno poštovanje svima, zašto bi država u 21. stoljeću upravljala Podravkom ili sudjelovala u upravljanju Podravkom, Končarom, Đurom Đakovićem, kao i do jučer brodogradilištima.

NACIONAL: Što to znači, da bi te tvrtke trebalo privatizirati?

Apsolutno.

NACIONAL: Neće li to pokrenuti novi val privatizacije kakvu smo već gledali 90-ih ili, recimo, na primjeru Ine, a znamo kakvi su rezultati?

Pamtimo loše privatizacije i iz njih smo puno naučili, no bilo je i uspješnih privatizacija i to su primjeri kojima se trebamo voditi. Mi smo danas dio Europske unije, na investicijskoj smo karti svijeta iako, nažalost, nismo nešto pretjerano primamljivi ozbiljnim stranim investitorima, ali danas, hvala Bogu, imamo i znatno razvijenije domaće gospodarstvo te investicijski potencijal mirovinskih fondova u kojima leži preko 100 milijardi kuna, od kojih je najmanje 30 milijardi kuna potencijalno raspoloživo za dobre projekte u domaćoj ekonomiji. U tom kontekstu mirovinski fondovi mogu i dobro zaraditi i pridonijeti razvoju nacionalne ekonomije.

NACIONAL: Ne možete vi raspisati natječaj za prodaju, recimo, Podravke i odrediti da će je kupiti baš mirovinski fondovi?

To niti je moguće niti to treba raditi. Najbolje je dionice ponuditi kroz tržište kapitala pa tko želi kupiti dionice, neka ih kupi. Neka se natječu s drugim ulagačima, tako će se postići najbolja cijena za državu i najbolji uvjeti za daljnji razvoj tvrtki. Najbolji je primjer utrka koja se nedavno na Zagrebačkoj burzi odvila za dionicu Kraša. To je jedan mali signal da ipak u Hrvatskoj postoji tržišna ekonomija. Mirovinske fondove, pak, može se angažirati kao strateške ulagače u nove energetske projekte ili za privatizacije velikih vlasničkih paketa u situacijama kada država ima interes prodati cijeli paket u jednoj transakciji. Ne možemo u nevelikoj zemlji imati otoke tržišne ekonomije kakav su Rimac automobili, Infobip ili Kraš koji traje 100 godina i Ledo koji je tržišni lider u regiji, a s druge strane kvalitetne tvrtke poput Podravke ili Končara, koje kontrolira država, a time i politika.

Tržištu valja prepustiti tvrtke koje posluju na tržišnim osnovama, a država ne smije privatizirati strateške tvrtke koje imaju prirodne ili infrastrukturne monopole. Za razliku od nekih čak i u HDZ-u, ja sam apsolutno protiv privatizacije strateških tvrtki koje upravljaju nacionalnim bogatstvom Hrvatske i ne bih prodao nijednu dionicu tvrtki poput HEP-a, a mislim da je nužno da se do kraja privatiziraju prije spomenute tvrtke koje već djelomično jesu privatizirane. Ako mislimo ići naprijed i prestići Rumunjsku ili se približiti Češkoj i Slovačkoj, koje su kao rakete zadnjih 15 godina prošle pored nas, onda moramo razumjeti da postoje pravila igre. Znači, država, vlast treba upravljati nacionalnom ekonomijom, a pametna vlast upravlja strateškim tvrtkama. Te tvrtke imaju dodatan zadatak, kao što je, recimo, u Austriji, koja je strateške tvrtke okrupnila u Holding, čuvati nacionalno bogatstvo, ali i pomoći u razvoju srednjih i malih poduzeća, što je u Austriji javno deklarirano.

NACIONAL: Kako se u tu vašu politiku uklapa ono što se događalo s Agrokorom? Je li se država tu uopće trebala uplesti?

Država u tom kompleksnom problemu nije mogla ostati po strani, to nisam nikad ni rekao. Međutim, od početka sam javno i u privatnim razgovorima u stranci upozoravao na to da predsjednik Vlade i HDZ-a ne treba staviti potpis na imenovanje izvanrednog povjerenika. Mislim da se iz mnogo toga što se događalo kasnije, pokazalo da sam bio u pravu. Premijeru bi danas u životu bilo lakše i bolje da je to učinio sud. Država se morala umiješati zbog prijetnje bankrotom najvećeg sustava u državi i regiji, a time i rizika zatvaranja desetaka tisuća radnih mjesta, ali i zbog činjenice da je Agrokor ključan sustav u sektoru prehrane. Proizvodnja hrane danas je u strateškom smislu možda i važnija nego nafta.

NACIONAL: Važno je i jedno i drugo.

Je, ali potencijal nafte i budućnost tog sektora u 21. stoljeću puno je manje obećavajuća nego proizvodnja hrane u uvjetima u kojima svjetska populacija u milijardama raste. A Hrvatska još ima turizam. Prema tome, proizvodnja hrane i prehrambena industrija su, po meni, ključne hrvatske industrije. Isticao sam da je Agrokor bio i jedina ozbiljna poluga koju hrvatska država ima na prostoru zapadnog Balkana, neovisno o tome tko je vlasnik. Znači, nije mi bilo prihvatljivo da u potpunosti tu polugu predamo nekom drugom. To je bila ta fina granica na koju sam tada upozoravao. Lex Agrokor je poboljšao predstečajni zakon, ali sud je trebao imenovati povjerenika. Država, odnosno Vlada, trebala se više baviti time da osigura primjenu zakona koji je donijela na sva tržišta u kojima sustav posluje, jer se moglo očekivati da će susjedne države nastojati smanjiti utjecaj vlasnika Agrokora na vlastitu tržištu. Stvari koje se sada zbivaju u susjedstvu ne trebaju stoga nikoga iznenaditi.

‘Upozoravao sam da Plenković ne treba staviti potpis na imenovanje izvanrednog povjerenika u Agrokoru. Bio sam u pravu. Slučaj Agrokor pratit će Vladu do kraja. A prilično sam siguran da slijedi prodaja imovine’

NACIONAL: Što to znači ako susjedne države ne priznaju ništa od onog što se ovdje u Hrvatskoj provelo?

Zapljena dionica Mercatora i cijeli spor utječu negativno na cijelu kompaniju i imat će posljedice neovisno o tome što će na kraju vjerojatno doći do razumnog rješenja. Fortenova je preuzela brojne obveze, znate da se nedavno refinancirala i to ne baš jeftino, po kamati višoj od osam posto, u vrijeme kad su kamate nikad niže. Zašto? Zato što je ta kompanija nakon takozvanog restrukturiranja i dalje visoko rizična. To pokazuju brojke i reflektiraju se na kamate. Znači, efektivna kamata od osam plus posto posljedica je toga što se fundamentalno, u smislu restrukturiranja, nije mnogo dogodilo. Što će sad novi financijeri, američki HPS, VTB te Sber koji je i najveći dioničar, dalje odlučiti i hoće li rasprodajom imovine smanjivati taj rizik, vidjet ćemo, ali i to se vjerojatno može očekivati. Ja sam i tada i danas 2020. smatrao da je najbolji ishod da jednostavno taj Agrokor ne funkcionira više kao grupa, nego kao niz kompanija i različitih vlasnika jer to značajno smanjuje našu izloženost i naš nacionalni rizik.

NACIONAL: Ali o tome mogu odlučiti samo sadašnji vlasnici. Mislite li da će oni krenuti u rasprodaju?

Prilično sam siguran da ćemo vidjeti da će se morati dogoditi razduživanje i onda refinanciranje po normalnim kamatama. Drugim riječima, dio imovine će biti prodan, a koji dio, to će odlučivati vlasnici i menadžment.

NACIONAL: Što je onda s onim dobavljačima koji su u predstečajnoj nagodbi, odnosno prema lex Agrokor, ostali bez velikog dijela svojih potraživanja, nisu li se oni onda mogli ranije namiriti nekim dijelovima kompanije?

Moram reći dvije stvari u korist procesa kojim je Vlada upravljala. Rijetko je koji predstečajni ili stečajni proces toliko novca isplatio dobavljačima kao u slučaju Agrokora. To je izrazito rijetko i mislim da je to ogroman plus.

NACIONAL: Mislite da su dobavljači dobro prošli?

Da. Ne ulazeći sad u svakog pojedinog dobavljača, znamo da je tu bilo nekoliko skupina, ali generalno kad uzmete (pred)stečajni proces, što je lex Agrokor na neki način bio, mislim da su dobavljači u prosjeku, s obzirom na dugove koji su bili, prošli dobro. Pod broj dva, zaposlenici također. Nije bilo masovnih otpuštanja, što bi se očekivalo u procesu kakav je predstečaj, odnosno restrukturiranje takvog ogromnog koncerna s takvim utjecajem na hrvatsku ekonomiju. Ne znam možete li u svijetu naći takav odnos između veličine kompanije i nacionalne ekonomije. To je slučaj za Harvard business review. I njegove pozitivne i negativne strane. Žalostan sam samo što financije kompanije, u smislu duga i odnosa prema dobiti, nisu puno bolji nego prije.

NACIONAL: Kakve bi to onda posljedice moglo imati na samu Vladu odnosno premijera Plenkovića?

Slučaj Agrokor pratit će Vladu do samog kraja, upravo zbog činjenice da je u dva navrata premijer odabrao izvanrednog povjerenika koji je sada i CEO Fortenove. Ako kompanija uspije vratiti svoje vlasništvo u Srbiji i Sloveniji te smanjiti dug i povećati dobit, premijer i Vlada dobit će vjetar u leđa, ali isto tako svi eventualni problemi u Fortenovi postat će automatski i problem Vlade. To je potpuno nepotrebno jer tvrtka ima svoj menadžment i svoje vlasnike, ali to je posljedica odluke da premijer izabire izvanrednog povjerenika.

 

Komentiraj