Državni zavod za statistiku predstavio detalje oko popisa stanovništva

Državni zavod za statistiku i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održavaju  konferenciju o nadolazećem popisu stanovništva.

Govore Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH.

Lidija Brković, ravnateljica DZS-a, na današnjoj konferenciji za medije rekla je da su u pripremi Popisa stanovništva korištene dobre prakse iz prijašnjeg popisa te konzultirani kolege iz Estonije, Bugarske i Slovenije koji imaju korisna iskustva u pitanjima pripreme popisa i korištenja podataka iz administrativnih baza podataka.

“Digitalizacija popisa, prva faza, pokazala se kao prednost u novom normalnom dobu. Svakako će 13. rujna ući u povijest hrvatske statistike kao datum kad su u potpunosti napušteni papirnati obrasci popisnog upitnika.

Popis stanovništva 2021. najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje obuhvaća tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove. Podaci koji se prikupljaju popisom nužni su za provedbu gospodarskih, socijalnih, demografskih politika te znanstvenih istraživanja. Cilj popisa je utvrditi podatke o broju te prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilježjima.”

Popisivanje u fazama

“Popis započinje 13. rujna i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u prvoj fazi samopopisivanja od 13. do 26. rujna moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva prijavom u portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedna vjerodajnica jedno kućanstvo. Ako se više članova u kućanstvu koristi portalom e-građani, samo jedan član popisuje ostale.”

“U drugoj fazi popisa, terenskog popisivanja, u razdoblju od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala tijekom portala e-građani. Iznimno, ako se u stanovi da do 17. listopada nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja ćemo produžiti do 29. listopada”, rekla je Brković.

Popis 2021. provodi se prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.

“Što se tiče popisnog upitnika, on sadrži indentifikacijske podatke, tri pitanja koja se odnose na kućanstva, 20-ak pitanja o stanu te 38 pitanja za svaku osobu. Trajanje popisivanja ovisi o broju članova kućanstva te podacima koji se daju”, rekla je.

“Cilj DZS-a je bio da upitnik bude jednostavan i pregledan te da ne zbunjuje ljude i mislim da smo u tome uspjeli. Oko 20-ak minuta je dovoljno da se odgovori na upitnik. Uz svako pitanje smo predvidjeli i pojašnjenje, ako nekome nešto nije jasno”, dodala je

“Što se tiče samih sudionika popisa, njih je znatno manje nego na prošlom popisu, bit će angažirano oko 9500 sudionika. Bit će angažirano 7911 popisivača, 1029 kontrolora, 175 instruktora. Tu su i ostali članovi, koordinatori i zamjenici koordinatora, članovi županijskih povjerenstava, voditelji popisnih cenatara.

Prva faza popisa

Građani popisu mogu pristupiti koristeći vjerodajnicu za platformu e-građani, dovoljno je da ju jedna osoba posjeduje.

“Platforma e-građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja ju kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo kućanstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanika može vidjeti jedinstvenu šifru generiranu u trenutku slanja popisnice i koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, poslikati mobitelom ili pospremiti da je može kasnije predati popisivaču.”

Druga faza popisa

U toj fazi na teren izlaze popisivači koji će u osobnom intervjuu i s pomoću računala popisati sve popisne jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi.

“Situacija nastala zbog covida-19, postavila je mnoge izazove u provedbi popisa. Prvotno je popis planiran za travanj ove godine, ali je zbog epidemiološke situacije odgođen za rujan. DZS će poduzeti u provedbi popisa sve mjere za uspješno provođenje mjera Stožera civilne zaštite.”

Brković je rekla da će prvi rezultati biti objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačni rezultati objavit će se prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka DZS-a.

Tajnost podataka

“Povjerljivi statistički podaci iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati izravno ni neizravno, i ne mogu biti podloga za utvrđivanje prava i obveza izvještenih jedinica, kao što su pravne, pravne ili porezne svrhe. Niti jedna institucija neće moći dobiti pojedinačni podatak službene statistike.”

Brković je pozvala sve građane da iskoriste mogućnost samopopisivanja.

Popisivanje manjina

Na upit novinara hoće li se i kako popisivati pripadnike nacionalnih manjina, Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova , kazao je da je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojem se popisivanje vrši.

“Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo”, rekao je.

Plesac je odgovorio i na pitanje što s onima kojima je adresa boravišta različita od adrese prebivališta.

“Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba boravi veći dio vremena. To je često pitanje”, kazao je.

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac pojašnjava da je to pitanje novo.

“Ako osoba nije član niti jedne vjerske zajednice to će jasno moći i izraziti”, rekao je.

Komentiraj