Državna imovina: Potres oštetio i rezidenciju u Visokoj ulici

Potres koji je krajem ožujka pogodio Zagreb ostavio je traga i na državnim nekretninama. Njih oko 10 posto kojima upravlja društvo Državne nekretnine trenutno je neupotrebljivo, oko 35 posto privremeno je neupotrebljivo, a među oštećenima je i državna rezidencija u Visokoj ulici.

Rezidencija u Visokoj ulici, odnosno palača Pongratz, koja se u javnosti spominjala kao mogući ured bivše predsjednice Republike, također je oštećena u potresu, potvrdilo je Hini Ministarstvo državne imovine (MDI).

Prve procjene statičara pokazale su oštećenja koja se moraju sanirati te prema očekivanim preporukama predstoji sanacija rezidencije u suradnji s Upravom za zaštitu kulture i Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, jer je riječ o objektu koji je zaštićeno kulturno dobro, navodi Ministarstvo.

Palača Pongratz, poznatija kao Visoka 22, smještena je na kraju istoimene ulice i na vrhu brežuljka čije se padine spuštaju prema Tuškancu, Streljačkoj i Mesničkoj ulici. Kompleks, zajedno s perivojem površine 8735 metara četvornih ima status izdvojenog kulturnog dobra.

Svakodnevno stižu novi zahtjevi

Nakon potresa koji je osobito pogodio središte Zagreba, u kojemu su smještene brojne institucije, Ministarstvu su se obratila ministarstva vanjskih poslova i kulture, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Vladin Ured za udruge, Pučka pravobraniteljica, Državni hidrometeorološki zavod, Ured komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Povjerenik za informiranje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Obratili su se i Centar za posebno skrbništvo, Centar za socijalnu skrb Zagreb, odnosno njegove podružnice Donji Grad, Gornji Grad Medveščak, Obiteljski centar – Podružnica Zagreb i Podružnica za Zagrebačku županiju, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Regos, Državno izborno povjerenstvo (DIP), Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Muzej Ivana Meštrovića, Hrvatski povijesni muzej, Muzejski dokumentacijski centar.

Neke su institucije zatražile drugi, odgovarajući prostor, jer im onaj koji trenutno koriste, zbog potresa nije pogodan za rad.

“Tako smo npr. zaprimili zahtjev Ministarstva vanjskih poslova, koje je bilo smješteno na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, da mu je hitno potreban zamjenski prostor te smo ih privremeno smjestili u zgradu na adresi Pantovčak 258.  Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske prijavio je štetu na poslovnom prostoru koji je koristio na Trgu hrvatskih velikana 6, te smo ih privremeno, do saniranja, smjestili u poslovni prostor u Palmotićevu 24.“, navodi Ministarstvo.

Trećina objekata privremeno neupotrebljiva

Iz odgovora Ministarstva dade se zaključiti da zaprimljeni zahtjevi nisu konačni.

Svakodnevno zaprimamo nove zahtjeve te u skladu s potrebama i  raspoloživosti adekvatnih poslovnih prostora pronalazimo prostore“, navodi  Ministarstvo u kojem se evidentiraju zahtjevi tijela državne uprave, institucija, trgovačkih društava koje je osnovala država, kao i udruga koje koriste poslovne prostore u vlasništvu države, a koji su mu se obratili radi prijave štete, odnosno stanja zgrada i poslovnih prostora koje koriste.

“U odnosu na nekretnine kojima upravljaju Državne nekretnine, prema izvidima i svakodnevnoj komunikaciji s korisnicima ocjenjuje se da je trenutno oko 10 posto neupotrebljivih i oko 35 posto privremeno neupotrebljivih objekata, dakle stanova i poslovnih prostora“, kaže Ministarstvo.

Državne nekretnine upravlja s približno 6000 nekretnina, među kojima je najviše stanova, više od 4.000. Četvrtinu nekretnina čine poslovni prostori koji su u vlasništvu države, a Državnim nekretninama na upravljanje je predalo MDI.

Državne rezidencije kojima upravljaju Državne nekretnine nalaze se u Zagrebu, u brijunskom arhipelagu i na Hvaru.

Komentiraj