Hrvatska je uz Francusku bilježila proračunski manjak u 2015. blago iznad najviše dopuštene razine u Europskoj uniji dok je dug izrazitije prekoračio dopuštene okvire, svrstavši se uz onaj Austrije, pokazuju u četvrtak objavljene procjene europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prošle godine prema standardima izvještavanja ESA 2010 bilježila manjak opće države od 3,2 posto BDP-a. Time se svrstala u skupinu ukupno sedam zemalja EU u kojima je manjak prema toj metodologiji u 2015. prekoračio maksimalno dopuštenih tri posto BDP-a.

U 2014. proračunski manjak Hrvatske iznosio je prema revidiranim podacima 5,5 posto BDP-a, u odnosu na prethodno procijenjenih 5,6 posto BDP-a.

Sličan je manjak kao i Hrvatska u 2015. zabilježila i Francuska, od 3,5 posto BDP-a, dok je u Češkoj on bio na granici dopuštenog i iznosio je tri posto BDP-a, pokazuju raspoloživi podaci Eurostata.

Najveći je proračunski manjak prošle godine prema Eurostatu zabilježila Grčka, od 7,2 posto BDP-a. Slijedi Španjolska s 5,1 posto, te Portugal i Velika Britanija sa po 4,4 posto BDP-a.

Najnižu je razinu proračunskog deficita u prošloj godini zabilježila Litva, od 0,2 posto BDP-a. Slijedi Rumunjska s 0,7 posto, te Cipar s jedan posto BDP-a.

Višak je pak u 2015. prema Eurostatovim podacima iskazala proračunska bilanca Luksemburga, od 1,2 posto BDP-a, te Njemačke, od 0,7 posto, i Estonije, od 0,4 posto BDP-a. Švedski je proračun bio uravnotežen.

Na razini EU proračunski je manjak u 2015. kliznuo na 2,4 posto BDP-a, s 3,0 posto BDP-a u godini ranije, procjenjuju u Eurostatu. Pritom su proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u kliznuli na 45,0 posto, sa 45,2 posto u 2014. godini. Rashodi su se smanjili na 47,4 posto, sa 48,2 posto u 2014. godini.

Proračunski manjak na razini eurozone spustio se pak u 2015. na 2,1 posto BDP-a, s 2,6 posto BDP-a u 2014. godini. Proračunski prihodi iskazni udjelom u BDP-u smanjeni su također za 0,2 postotnog boda, na 46,6 posto. Rashodi su pak pali za 0.7 postotnog boda, na 48,6 posto BDP-a, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska najbliže Austriji po javnom dugu u 2015.

Hrvatska se i po razini duga opće države u 2015. svrstala među ukupno 17 zemalja EU čiji je javni dug prekoračio maksimalno dopuštenu razinu od 60 posto BDP-a.

Tako je dug opće države u Hrvatskoj prošle godine prema Eurostatovoj metodologiji iznosio 86,7 posto BDP-a i ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost za 2014., koja iznosi 86,5 posto BDP-a. U listopadu prošle godine njegova je razina u 2014. procijenjena na 85,1 posto BDP-a, pokazuju Eurostatovi podaci.

Hrvatska se po visini javnog duga u 2015. svrstala uz bok Austriji čiji je javni dug prošle godine iznosio 86,2 posto BDP-a. Blizu je i Slovenija s 83,2 posto BDP-a, te Velika Britanija, s 89,2 posto BDP-a.

Najvišu je razinu duga iskazano udjelom u BDP-u u skupini zemalja s prekomjerno visokom razinom duga na kraju 2015. bilježila Grčka, od 176,9 posto BDP-a. Slijedi Italija sa 132,7 posto BDP-a, te Portugal sa 129 posto BDP-a, Cipar, sa 108,9 posto BDP-a, i Belgija, sa 106,0 posto BDP-a.

Najnižu razinu duga bilježila je na kraju 2015. Estonija, od 9,7 posto BDP-a. Slijedi Luksemburg s 21,4 posto, te Bugarska s 26,7 posto i Latvija s 36,4 posto BDP-a.

Na razini EU javni je dug u 2015. kliznuo na 85,2 posto BDP-a, s 86,8 posto BDP-a u godini ranije. Smanjen je i u eurozoni, na 90,7 posto BDP-a na kraju 2015., s 92 posto BDP-a koliko je iznosio na kraju 2014. godine.