DRAŽEN KOKANOVIĆ: ‘Moja opsesija jazzom i dovođenje glazbenika samoubilačka je misija jer se to malo isplati’

Dražen Kokanović u Zagreb od 2. do 22. studenoga, na 13. Zagreb Jazz Festival, dovodi vrhunske jazz glazbenike i otvara prostor hrvatskim jazzerima. Nacional je istražio koliko su hrvatski jazz glazbenici zadovoljni koncertnom ponudom, koliko im ona znači za glazbeni razvoj i što bi mijenjali

U Zagrebu se od 2. do 22. studenoga održava 13. Zagreb Jazz Festival koji ove godine sa svih strana svijeta ponovo dovodi vrhunske jazz glazbenike i otvara prostor za hrvatske jazzere pa smo provjerili koliko su hrvatski jazz glazbenici zadovoljni koncertnom ponudom, koliko im ona znači za vlastiti glazbeni razvoj i što bi mijenjali.

Samo ove godine Zagreb i Hrvatsku je posjetilo niz sjajnih jazz glazbenika, a do kraja godine u najavi je jednako puno zanimljivih jazz gostovanja. Tako je publika ovogodišnjeg festivala Backstage Live Pula imala prilike vidjeti nastupe Habib Koité & Bamada, Melisse Aldana Quarteta i Ratko Zjaca Nocturnal Four featuring John Riley. Međutim, unatoč brojnim gostovanjima i sve većoj prisutnosti jazza u mainstream medijima, jazz glazbenici nisu zadovoljni onime što se nudi danas u Hrvatskoj. Tako Toni Starešinić, vođa jazz grupe Chui, smatra da je broj gostovanja jazz glazbenika u rapidnom padu, a s njim se slaže i jazz gitarist Ivan Kapec koji nam je rekao: „Nikad nije bilo manje gostovanja stranih jazz glazbenika u Zagrebu, ako govorimo o mainstream sceni.“ Za mišljenje smo pitali i jazz bubnjara Jerka Jurina. „Broj gostovanja stranih jazz glazbenika u Zagrebu je konzistentan već duži niz godina i uglavnom se realizira kroz iste festivale i događanja.“

Na Zagreb Jazz Festivalu nastupit će Christian Sands, američki jazz pijanist; Kayhan Kalhor i Erdal Erzincan koji sviraju tradicionalnu perzijsku i tursku glazbu te američki Mingus Big Band. FOTO: Ana Webber, Madjid Jahanbakhsh, Gulnara Khmatova

Njihovo mišljenje dalo bi se svesti na zaključak da je ponuda daleko slabija nego što je bila prije pa smo za mišljenje pitali i organizatora ovogodišnjeg 13. Zagreb Jazz Festivala Dražena Kokanovića koliko je isplativo dovoditi jazz glazbenike iz svijeta u Hrvatsku? „Već odavno svi znaju koliko sam lud za jazzom, zbog čega svake godine pokušavam dovesti što više jazz glazbenika koji nešto znače u svijetu jazza i u čijoj glazbi ne uživam samo ja, već i puno zaljubljenika u jazz poput mene. Međutim, isto tako dobar broj ljudi zna da je moja opsesija jazzom i organizacija gostovanja stranih jazz glazbenika svojevrsna samoubilačka misija jer se malo koji jazz koncert isplati. Drugim riječima, ne radim to da bih zaradio, jer malo tko može danas zaraditi na organizaciji jazza koncerata, već to radim jer obožavam jazz.“ A da gostovanja tih glazbenika i upoznavanje s njihovom glazbom iz prve ruke puno znači za glazbeni razvoj potvrdili su i sugovornici. „Jako puno mi znače njihova gostovanja. Na moj rad snažno su utjecali koncerti na kojima sam prisustvovao u Zagrebu: Zagrebački Jazz Fair kraj osamdesetih, dvorana Istra, Kset, B.P. Club, pa ponekad i Lisinski. TrianguliZona je nastao nakon što sam čuo Chicago Underground Duo u Ksetu. Broj izvođača je ogroman“, rekao je Kapec i napomenuo da trenutno nije zadovoljan ponudom jazz koncerata koji se održavaju u Zagrebu i Hrvatskoj. „Trebalo bi dovoditi mainstream scenu, a ne nužno mega zvijezde jazza. Evo mog popisa radi ilustracije: Jorge Rossy, Wayne Krantz, Wolfgang Muthspiel, Kurt Rosenwinkel, Kit Downes, Marc Giuliana, Enrico Pieranunzi, Dave Douglas, Gianluca Petrella, Arve Henriksen, Eivind Aarset, Mary Halvorson, takav tip kreativnih, cutting edge glazbenika koji donose nove ideje i nisu preskupi.„

„Ja sam imao sreću da sam mogao u Zagrebu u mojim ključnim godinama glazbenog sazrijevanja čuti velik dio glazbenika koji su me glazbeno odgojili“, ispričao je Toni Starešinić te pojasnio: „To je nevjerojatno životno bogatstvo i iskustvo. Imao sam prilike i nastupati kao predgrupa nekima od njih. Danas kad sve funkcionira preko YouTubea ne mislim da nedostatak tih koncerata utječe na glazbeni razvoj jer imamo sve glazbenike na dlanu, ali definitivno osiromašuje životno koncertno iskustvo.“ Svejedno, Starešinić nije zadovoljan postojećom situacijom. „Jako sam razočaran trenutnom glazbenom ponudom kod nas. Jazz.hr u nedostatku financijskih sredstava za dovođenje zvučnih stranih glazbenika se okrenuo promociji domaćih glazbenika, što je pohvalno u situaciji kad nemamo ni jedan jazz klub pa barem da mladi domaći glazbenici dobiju priliku adekvatno promovirati svoje nove albume. Ali prije smo imali i N.O. jazz festival koji je bio briljantan i svojim alternativnijim pristupom savršeno parirao Zagreb Jazz Festivalu koji je bio više okrenut klasičnijem jazzu i zajedno su činili savršenu i zaokruženu cjelinu. Tada je jedino problem bio u tome što su se znali preklapati u terminima pa si morao birati što ćeš poslušati, ali ispada da su to bile slatke brige u odnosu na danas.“

‘O jazzu se puno priča, a malo ga se sluša. Nedostaju stručnjaci u medijima koji bi razumjeli što se uistinu događa s jazzom i na pravi ga način predstavili javnosti’, kaže Ivan Kapec

Jazz.hr trudi se dati što više prostora hrvatskim jazz glazbenicima, u proljetnom izdanju i jesenskom izdanju koje će se ove godine održati od 5. do 7. listopada u Tvornici kulture. Nastupit će Big Band RTV Slovenije & solisti i održat će se premijerni nastupi mladih hrvatskih jazz solista Brune Matića i Filipa Pavića, koji će nastupiti sa svojim kvintetima. Svirat će i dvojica pijanista: Petar Ćulibrk će promovirati samostalni album ‘’Old School’’ te srpski pijanist, skladatelj, aranžer i pedagog Vasil Hadžimanov. I organizator Zagreb Jazz Festivala svjestan je značaja gostovanja inozemnih jazz glazbenika u Zagrebu i Hrvatskoj i davanja prostora hrvatskim jazz glazbenicima koji su se istaknuli svojom kvalitetom, ali još nisu prepoznati u mainstream medijima. „Odlučili smo ove godine prije održavanja Zagreb Jazz Festivala zagrijati građane Zagreba za jazz pa je cijeli listopad posvećen jazzu i to tako da će svaki vikend tijekom listopada hrvatski jazzeri održavati koncerte na trgovima i ulicama. Siguran sam da će se mnogi zainteresirati za njihovu glazbu, za jazz pa tako i za jazz koncerte koji će se održati ove godine u sklopu Zagreb Jazz Festivala koji se održava tijekom 11. mjeseca“, ispričao je Kokanović koji je složio respektabilan program ‘’za zagrijavanje’’, iako bi on mogao biti i glavni program nekog festivala. Tako u subotu, 8. listopada, na uglu Gajeve i Bogovićeve nastupa IM L.P. Quartet, nedavno oformljeni jazz sastav iz Zagreba koji uz vlastite kompozicije izvode skladbe Ornettea Colemana, Erica Dolphia, Theloniousa Monka i drugih. Sastav čine Ivan Marincel na trombonu, Luka Peršić na alt i sopran saksofonu i flauti, Tomi Novak na kontrabasu i Fran Krsto Šercar na bubnjevima. Sljedeće subote, 15. listopada, u Bogovićevoj ulici kod skulpture Sunca Ivana Kožarića nastupa Mirsad Dalipi Trio, vrhunski jazz bubnjar sa svojim kolegama. Subotu kasnije, 22. listopada, na Europskom trgu nastupa Oliver Potočnik Quartet, kvartet saksofonista koji izvodi jazz standarde i moderne kompozicije trudeći se držati korak današnjim trendovima i pristupima u izvedbi i improvizaciji, a uz Potočnika u kvartetu sviraju Pavle Jovanović na gitari, Ivan Džajić na kontrabasu i Adriano Bernobić na bubnjevima. I zadnje subotu u listopadu, prije početka Zagreb Jazz Festivala, prolaznike će razveseliti jedinstveni glas Valerije Nikolovske koja će sa svojim triom nastupiti na uglu Gajeve i Bogovićeve ulice.

I onda u studenome slijede četiri velika inozemna koncerta. Tako 2. studenoga u Maloj dvorani Lisinski nastupa Christian Sands Trio, američki jazz pijanist i skladatelj odrastao u New Havenu u Connecticutu koji je studirao na Glazbenoj školi Manhattan gdje je svirao u školskom Afro-Cuban Jazz Orchestra pod vodstvom Bobbyja Sanabrije. S tim je orkestrom 2009. snimio album “Kenya Revisited Live” koji je bio nominiran za nagradu Latin Grammy. Nakon što je diplomirao, Sands se pridružio Inside Straightu, jednom od bendova basista Christiana McBridea s kojim je odradio međunarodne turneje. Kroz tu suradnju upoznala ga je i hrvatska publika. S McBrideom je 2012. nastupio na Avantgarde Jazz Festivalu u Rovinju, a 2014. na Zagreb Jazz Festivalu. Osim toga surađivao je s Gregoryjem Porterom, Geri Allen, Esperanzom Spaulding i mnogima drugima, svirao na Međunarodnom danu jazza na Kubi te na svjetski poznatim jazz festivalima kao što su North Sea, Monterey, Newport i Montreux. Djeluje kao kreativni ambasador za zakladu Errol Garner, a također je umjetnik u rezidenciji na Monterey Jazz Festivalu. Bio je kreativni direktor za Monterey Festival Band on Tour. Njegov deveti album, “Be Water”, objavljen je 2020. godine i nominiran je za nagradu Grammy u kategoriji najbolje instrumentalne skladbe za pjesmu “Be Water II”.

Toni Starešinić, voða jazz grupe Chui, kaže da je broj gostovanja jazz glazbenika u rapidnom padu. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Dana 7. studenoga u Tvornici kulture će nastupiti Jazz/Takes Super Group koja je nastala u suradnji Muzeja moderne umjetnosti Louisiane u Danskoj i jednog od najkreativnijih i najplodnijih glazbenika današnjice, pijanista i producenta Nielsa Lan Dokyja. Rezultat te suradnje bila je inovativna i uspješna serija koncerata pod nazivom ‘’Jazz/Takes’’. Taj muzej moderne umjetnosti u Danskoj jedan je od najposjećenijih umjetničkih muzeja na svijetu, s više od 750.000 posjetitelja godišnje prije pandemije i uključen je u knjigu Patricije Schultz ‘’1000 mjesta koja treba vidjeti prije smrti’’. Mjesečni koncerti do sada su održavali samo u muzeju, ali od jeseni 2022. Jazz/Takes Supergroup krenut će na europsku turneju. Niels Lan Doky, prozvan ‘’najboljim pijanistom svoje generacije’’, koji je surađivao s velikanima jazza kao što su John Scofield, Pat Metheny, Joe Henderson, Mike Brecker, Ray Brown, Woody Shaw, Charlie Haden, John McLaughlin, Tom Harrell, Al Jarreau i Charlie Haden, na ovogodišnjoj turneji predvodi sastav Niels Lan Doky International Jazz Collective s kojim će nastupiti i u Zagrebu. Svirat će s all stars postavom, u kojoj su mu suradnici vrhunski fusion glazbenici, vođe vlastitih sastava, ali i suradnici velikana jazz, fusion i stilski različite glazbe. Tako ćemo imati prilike doživjeti nastup Billa Evansa koji je svirao s Herbiejem Hancockom, Johnom McLaughlinom, Willijem Nelsonom, Mickom Jaggerom, The Allman Brothers Bandom i Medeski Martin & Wood. Dolazi i slavni basist Darryl Jones koji je svirao s Milesom Davisom, Stingom, Rolling Stonesima, Ericom Claptonom, Joeom Cockerom, B.B. Kingom, Rodom Stewartom i Neilom Youngom te bubnjar Harvey Mason koji je tijekom karijere svirao s Georgeom Bensonom i Herbiejem Hancockom. Da se ne radi o ‘’običnom’’ koncertu govori činjenica da izvode repertoar pjesama grupa kao što su The Ramones, Pearl Jam, New Order i Blondie u specifičnim aranžmanima.

Dva dana kasnije u Kazalištu Kerempuh nastupaju Kayhan Kalhor & Erdal Erzincan. Kayhan Kalhor međunarodno je priznati virtuoz na kamanchehu (gusle sa šiljcima) i kreativna snaga na današnjoj glazbenoj sceni. Zahvaljujući izvedbama tradicionalne perzijske glazbe, ali i brojnim glazbenim suradnjama ključan je popularizator perzijske glazbe na Zapadu. Erdal Erzincan, učenik legendarnog Arifa Sağa, jedan je od najpoznatijih folk glazbenika svoje generacije u Turskoj. Nastupao je i podučavao diljem svijeta i osnovao Bağlama Music Academy u Istanbulu gdje vodi bağlama orkestar sastavljen od njegovih učenika. Zajedničke izvedbe Kalhora i Erzincana prožete su tradicionalnom glazbom njihovih kultura – Perzije (Iran) i Anatolije (Turska).

‘Nedostatak jazz koncerata ne utječe na glazbeni razvoj jer imamo sve glazbenike na dlanu, ali definitivno osiromašuje životno koncertno iskustvo’, kaže Toni Starešinić

Zadnji koncert ovogodišnjeg izdanja Zagreb Jazz Festivala održat će se 22. studenoga u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog povodom 100. godišnjice rođenja američkog jazz kontrabasiste, pijaniste, skladatelja, vođe sastava i autora Charlesa Mingusa koji je tijekom karijere surađivao s glazbenicima kao što su Louis Armstrong, Duke Ellington, Charlie Parker, Dizzy Gillespie i Herbie Hancock. Nakon njegove smrti 1979. njegova udovica Sue Mingus pokrenula je niz akcija u cilju očuvanja i prezentacije njegove glazbene ostavštine te kako bi njegove zamisli nastavile živjeti na jazz sceni. Utemeljila je nekoliko skupina među kojima Mingus Big Band s kojim Mingusov duh leti svijetom, pa će tako doletjeti i u Zagreb. Budući da u Mingus Big Bandu svira krema newyorških glazbenika, a neki od njih djeluju i kao vođe sastava, tijekom godina bio je puno promjena u sastavu, pa čak i na poziciji umjetničkog voditelja. Osim toga, Mingus Big Band ima najjaču “klupu”. Naime, na svakoj poziciji je barem desetak glazbenika u pričuvi koji mogu uskočiti u slučaju potrebe i odsvirati ovaj zahtjevan program. U svakom slučaju, jazz koncert koji se ne propušta.

Treći program Hrvatske televizije ovih dana obilježava stoto izdanje emisije ‘’Svijet jazza’’, Jazz.hr kontinuirano radi na promociji jazza i mladih jazz glazbenika, a zanesenjaci poput Kokanovića pokušavaju dovesti u Hrvatsku što više svjetski poznatih jazz glazbenika. „Jazz je vrsta glazbe koja svoju poruku i energiju najbolje prenosi izvedbom uživo i zato smatram da su koncerti vrhunskih jazz glazbenika, stranih ili domaćih, veoma bitni za osobni razvoj svakog jazz glazbenika“, rekao je Jurin. Nadopunio ga je ne baš optimistični Starešinić koji je pohvalio upravo Treći program Hrvatske televizije za promociju jazza. „Hvala Bogu da imamo Treći program na Hrvatskoj radioteleviziji koji medijski održava jazz na životu i zapošljava dvadesetak jazz glazbenika. Jazz glazbenika će uvijek biti i uvijek će se naći neki prostor za nešto odsvirati, ali bez promocije naših glazbenika regionalno pa i šire neke bolje perspektive koja nadilazi sviranje za svoj gušt neće biti.“ Jurin je dodao i da situacija uvijek može biti bolja, ali „ključno je da svi jazz glazbenici i organizatori jazz koncerata zajedno sudjeluju u kreiranju scene kroz međusobnu podršku i trud. Hrvatska jazz scena bogata je jazz glazbenicima svjetske razine koji zajedničkim radom mogu približiti jazz hrvatskoj publici.“ Ivan Kapec smatra da se previše govori, a premalo stručno raspravlja o jazzu. „O jazzu se jako puno priča, a malo ga se sluša. Nedostaju stručnjaci u medijima koji bi razumjeli što se uistinu događa s jazzom i na pravi ga način predstavili javnosti. Dosta toga se svodi na površne opise koje odaju samo subjektivni dojam, često s tanašnom književnom pozadinom. Jazz promotora uglavnom nema jer ima premalo aktivne i ozbiljne jazz publike koja bi ekonomski opravdala njihov rad.“ Stoga je ovogodišnja ponuda Zagreb Jazz Festivala ponuda koja se ne odbija, što je u razgovoru za Nacional naglasio i organizator festivala Kokanović. „Kada bih imao više novca, doveo bih najveće i najpoznatije, ali i najmlađe i najperspektivnije jer znam da publike ima dovoljno koja bi prigrlila takav program. U nedostatku novca, ali s viškom dobre volje i velikom pomoći kolega, prijatelja i poznanika, Zagreb Jazz Festival nudi nastupe vrhunskih jazz glazbenika čiji nastupi se ne propuštaju“.

Komentiraj