Bezobzirno iskorištavanje okoliša postalo je umjesto krijumčarenja droge glavni izvor prihoda organiziranom kriminalu i raznim oružanim skupinama, objavio je ovaj tjedan Interpol.

Krijumčarenje bjelokosti, vađenje zlata, ilegalni “porezi” na prirodne resurse i druga kaznena djela čine 38 posto prihoda kojima se financiraju sukobi i oružane skupine, navodi se u izvješću Interpola.

I dok skupine kao što je Islamska država dominiraju naslovnicama, na njih otpada samo četiri posto od 31,5 milijarda američkih dolara zarađenih u zonama sukoba širom svijeta svake godine. Ostatak odlazi skupinama organiziranog kriminala.

Izvješće, koje su pripremili norveški centar za analizu rizika RHIPTO i Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, prvi je globalni pregled krijumčarskih ruta koje koriste takve skupine.

Ono navodi oko 1000 ruta kojima se krijumčari sve od nafte, zlata i dijamanata do droge, ljudi i bjelokosti.

“Organizirani kriminal sve više potkopava mir, sigurnost i razvoj”, rekao je Mark Shaw, direktor Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala,

“To je postao globalni fenomen, zastupljen u sukobima od Afrike do Bliskog istoka i Amerika”, rekao je.

Ilegalno vađenje rudača čini 17 posto prihoda oružanih skupina, a među najpoželjnijima su zlato s istoka DR Konga i mineral koltan (za mobitele) u Latinskoj Americi.

Skupine organiziranog kriminala bave se i unosnom trgovinom bjelokosti iz Afrike te rogovima nosoroga koje se prodaje u Aziji za korištenje u tradicionalnoj medicini, no u izvješću se naglašava da 165 milijuna dolara zarađenih takvom trgovinom čini tek mali dio njihovih ukupnih prihoda.

Nakon “ekološkog kriminala”, krijumčarenje droge i dalje je drugi najveći izvor prihoda i čini 28 posto ukupnog iznosa, navodi se u izvješću.

Ilegalno oporezivanje civila, pljačke i iznude čine još 26 posto njihovih prihoda.

S druge strane, donacije i otmice za otkupninu čine samo po tri posto prihoda.

Christian Nellemann, direktor RHIPTO centra, rekao je da vlade moraju shvatiti da je borba protiv organiziranog kriminala ključni čimbenik za pomoć u okončanju sukoba.

“U puno slučajeva kriminalne skupine, od kojih su neke usko povezane s političkim elitama, mogu imati interesa u nastavku oružanih sukoba kako bi osigurale svoju dominaciju nad prirodnim resursima i trgovinskim rutama”, rekao je.

Izvješće otkriva i da militantne skupine ubiru poreze od civila.

Sredinom 2017. Islamska država ubrala je oko 10 milijuna dolara u vidu poreza na teritorij koji je držala u Iraku i Siriji.

“Danas, s obzirom na dramatičan gubitak teritorija, Islamska država vjerojatno raspolaže s jedva četvrtinom tog iznosa”, navodi se, upozoravajući ipak da ta organizacija ima vjerojatno “značajne rezerve”.

Afganistanski talibani isto su tako prošle godine zaradili između 75 i 95 milijuna dolara na oporezivanju heroina i drugih poljoprivrednih kultura.

U Somaliji islamisti Šababa povezani s Al Kaidom zarađuju oko 10 milijuna dolara na godinu oporezujući sve od stoke do pitke vode ili iznuđujući novac za zaštitu od tvrtki.

Militanti imaju čak “prikupljače poreza, koje se može identificirati po odorama”, navodi se u izvješću.

Trgovina ljudima je također jako isplativ izvor financiranja oružanih skupina i skupina organiziranog kriminala – četvrti najveći kriminalni posao u svijetu vrijedan 157 milijarda dolara, po izvješću.

Krijumčarenje migranata preko Sahare donosi oružanim skupinama do 765 milijuna dolara na godinu, procjenjuje se u izvješću.

Komentiraj