EKOLOZI: Nova brana neće riješiti probleme na rijeci Dobri

Najavu gradnje dodatne brane kojom bi se ublažile štetne posljedice na rijeci Dobri, o kojoj su lokalne i državne vlasti nedavno postigle sporazum u Karlovcu, stručnjaci i okolišne udruge smatraju neprihvatljivim i novom štetom po Dobru.

Iako zahvat još nije definiran, vlasti su početkom rujna sklopile sporazum koji slobodno tumače kroz gradnju nove brane nizvodno od HE Lešće. Njezin bi smisao bio ublažavanje razornih posljedica naglog puštanja velike količine vode za potrebe rada hidrocentrale.

Hrvatske vode, HEP i Karlovačka županija nazvali su to sporazumom o suradnji na projektu poboljšanja vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, a koji je uslijedio nakon brojnih žalbi stanovništva uz Dobru.

“HE Lešće bila velika pogreška”

HEP na svojim stranicama za HE Lešće kaže da radi pod certificiranim Sustavom upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom, te da je područje uz Donju Dobru postalo pristupačan turističko-izletnički kraj u kojeg se uklapa i HE Lešće.

No, bivši pročelnik karlovačko-županijskog Odjela za prostorno planiranje Marinko Maradin izjavio je ranije medijima da je HE Lešće bila velika pogreška jer se u korito pušta 120 kubika vode po sekundi, koju korito realno ne može progutati.

Kad iz HE Lešće puste vodeni val, on pred sobom nosi obalu rijeke, uništava parcele ljudi uz rijeku, a pravi razmjeri problema vide se svakodnevno, precizirao je Dubravko Mrzljak iz Netretića.

U manje od sat vremena vodostaj se naglo diže i do jednog metra. Vodeni val koji dolazi je hladan, spušta temperaturu cijele rijeke, koja je prije bila ugodna za kupanje, i koja sada za to postaje neprikladna, čulo se.

Akumulacija postala žarište širenja invazivnih vrsta

Ekolog sa Zadarskog sveučilišta Krešimir Žganec kaže da je postojeća akumulacija postala velika ekološka bomba za cijelo područje krša jer su se u njoj pojavile dvije strane i invazivne vrste, koje imaju veliku brojnost i kojima akumulacija na Dobri služi kao žarište za daljnje širenje po ostalim stajaćicama u kršu. To su školjkaš promjenjiva trokutnjača (Dreissena polymorpha) i slatkovodna meduza (Craspedacusta sowerbii)

Hitno je potreban plan kontrole ovih vrsta u akumulaciji Lešće, a izgradnja još jedne akumulacije dat će trokutnjači novo idealno stanište, ističe Žganec.

Osim toga, potpuno će uništiti još jedan dio toka Donje ili Gojačke Dobre, koji iako smanjene biološke raznolikosti u odnosu na prirodno stanje, još uvijek ima neusporedivo veću bioraznolikost nego što će to biti slučaj s novom akumulacijom, upozorava on.

Većina od velikog broja vrsta beskralježnjaka koje su živjele u kanjonskom dijelu Gojačke Dobre su nestale, a uzvodno od brane veliko je bogatstvo životnih zajednica riječnog dna zamijenjeno vrlo siromašnim životnim zajednicama dna.

Nizvodno od HE Lešće zajednica riba je potpuno promijenjena i osiromašena. Ranije su je činili klenovi, dvoprugaste uklije, obična uklija, gavčica, mrena i potočna mrena, podust i dr., a danas se sastoji pretežno od piora i peša na prvih 4 km od brane, govori Žganec pozivajući se na vlastito zapažanje ronjenjem i potvrde lokalnih ribiča.

Dodaje da je taj dio Gojačke Dobre najveći preostali životni prostor endemskog rakušca Echinogammarus cari, koji je nakon izgradnje akumulacije Lešće izgubio više od 50 posto životnog prostora.

Zbog svega toga, Žganec kaže da ga je postizanje sporazuma šokiralo jer je to s ekološkog aspekta potpuno neprihvatljivo.

Zadržati namjenu  i doprinijeti optimizaciji vodnog režima“

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kaže da je spomenuti sporazum rezultat jedne od više točaka zaključka sjednice Vlade održane u Karlovcu 6. prosinca 2018., te da je usuglašeno kako treba nastaviti s kontinuiranim praćenjem stanja i saniranjem pojava duž korita rijeke Donje Dobre, uz primjenu svih mjera zaštite okoliša i prirode.

Cilj ovog projekta je zadržati postojeću namjenu izgrađenog hidro-energetskog objekta HE Lešće i kontinuiranim aktivnostima na sanaciji pojava u koritu rijeke Donje Dobre, vodnim građevinama i priobalnom području te pripremom podloga za izgradnju odgovarajućih hidroenergetskih objekata nizvodno od HE Lešće, doprinijeti optimizaciji vodnog režima rijeke Donje Dobre. Također mu je cilj poboljšati hidrološke, hidrauličke i geomorfološke parametre kao i smanjiti eventualne ekološke rizike, kaže se u odgovoru MZOE.

Iz HEP-a kažu da nedavno potpisani Sporazum o suradnji na Hidroelektrani Lešće, koja osim proizvodnje električne energije ima i funkciju obrane od poplave, što se u više navrata kod pojave velikih vodenih valova tijekom proteklih godina potvrdilo, ocjenjuju kao dodatni pozitivan iskorak ka trajnom i konačnom rješenju uočenih problema.

Tijekom realizacije Sporazuma pripremit će se detaljne analize, podloge i tehnička rješenja i to uz sudjelovanje svih zainteresiranih subjekata, HEP Proizvodnje, Hrvatskih voda i Karlovačke županije, kažu.

Kao jedan od potpisnika, Hrvatske vode su, uz financijsko sudjelovanje HEP Proizvodnje, nositelj operativnih aktivnosti na kontinuiranom saniranju pojava duž korita Donje Dobre. Hrvatske vode su imenovale članove Radnog tima, operativnog tijela koje će provoditi i nadzirati sve aktivnosti u realizaciji Projekta. Po potrebi će uključiti i druge stručne suradnike iz odgovarajućih tvrtki i institucija, odnosno započeti s prikupljanjem podloga, iniciranjem istražnih radova i izradom tehničkih rješenja te ostale tehničke dokumentacije za izgradnju odgovarajuće/ih građevine/a u funkciji višenamjenskog/ih objekata nizvodno od HE Lešće, odgovorili iz Hrvatskih voda.

Karlovačka županija nije odgovorila na upit.

Studija utjecaja na okoliš nije neuspjeh

Javnost se više puta pitala kako je moglo doći do promašaja zbog kojih bi trebalo graditi novu branu, iako je Studija utjecaja na okoliš (SUO) tvrdila da će rad He Lešća imati pozitivne učinke na okoliš.

Iz Ministarstva i HEP-a tvrde da je tadašnja SUO rađena u skladu s tada važećim propisima i da je prošla sve faze postupka. Ovo nikako ne možemo smatrati neuspjehom procjene utjecaja na okoliš jer je to nedvojbeno instrument koji omogućava da se već u vrlo ranoj fazi razvoja projekta sagledaju njegovi mogući utjecaji na okoliš, kažu iz MZOE.

Tijekom dvadesetak godina koliko je trajao razvoj projekta od ideje do izgradnje objekta i početka rada, izrađeni su svi potrebni dokumenti, od pripremnih studija, SUO i projektne dokumentacije te su ishođena sva potrebna odobrenja, dozvole, vodopravnih uvjeta i koncesija, uvijek u skladu s tada važećom regulativom, kažu iz HEP-a.

Studije utjecaja na okoliš kod nas se najčešće provode kako bi se opravdalo projekt i zadovoljilo zakonom propisanu formu, a ne kako bi se nepristrano sagledale moguće negativne posljedice zahvata po okoliš i lokalnu zajednicu, odgovara Hrvoje Radanović iz Zelene akcije.

Posebno skandalozan element u slučaju HE Lešće je i činjenica da je projekt realiziran na temelju zastarjele studije napravljene još u osamdesetim godinama prošloga stoljeća kada su standardi zaštite okoliša u čitavom svijetu bili znatno niži nego što su to danas, kaže Radanović.

Nedostupna studija

S tim se slaže i Žganec i dodaje: Hitno je potrebna analiza postojećih studija. Vjerujem, međutim, da bi takva analiza pokazala ono što se zna u stručnim krugovima, da se negativni aspekti zahvata najčešće jako podcjenjuju. Drugim riječima, izvođač studije uvijek nastoji prikazati rezultate tako da idu u prilog naručitelju/investitoru, kaže Žganec.

Iz Zelene akcije ističu da nisu imali prilike vidjeti studiju jer im je javljeno da je izgubljena! Ni Žganec je nije vidio niti zna tko je je bio izvođač SUO za HE Lešće?

Iz HEP-a su odgovorili da je studiju za HE Lešće, kao i njezine dopune, izradio Elektroprojekt iz Zagreba, ali da ne mogu Hini dostaviti dokumentaciju jer je preopsežna.

“SUO za HE Lešće obuhvaća vrlo opsežnu dokumentaciju koju Vam stoga ne možemo dostaviti, ali Vam možemo na Vaš zahtjev i prema dogovoru o vremenu posjete, u prostorima HE Lešće omogućiti uvid u dokumentaciju“, stoji u odgovoru iz kojeg proizlazi da tvrtka HEP-ova ranga tako važnu dokumentaciju nema u digitalnom obliku.

Zamolili smo ih da nam dostave samo sažetak toga dokumenta, ali nisu na to odgovorili.

Na upit Elektroprojektu kako komentira uspjeh SUO HE Lešće, uz molbu da nam je dostave, odgovorili su da je Tvrtka Elektroprojekt d.d. vezana ugovornim obvezama s naručiteljem te da se „sa svim pitanjima“ obratimo naručitelju.

Najelegantnije rješenje ukloniti branu i vratiti rijeku u prirodno stanje

Zelena akcije smatra da je potpisivanje sporazuma jedna u nizu potvrda da su okolišne udruge bile u pravu kada su tvrdile da je izgradnja HE Lešće ekološki i socijalno štetan projekt.

Hrvoje Radanović iz Zelene akcije iz Zagreba kaže da će građani, nažalost, kao i toliko puta do sada, i u ovome slučaju trpjeti štete ali i sanaciju morati platiti iz svog džepa.

Stav Zelene akcije je da bi najelegantnije rješenje bilo uklanjanje brane i vraćanje rijeke u približno prirodno stanje. U razvijenim zemljama posljednjih je godina sve prisutniji trend uklanjanja brana tako da ovaj prijedlog nije toliko radikalan koliko se isprva može činiti, a s obzirom na zanemariv doprinos HE Lešće ukupnoj proizvodnji struje u RH, njezino uklanjanje ne bi imalo značajnijih posljedica po opskrbu električnom energijom, kaže Radanović i zaključuje: Naravno da i uklanjanje brane ima svoju cijenu, ali time bi problem barem bio trajno riješen.

Komentiraj

Source:Ivo Lučić