DVOJBE OKO FETUSA: ‘Iako sam katolik, ja sam za kloniranje’

Objavljeno u Nacionalu br. 515, 2005-09-26

Frank Chervenak vodeći je svjetski stručnjak za perinatalnu etiku

Prošli tjedan u Zagrebu je nekoliko dana boravio Frank Chervenak, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za ginekologiju, kloniranje i etička pitanja koja se vežu uz istraživanje matičnih stanica.

Kloniranje i istraživanje matičnih stanica trenutačno su u svijetu među najintrigantnijim medicinskim temama, posebno zato jer otvaraju sasvim nove poglede na mogućnosti liječenja brojnih dosad neizlječivih bolesti. Ujedno su te teme zbog prigovora katoličke crkve i nekih drugih konzervativnih religijskih krugova izazvale velike kontroverze i rasprave. Upravo su zbog razvoja kloniranja i istraživanja matičnih stanica i pitanja etike u medicini iznova dospjela u središte pozornosti.

Chervenak je na sedmom svjetskom kongresu perinatalne medicine, koji se ove godine održao u Zagrebu održao 5 predavanja i na svima se fokusirao na etička pitanja, prvenstveno u upravljanju višestrukom trudnoćom, te u kloniranju i istraživanju matičnih stanica. Chervenak radi u Prezbiterijanskoj bolnici u New Yorku, a od 1987. predaje ginekologiju, ultrazvuk i etiku u New York Hospital-Cornell medicinskom centru. Trenutačno je predsjednik Međunarodnog društva “Fetus kao pacijent”, te potpredsjednik međunarodne akademije perinatalne medicine. Svoja stajališta o istraživanju matičnih stanica, te o kloniranju iznio je i u razgovoru za Nacional. Otkrio je zašto smatra da postoje značajne razlike u kloniranju, te zašto kao liječnik prakticira sekularizam, iako je rimokatolik, koji vjeru doživljava vrlo ozbiljno.

NACIONAL: Na predavanjima koja ste održali u Zagrebu bili ste fokusirani na etičnost u perinatalnoj medicini i u kloniranju matičnih stanica. Što mislite o kloniranju matičnih stanica i kloniranju uopće?

– Etika je ključna dimenzija perinatalne medicine. Ako liječnici koji se njome bave neće u tom području preuzeti liderske pozicije, prvenstveno u etičkom smislu, ne znam tko bi to umjesto njih trebao učiniti, niti tko bi to mogao bolje učiniti. U tom slučaju o tim će stvarima odlučivati manje kvalificirane osobe, poput političara ili birokrata. Oni su važni, ali liječnici su na prvim linijama bojišnice, te su zato najpozvaniji kreirati standarde prosuđivanja, odlučivanja i vođenja u toj grani medicine. Kloniranje je i u SAD-u i svugdje u svijetu vrlo kontroverzno područje. Po mom dubokom uvjerenju postoji velika razlika između terapeutskog i reproduktivnog kloniranja. Kloniranje matičnih stanica iz embrija u sebi nosi mogućnosti izlječenja i terapije nekih od ključnih bolesti današnjice poput Alzheimerove bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti, Parkinsonove bolesti i slično. Mislim da su istraživanja na tom području etična i da bi se trebala nastaviti. S druge strane, vrlo mali broj pojedinaca htio bi napraviti vlastite genetske reprodukcije. Vjerujem da je na tom području vrlo prikladno raditi određene restrikcije. Ne vidim smisao reproduktivnog kloniranja, niti tko od njega ima koristi. Ono nije etično. S druge strane, terapeutsko kloniranje treba ohrabrivati. Mislim da bi od njega najviše mogli imati koristi oni koji ga s različitih pozicija napadaju. Širom svijeta političari iskrivljuju granice etičnosti. Kako bi diskreditirali kompletno kloniranje, oni u prvi plan ističu problem reproduktivnog kloniranja. Međutim, politika je na tom području isključivo lokalna stvar. Svaka zemlja ima svoju dinamiku prilagođavanja ovim procesima. Primjerice, svaka zemlja unutar SAD-a ima svoju dinamiku. Mi smo u državi New York po svom poimanju tih pitanja puno bliži europskim standardima, nego brojnim našim saveznim državama. Etičnost se nameće kao ključna komponenta koja treba nadvladati nacionalna ili religijska razilaženja oko tih pitanja širom svijeta. Drago mi je što među stručnjacima u perinatalnoj medicini ne postoje nacionalne podjele, već međusobno dijelimo svoje spoznaje kao braća i sestre po struci.

NACIONAL: Kakvi su potencijali terapeutskog kloniranja matičnih stanica?

– Ti su potencijali golemi. Mislim da bi tim putem mogli doći do lijeka za dijabetes, Parkinsonovu bolest, Alzheimerovu bolest, srčane bolesti i cio niz drugih danas nerješivih zdravstvenih problema. Medicina bi kao znanost usmjerena na dobrobit pacijenta morala biti okrenuta podršci ovih istraživanja. Teško je reći kada će takva ispitivanja donijeti konkretne rezultate, jer se istraživanja ne smiju forsirati. No, ne bi ih trebalo stopirati. Sjetite se samo povijesnih primjera, poput početaka ultrazvuka. Tijekom drugog svjetskog rata počeli su se koristiti laseri za pregled tereta nekih ratnih brodova. Ta se ideja poslije počela koristiti i za pogled u maternicu. U svemu je bitno imati i viziju. Ne treba strepiti od novih tehnologija i ispitivanja, niti od onih koji tvrde da je terapeutsko kloniranje ključ za razumijevanje medicine budućnosti.

NACIONAL: Koliko neka religijska uvjerenja doživljavate kao zapreku bržem razvoju perinatalne medicine, ili terapeutskog kloniranja?

– Rimokatolik sam i prakticiram tu vjeroispovijest. No, kada sam liječnik moram imati sekularnu osobnost. Ne govorim protiv religije i svoju religiju doživljavam vrlo ozbiljno. No, naši pacijenti su različitih vjera i nije prikladno da ih mi kao liječnici gledamo u religijskom kontekstu, niti tako prosuđujemo. Kao profesionalac u svojim govorima i pismenim radovima zagovaram sekularnu etiku. Sve se u konačnici svodi na to činimo li sve što je u našoj moći kako bismo pomogli pacijentu. Liječnici su osobe kojima pacijenti povjeravaju zdravlje u svoje ruke. U poslu je legitimno da mi, primjerice, zračni prijevoznik pokuša što je moguće više naplatiti zrakoplovnu kartu do Zagreba. Medicina u svom srcu i biti nije biznis. Zato pacijent treba nadilaziti osobne interese liječnika, ili nečija religijska uvjerenja.

NACIONAL: Poseban ste naglasak u svojim predavanjima u Zagrebu dali na neprofesionalnost i ne-etičnost kao veliki problem u liječenju. Kakva je situacija u tom pogledu u SAD-u?

– Na tom je području u SAD-u katastrofalna situacija. Više izdvajamo za osiguranje u slučaju liječničkih grešaka, nego za liječničke plaće. Ekonomičnost je u medicini veliki izazov. Važno je dobro komunicirati, znati kvalitetno odrađivati administrativni dio posla i znati se zaštititi od sudskih tužbi. No, zbog toga da bismo se zaštitili ne bismo smjeli postupati neetično. Zato neumorno širom SAD i širom svijeta ponavljam da je etika u postupanju glavni preduvjet za profesionalno, odnosno korektno obavljanje liječničkog posla.

NACIONAL: Kako ocjenjujete stavove aktualne vladajuće američke političke elite prema izazovima kloniranja matičnih stanica i kloniranja uopće?

– Njihovi stavovi vrlo osciliraju i variraju. Političari su uvijek i prvenstveno političari. U razna vremena obraćaju se različitim dijelovima biračkog tijela na svim razinama i to oblikuje njihove stavove. Mislim da je vrlo tijesna veza između profesionalne etike i nacionalne politike. Zato trebamo kao liječnici na sve načine utjecati na naše vlade kako bismo učinili što je moguće više za dobrobit pacijenta. Primjerice, unutar SAD zagovaram pravo svake žene na besplatni ultrazvuk. No, političari kod nas imaju drukčije prioritete no liječnici.

NACIONAL: Zašto su vam kao stručnjaku važni kongresi poput ovog u Hrvatskoj?

– U današnje vrijeme svi komuniciramo i koristimo se u tu svrhu raznim tehničkim pomagalima, poput telefona, interneta i slično. Sve je to vrlo važno, jer olakšava i ubrzava komunikaciju. Međutim, posebno je važna izravna komunikacija. Riječ je o posebnom kongresnom modelu, kroz koji lakše razumijevamo jedni druge. Druženje, objedi ili zajednički izlasci nakon predavanja i izlaganja uvelike pomažu da se međusobno razumijemo, ali i da naprosto znamo s kim zapravo komuniciramo kada koristimo tehnička pomagala. U Hrvatskoj je prošli tjedan vrijeme bilo kišovito, ali idealno za održavanje kongresa, jer je više ljudi slušalo predavanja. Impresionirala me predanost hrvatskog političkog vodstva perinatalnoj medicini. Imao sam sreću i zadovoljstvo večerati s predsjednikom Stipom Mesićem, ali i slušati obraćanje premijera Ive Sanadera i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića na otvaranju kongresa. Svi su oni izrazili predanost obitelji, te majci i djetetu. Takvo što nisam doživio svugdje u svijetu.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali s predsjednikom Mesićem?

– Zapanjila me razina njegove staloženosti i prizemljenosti. Razgovarali smo u naglašeno prijateljskom tonu. Pričao je o razvoju Hrvatske, dotaknuli smo se i nekih tema iz prošlog rata, ali i razgovarali o perinatalnoj medicini. Kazao je da cijeni Asima Kurjaka, koji je jedan od značajnijih međunarodnih aduta Hrvatske. Dijelim njegovo mišljenje. Impresionirala me Mesićeva osobnost. U mom području rada bitno je imati dobar osjećaj kakav je tko čovjek, radi li se o iskrenoj i kvalitetnoj osobi. Stekao sam takav dojam o predsjedniku Mesiću.

NACIONAL: Uzimajući u obzir svjetske standarde, gdje trenutačno vidite Hrvatsku s obzirom na nivo njezine perinatalne medicine, ali i s obzirom na dojam koji su na vas ostavili njeni vodeći političari?

– S obzirom na pažnju koja se u Hrvatskoj posvećuje perinatalnoj medicini, Hrvatska je na vrlo visokom nivou i u svjetskim razmjerima. Većina svjetskih političara i zemalja u kontekstu zdravstva uglavnom se bavi problemima i liječenjem odrasle populacije. Bave se srčanim bolestima, moždanim udarom, Alzheimerovom bolešću itd. To su svakako vrlo značajna pitanja. No, jednako je važna i perinatalna medicina, jer je najopasnije razdoblje čovjekova života upravo ono dok je još fetus, i vrlo kratki period nakon rođenja. Nažalost, u brojnim dijelovima svijeta majka i dijete nisu prioriteti. Iz stavova hrvatskih političara s otvaranja kongresa, čuo sam da su obitelj, majka i dijete, te općenito perinatalna medicina hrvatski prioriteti. Možda je to tako i zbog pada stope nataliteta, ali me izuzetno ugodno iznenadila podrška perinatalnoj medicini od strane političkih struktura. Putujem širom svijeta, ali to nisam vidio na puno mjesta. Jako cijenim i hrvatski obrazovni medicinski sustav.

Komentiraj