Dvoboj Marka Pavića i Sandre Benčić: Što nam donosi Nacionalni plan opravka i otpornosti?

Saborska zastupnica platforme Možemo Sandra Benčić i saborski zastupnik HDZ-a Marko Pavić u Točki na tjedan N1 Televizije su sučelili stavove oko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti čiji je prijedlog ugledao svjetlo dana.

Benčić je rekla kako je pogledala dokument, ali kako nije detaljno stigla iščitati svih 1000 stranica.

“Zaista je velika šteta da čitav dokument nije došao na raspravu u Sabor daleko ranije. Ono što smo mi dobili, bilo je zaista samo sažetak i na temelju njega se nije moglo kompetentno raspravljati. To je zaista ozbiljan propust Vlade po meni. S obzirom na to da je Nacionalni program oporavka i otpornosti vezan za reformske procese, onda je Sabor ta prva instanca koja je trebala imati pravo raspravljati o cijelom dokumentu”, smatra Benčić.

Pavić pak napominje kako dokument radi Vlada i kako uopće nije bila obveza poslati u Sabor.

“Mi smo, odnosno Vlada je, uputila sažetak gdje je tih 1100 stranica detaljno razrađeno kroz sažetak. Dokument koji je došao u Sabor je imao za cilj da oporba da prijedloge. Ovo je prijedlog koji je još na finalnom usuglašavanju s Europskom komisijom. 24,5 milijarde eura koje su raspoložive Hrvatskoj su meritum. Bit će sredstava za sve projekte”, objašnjava Pavić.

“Problematična je biorafinerija Sisak”

Benčić je pak govorila o tome da sredstva koja smo dobili nisu zbog umješnosti premijera.

“Postoji nacionalni program “next generation” koji postoji za ublažavanje posljedica krize. Postotak se izračunavao formulom koja obuhvaća indiktaore kao što je BDP po glavi stanovnika i udio siromaštva, pa smo sukladno tome i dobivali novac. Ja ne sporim da se trebalo i za određene stvari izboriti. Vidjet ćemo kada se odobri plan je li to bilo uspješno ili nije”, kaže Benčić.

Objasnila je i da u Nacionalnom planu postoji jedna stavka koja je, po njoj, zabrinjavajuća, a to je biorafinerija Sisak.

“Ja ne kažem da ona nije potrebna. To je strateški projekt MOL-a i nalazi se u njihovom planu 2020. Ona će poslovati na način ne da kupuje postojeću biomasu, već će 12,5 tisuća hektara Hrvatska ustupiti da se sadi biomasa, a ona će ići u proizvodnju bioetanola, koji sam po sebi nije gorivo. Od onog što ćemo mi proizvesti – 12-14 posto može apsorbirati naša rafinerija Rijeka. S obzirom na to da su Ina i Mol spojene kompanije, oni će do bioetanola dolaziti puno jeftinije. Kaže se da će se zaposliti 500 ljudi. Ostatak je potreban MOL-u za njihove rafinerije u Mađarskoj. S obzirom na to da su INA i MOL spojene kompanije, oni će do tog bioetanola dolaziti puno jeftinije.

Mi ćemo milijardu kuna iz našeg programa oporavka i otpornosti investirati u nešto od čega će na kraju najviše koristi imati mađarska kompanija. Od toga 150 će raditi u biorafineriji, ostali će raditi ili u administraciji, dok će do 300 ljudi raditi sezonski na održavanju tih 12,5 tisuća hektara. Ja mislim da smo za Banovinu trebali raditi da investiramo u mala poljoprivredna gospodarstva koja bi proizvodila mase za tu rafineriju”, rekla je Benčić.

Uspjeh lobiranja u Bruxellesu

Pavić je pak opet naglasio da je 2,5 puta više sredstava uspjeh Vlade i da je to uspjeh lobiranja u Bruxellesu.

“30 posto ide diretkno privatnom sektoru u potpore, više se nije moglo. Njemačka ulaže u privatni sektor 0 kuna. Ovo je samo četvrtina sredstava od tih 24,5 milijarde. Izgradit će se nekoliko stotina škola, izgradit će se domovi za starije. Ono što smo morali ulagati u neke reforme koje su definirane europskim dokumentima, rekli su da posebno moramo uložiti u reformu smanjena CO2 u prometu. Hrvatska je zauzela stav da tu moramo uložiti u domaću tehnologiju.

Znamo koliko je rafinerija Sisak bila problematična Europskoj uniji, a i s druge strane koliko pridonosi razvoju tog dijela Hrvatske”, rekao je Pavić.

Komentiraj