DULJKOVIĆ: ‘Banke teško mogu podnijeti jednogodišnji moratorij na kredite koji predlaže Milanović’

Marija Duljković, sudska vještakinja za financije i bankarstvo govori o ulozi HNB-a i stanju hrvatskog gospodarstva poljuljanog pandemijom koronavirusa te objašnjava zašto je šestomjesečni moratorij na kamate i na glavnicu prihvatljiv i bankama i građanima

Predsjednik Zoran Milanović putem Facebooka prošlog tjedna bankama je uputio zahtjev da radnicima, seljacima, obrtnicima i poduzetnicima ponude moratorij na kredite na dvanaest mjeseci bez obračuna kamata. Oglasila se i Hrvatska narodna banka, uspjela je dogovoriti s Europskom središnjom bankom tzv. valutni ugovor o razmjeni u protuvrijednosti dvije milijarde eura. Guverner Boris Vujčić kaže kako HNB može kontrolirati stabilnost tečaja i financijskog sustava. No MMF procjenjuje da će se hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini smanjiti za devet posto. U prognozama iz jeseni prošle godine, prije izbijanja epidemije, MMF je za Hrvatsku predviđao gospodarski rast u 2020. od 2,7 posto.

O poziciji banaka, ulozi Hrvatske narodne banke i stanju hrvatskog gospodarstva poljuljanog pandemijom koronavirusa razgovarali smo s ekonomisticom Marijom Duljković, stalnom sudskom vještakinjom za financije i bankarstvo. Ona više od deset godina vještači na općinskim i trgovačkim sudovima te radi vještačenje za općinska i županijska državna odvjetništva.

NACIONAL: Trideset tisuća građana i devet tisuća poduzeća već su zatražili moratorij na otplatu kredita. Guverner Vujčić kaže da je HNB omogućio bankama da otvore moratorije ili reprograme kredita koji mogu sezati godinu dana. Naglasio je da bi u ovoj situaciji banke trebale pokazati maksimalnu fleksibilnost. Mogu li građani i poduzetnici očekivati ikakvu fleksibilnost kada je riječ o bankama i HNB-u?

Banke gledaju profit, pa opet profit i samo profit. To je opravdano ako se gleda s poslovne strane, ali ne smije se graditi profit na štetu drugoga. Tu je ključna uloga Hrvatske narodne banke koja se, kada su u pitanju odnosi banaka i njihovih klijenata, nažalost, ponaša kao da se nju to ne tiče. Tako je već dugi niz godina i tu do danas nema promjene. HNB se kao neutralna institucija mora uključiti, mora štititi interes banaka s jedne strane i interes potrošača s druge strane. Ona za to ima kapacitete, stručne ljude i novac na raspolaganju. Sukladno zakonskim odredbama primarna uloga HNB-a je čuvanje poštovanja zakonitosti u poslovanju banaka u Republici Hrvatskoj. Međutim, u praksi se do sada pokazalo da kontrolna i regulatorna obveza HNB-a nije ispunjena, jer se vode tisuće parnica ispred općinskih i trgovačkih sudova zbog kršenja nekoliko zakona, a na kršenje tih zakona HNB nije reagirao. Također svjedočimo da je jedna od najvećih hrvatskih banaka pod sumnjom za višegodišnje kršenje zakona o pranju novca, a sve se to moglo i trebalo na vrijeme spriječiti da je HNB vršio kontrolu nad poslovanjem banaka.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović pozvao je banke da ponude moratorij građanima i malim poduzetnicima na dvanaest mjeseci, bez obračuna kamata. Je li to u Hrvatskoj izvedivo?

Banke imaju moratorij u redovnoj ponudi po kojem se ne otplaćuje glavnica nego samo kamate tijekom moratorija ili se na kraju dug po kamati pripisuje postojećoj glavnici. Takvim se modelom samo povećava ukupan dug klijenta i budući mjesečni anuitet, a to odgovara bankama jer im stvara dodatan profit. Banke su nekada imale 90 posto prihoda od kamata, sada se njihova struktura prihoda promijenila zbog učešća drugih prihoda, posebice od raznih usluga koje nude i naplaćuju. Budući da one sada imaju i više od petnaest posto drugih prihoda mogle bi, a da pritom ne naštete sebi, produžiti otplatni rok za vrijeme trajanja moratorija. To znači da bi banke mogle ponuditi moratorij i na kamate i na glavnicu. Dvanaest mjeseci je možda predugi rok jer se ipak treba voditi briga o poslovanju i interesima banaka, no produžiti otplatni rok na šest mjeseci je razumno rješenje i banke bi takvo rješenje mogle podnijeti. Na taj bi se način, šestomjesečnim moratorijem i na kamate i na glavnicu, puno pomoglo građanima, obrtnicima i malim poduzetnicima. Tu bi se trebala uključiti Hrvatska narodna banka radi neutralne procijene rizika i izloženosti banaka, bilo da se radi o moratoriju na kamate i glavnicu duga za rok od šest ili dvanaest mjeseci.

‘Primarna uloga HNB-a je čuvanje poštovanja zakonitosti u poslovanju banaka u Republici Hrvatskoj, a u praksi se do sada pokazalo da kontrolna i regulatorna obveza HNB-a nije ispunjena’

NACIONAL: Hrvatska narodna banka je uspjela dogovoriti s Europskom središnjom bankom tzv. valutni ugovor o razmjeni u protuvrijednosti dvije milijarde eura. Hoće li nam to pomoći?

Tu nam nije ništa dano, ali nam je olakšano. Tu smo došli do likvidnih sredstva u stranoj valuti, odnosno dobili smo mogućnost da imamo sredstva za podmirivanje obveza u stranoj valuti. Ta su nama sredstva, ako zatreba, odmah na raspolaganju, no to nije nikakva stvarna financijska pomoć. U praksi to izgleda ovako: ako poduzetnik ima kunsku likvidnost ovime je kratkoročno dobio i likvidnost u stranoj valuti. To je važno za tekuću bilancu jer će poslodavac preko svoje banke moći uredno platiti svog inozemnog dobavljača u eurima. S druge strane to olakšava nekom stranom poduzeću, primjerice dobavljaču iz Njemačke da posluje u Hrvatskoj i da može uredno u eurima naplatiti svoju robu ili usluge.

NACIONAL: Što bi bila stvarna financijska pomoć?

Stvarna financijska pomoć bi bila da počnemo raditi i da od svog rada možemo živjeti. Mislim da su Hrvati i Hrvatska naučili da se više od duga ne može živjeti, nego samo od novostvorene vrijednosti. To je sveto pravilo u ekonomiji, drugoga pravila nema. Ako nešto ne stvorite ili ne izorete njivu, nema vam pomoći. Najgore je kada vam netko pomaže, morate sami živjeti od svoga rada. Mora se voditi sustavna ekonomska politika koju ja ne vidim. Ne vidim da imamo ili razvijamo sustavne kapacitete, a sasvim je jasno da se ne može voditi stranačka ekonomska politika. Ne može mali OPG razmišljati o tržištu, hladnjači ili promociji svojih proizvoda. Na primjeru starih članica Europske unije, Španjolske, Italije ili Francuske vidite da one sustavno promišljaju o svojoj ekonomiji, dok mi uz svu plodnu zemlju i pitku vodu ovisimo o uvozu hrane. Moramo početi proizvoditi, moramo se osloniti na svoje resurse i svoje snage. Svaka zemlja mora sama voditi svoju ekonomsku politiku, drugi to rade.

NACIONAL: Je li ovo nova prilika za Hrvatsku?

Treba se naučiti živjeti s virusom. Ne smijemo čekati hoće li nam netko pomoći, moramo si sami pomoći i iskoristiti prednost što smo u Europskoj uniji. Otvoreno nam je veliko tržište i na raspolaganju nam je novac, ali treba ljudima, malim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima omogućiti da rade, stvoriti uvjete, izgraditi infrastrukturu, hladnjače, klaonice radi stočarstva, zajednički nastup posebice na stranim tržištima i sustavno raznim mjerama poticati suradnju malih proizvođača s velikima na obostranu korist. U ovoj krizi treba gledati i isticati ono što je dobro, a to je primjena digitalnih tehnologija i digitalnih komunikacija, što godinama zapinje. Najveći plus u ovome svemu je digitalna komunikacija, pokazalo se da se može kada se hoće i kada se mora. Danas svi ovisimo o digitalnom komuniciranju i njega trebamo razvijati dalje. Virus je tu, ali i s njim se mora živjeti i raditi jer nitko ne zna do kada će ovo trajati. Život ne smije stati, nego se trebaju iskoristiti i dalje razvijati svi mogući kapaciteti i resursi po pitanju digitalnih tehnologija kojima se mogu i moraju pokriti svi poslovi na daljinu bez osobnog kontakta gdje za to postoje mogućnosti, a ta iskustva bit će nam od ogromne koristi za kasniju racionalizaciju poslovanja, posebice u javnoj upravi.

NACIONAL: Što će se dogoditi ako budemo samo čekali da ova kriza prođe?

Najgore je čekati da se nešto riješi samo od sebe. Danas je najefikasniji onaj koji je digitalno najviše pokriven, on će najmanje stradati u ovoj krizi. Nažalost, u Hrvatskoj je birokracija do sada usporavala razvoj digitalizacije, bio je silan otpor jer birokracija po “difoltu” pokušava neke stvari ne primijeniti da bi se zadržao status quo. Vidimo sada da je moguće, imamo online škole i e-propusnice. Ima tu manjkavosti, problema i propusta, ali na greškama se uči. Bitno je da se čitava stvar pokrenula, da nije stala. Jedino nam sudovi ne rade, što smatram jako lošim. Trebalo bi pod hitno pokrenuti online platformu za njihov rad, putem koje bi se ročišta mogla održavati i na daljinu jer pismena između sudova i odvjetnika, ovlaštenih vještaka, stečajnih upravitelja i drugih su moguća i sada na daljinu uz certificirani digitalni potpis.

‘Velika je razlika između ministra zdravstva Vilija Beroša i ministrice Vesna Bedeković koja vodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Beroš vlada situacijom’

NACIONAL: Je li se Vlada dovoljno angažirala u pomoći građanima i gospodarstvu?

Moć Vlade je tolika koliko joj to omogućavaju pozitivni zakonski propisi. Druga je stvar koliko će Vlada to iskoristiti ili neće iskoristiti, koliko će se tu sukobljavati pojedini interesi i što je još bitno, koliki su kapaciteti pojedinih ministara. Važno je koliko je koji ministar okretan, zna iskoristiti situaciju, koliko ima kompetencija i znanja. Vlada će uspjeti onoliko koliko ima jak tim, a ministre možemo ocjenjivati jedino po njihovu radu. Iako je premijer zamijenio puno ministara, vidite veliku razliku primjerice između ministra zdravstva Vilija Beroša i ministrice Vesna Bedeković koja vodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ministar Beroš vlada situacijom i ne ponaša se kao političar, nego u interesu svih građana Hrvatske. Sve ovisi o timu, sami ne možete ništa napraviti, iako je premijer Andrej Plenković najbolje moguće rješenje u ovoj situaciji. Ova Vlada ima šansu, ali ne znam koliki su kapaciteti pojedinih ministra. Primjerice, Grad Zagreb je porušen i treba se puno brže reagirati, treba donijeti zakon o obnovi radi sustavne obnove, posebice starijih građevina koje su najviše stradale. Međutim, nadležno Ministarstvo graditeljstva pokušava dokazati nesposobnost gradonačelnika, ali nemojte dokazivati istinu jer ona se zna, nego napravite svoj dio posla. Grad je srušen i još uvijek pun ostataka od urušavanja. Svaka budala zna napraviti nešto loše, hajdemo napraviti nešto dobro za naš grad. Premijer Plenković se mora umiješati u ovaj posao, što prije to bolje.

NACIONAL: Vlada je donijela mjere za spas gospodarstva. Kako ih ocjenjujete?

Ovo je situacija u kojoj možeš od gorega napraviti još gore, a imaš vrlo malo prostora za napraviti bolje, neizvjesnost je velika, svi čekamo i zato nam treba optimizma. Ovdje je mudrost ne napraviti veću štetu jer kotač gospodarstva se naglo zaustavio i trebat će vremena i mudrosti da on ponovo krene. Vladine mjere su dobre, otvorile su mogućnost da ne dobijemo stotine tisuća ljudi na zavodu za zapošljavanje, dobili smo ih oko 18 tisuća. Upravo ljudi koji neće dobiti otkaz su kotač koji će se pokrenuti kada mjere popuste, oni su poslodavcu na dohvatu ruke da bi započeo ili nastavio s poslovanjem. U ovoj situaciji najmudrije je biti strpljiv i ne narušavati rezultate koje imamo u pogledu širenja epidemije. Dok god postoji i jedan zaraženi na svijetu, opasnost je i dalje prisutna. Dok ne dobijemo lijek ili cjepivo mi ne možemo ni sanjati da ćemo se vratiti na one ekonomske pokazatelje koje smo imali prije epidemije. To vrijedi globalno, za cijeli svijet, a ne samo za Hrvatsku.

NACIONAL: Treba li kao jedna od mjera biti i smanjivanje plaća zaposlenima u javnom sektoru?

Neprimjereno je javnom sektoru sada smanjivati plaće jer su oni najviše izloženi u ovoj krizi, posebno zdravstveni radnici, policija, vatrogasci. Isto tako smanjivanjem plaća smanjujemo potrošnju i punjenje proračuna koji je prenapregnut i koji već sada trpi gubitke. Smatram da se neće puno dobiti od smanjivanja plaća u javnom sektoru, već se treba povećati efikasnost zaposlenih, a to je najlakše pratiti i dokazati kroz digitalizaciju sustava i to u ovoj krizi možemo i moramo iskoristiti, kako bi se u budućnosti moglo na efikasniji i jeftiniji način upravljati tim sustavom, uz puno manji broj zaposlenih i tako ostvariti uštede.

NACIONAL: Koliko je važno održati potrošnju?

U tome i jest kvaka. Mislim da se Vlada ne bi tako jako potrudila oko ovih mjera da nije svjesna da se ljudi neće moći lako vratiti na tržištu rada ako sada ostanu bez posla. Isto tako, ako je ugrožena egzistencija ljudi još će se više smanjiti potrošnja, a povećati obveze države za izdvajanje raznih naknada. U najvećoj mjeri kod nas se državna blagajna puni iz potrošnje, iz prikupljenog PDV-a.

NACIONAL: Od koga bi građani u ovoj situaciji trebali dobiti najveću pomoć?

Od svog poslodavca i s njim pokušati izgraditi bolji položaj na tržištu. Nikakva podjela, mi ili oni, sada nije produktivna. Ni država niti Peter Pan nam ne može pomoći ako sami sebi ne pomognemo. Onom iznad vas u rukovodnom lancu je puno teže u ovoj situaciji, tu treba pokazati razumijevanje i dobru volju, treba razmišljati što sve možete napraviti da biste bili produktivniji i bolji na tržištu. S druge strane poslodavci ne mogu bez radnika, samo onaj poslodavac koji je cijenio svog radnika napravio je dobru tvrtku. Onaj koji nije cijenio radnika nije napravio dobro poduzeće ili je radio s državom pa je sebi trenutno nešto privrijedio, ali to nije nikad dugoročno. Simbioza radnika i poslodavca u ovoj situaciji je jedina garancija za dugoročni opstanak i uspješan povratak na tržište. Ne treba kukati, treba shvatiti da nismo bespomoćni, bespomoćna su samo mala djeca i bolesni. Shvatimo ovo kao novu šansu.

‘Zagreb je srušen i još uvijek pun ostataka od urušavanja. Svaka budala zna napraviti nešto loše, hajdemo napraviti nešto dobro za naš grad. Premijer Plenković se mora umiješati u ovaj posao, što prije to bolje’

NACIONAL: Puno je kritika da poslodavci državne subvencije ne koriste u cijelosti za ono što su namijenjene, za plaće radnika. Kako se to može kontrolirati i ima li tu prostora na malverzacije?

Da i ne, stvar je u tome želi li se kontrolirati. Alati za to postoje. Porezna uprava ima sve podatke, sva izvješća o poslovanju idu prema Poreznoj upravi. Država ta izvješća mora kontrolirati, mora tražiti dodatna izvješća ako se pokažu neke sumnje. Zavod za zapošljavanje i Porezna uprava mogu bez problema kontrolirati ova sredstva, ako postojeći softver nije dostatan treba napraviti novi koji bi kontrolirao samo poslodavce koji su uzeli subvenciju. Propisi se mogu kršiti kratkoročno, no svaki se mjesec u Poreznu upravu šalju izvješća iz kojih se sve vidi. To su proračunska sredstva i država ih mora kontrolirati, alate za to ima. Danas je sve digitalno, poduzetnici su porezni obveznici i nije ih teško kontrolirati, ako se hoće. Bilo bi puno gore da se nije poduzelo ništa, da nije bilo ove mjere. Mislim da građane i u ranijim slučajevima, kada su se događale malverzacije s gradskim i državnim proračunskim sredstvima, nisu mučile malverzacije jer uvijek je bilo ljudi koji su bili tome skloni, već nedostatak sankcija ili neprimjereno dug rok postupanja nadležnih tijela. Tako da se u javnosti stekla percepcija da je sve dozvoljeno i bez sankcija, posebice ako imaš političku zaštitu, a to svakako nije dobro. Sada je prilika da u ovoj krizi prestane i ta neprihvatljiva praksa.

NACIONAL: MMF očekuje pad hrvatskog gospodarstva od 9 posto u ovoj godini. Koliko će nam vremena trebati da to saniramo?

Podatak od 9 posto pada mora se gledati iz ove perspektive i on je prevelik za naše gospodarstvo. Nažalost, zavisno od epidemiološke situacije pad može biti i veći, zato je bitno da se svi poslovi bez iznimke u javnom i privatnom sektoru obavljaju na daljinu uz primjenu digitalnih tehnologija, bez iznimke gdje je to moguće. Tamo gdje to nije moguće, uz sve zaštitne mjere treba se nastaviti raditi i u smanjenom opsegu, kako bi se snažnije nastavilo kada se za to osiguraju uvjeti.

Komentiraj