Europska sredstva namijenjena za oporavak i otpornost prigoda su za Hrvatsku da poveća svoj potencijal gospodarskog rasta, koji je i dalje nizak i predstavlja prepreku za sustizanje bogatijih zemalja, kaže se u makroekonomskoj analizi Europske komisije.

“Mehanizam za oporavak i otpornost pruža Hrvatskoj priliku za provedbu mnogih potrebnih reformi, investicija koje će joj pomoći u stvaranju radnih mjesta, održivom rastu, uz istodobno moderniziranje gospodarstva, omogućujući mu da se oporavi od pandemije na uravnotežen, otporan i održiv način”, kaže se analizi Komisije.

Komisija je u srijedu objavila proljetni paket Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju gospodarskih politika država članica. Za razliku od prethodnih godina, Komisija je ove godine objavila samo fiskalne preporuke, ne i preporuke za reforme zemljama članicama jer je taj dio pokriven nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Dio paketa je i dubinska analiza makroekonomske situacije u 12 zemalja članica, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže ili samo makroekonomske neravnoteže, bez pridjeva prekomjerne.

Hrvatska je u skupini zemalja s makroekonomskim neravnotežama.

Komisija u analizi za Hrvatsku navodi da nizak potencijal gospodarskog rasta “ostaje preprekom” za sustizanje bogatijih članica. Prepreka za povećanje potencijalnog rasta su ustrajno niska razina radno aktivnih i smanjenje radne snage.

“Potencijal hrvatskog gospodarskog rasta među najnižima je u srednjoj i istočnoj Europi, iako je u proteklih nekoliko godina povećan”, navodi Komisija.

Smatra da bi reforme i investicije koje će se financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost trebale bi imati značajan i dugotrajan utjecaj na rast hrvatskog BDP-a u sljedećim godinama.

Komisija ističe da je javni dug padao tijekom pet godina, ali je zbog pandemije, odnosno mjera za spašavanje gospodarstva i radnih mjesta, prošle godine snažno porastao.

Olakšavajuća je okolnost što je Hrvatska proteklih godina refinancirala svoj dug po vrlo niskim kamatnim stopama, s dugim dospijećem.

“Rezultat toga je da su, unatoč rastućem javnom dugu, troškovi njegova servisiranja bitno niži. S druge strane, novoakumulirani dug uglavnom je izdan ili denominiran u eurima, čime se povećava izloženost tečajnom riziku. Ipak, s obzirom povijesnu stabilnost tečaja, visoki stupanj euriziranosti gospodarstva, stabilnu vanjsku konkurentnost, ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), očekuje se da će tečajni rizici biti prigušeni”, navodi Komisija.

Očekuje i da će javni dug početi padati već ove godine, a s gospodarskim oporavkom očekuje se da će sljedeće godine pasti ispod 83 posto.

Nakon skoro deset godina postupnog pada korporativnog i duga kućanstava, dug korporacija je prošle godine porastao na 63 posto BDP-a, a dug kućanstava na 38,3 posto BDP-a.

Komisija je najavila da će odstupanje od Maastrichtskih pravila, prema kojima deficit treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, vrijediti ove i sljedeće godine, a povratak na pravila najavljuje za 2023. godinu.

Tijekom protekle godine, Komisija je dopustila odstupanje od strogih fiskanlih pravila, kako bi države članice proračunskim sredstvima mogle braniti radna mjesta i spašavati gospodarstvo teško pogođeno pandemijom.

Svim zemljama članicama Komisija preporučuje da izbjegnu prerano povlačenje fiskalnih potpora i da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost za potporu gospodarskom oporavku.

Odluka o povratku na poštivanje fiskalnih pravila treba biti donesena na temelju ocjene stanja gospodarstva i kvantitativnih kriterija. Ključni kvantitativni kriterij treba biti povratak na pretkriznu razinu gospodarskih aktivnosti.