Objavljeno u Nacionalu br. 517, 2005-10-10

Hans-Jacob Bonnier, suvlasnik i jedan od čelnih ljudi švedskog izdavačkog diva Bonnier koji u Hrvatskoj pokreće list Business.hr, govori o razlozima ulaganja u Hrvatsku

Na hrvatskom novinskom tržištu 27. listopada izlazi tjednik Business.hr, poslovne novine u rukama švedskog medijskog konglomerata Bonniera. Ta je novinska kuća vlasnica i kontroverznih poslovnih novina Finance u Sloveniji, koje dio menadžera doživljava žutim tiskom, ali ih svejedno redovito kupuje. Bonnier je tvrtka u vlasništvu 73 člana istoimene obitelji. Business.hr je u ime matične tvrtke pokrenula tvrtka Dagens Industri, koja se brine za jednu od šest podgrupa poslovanja grupe Bonnier. Što će dolazak Bonniera kroz tjednik Business.hr značiti za Hrvatsku, kakva će biti koncepcija tog poslovnog tjednika i tko je tvrtka koja stoji iza svega, razgovarali smo sa Hansom-Jacobom Bonnierom, izvršnim potpredsjednikom Dagens Industrija.
Hans-Jacob Bonnier ujedno je predsjednik obiteljske poslovne mreže u Švedskoj, predsjednik Europske federacije poslovnog tiska i predsjednik zaklade obitelji Bonnier.
NACIONAL: Bonnier Media nije pretjerano poznata tvrtka u Hrvatskoj. Čime se sve bavite? Navodno izdajete i Hary Pottera.

– Istina je da izdajemo tu knjigu, i to u Finskoj i Njemačkoj. Svaka godina u kojoj se objavi Harry Potter dobra je godina, a 2005. je godina kada izlazi ta knjiga. Inače, u Njemačkoj smo treći najveći izdavač knjiga. Zapravo smo i počeli s knjigama prije 200 godina, i mi koji smo sada vlasnici, zapravo smo šesti i sedmi naraštaj vlasnika Bonniera.

NACIONAL: Dakle, tvrtka Bonnier obiteljski je posao?

– Potpuno. Kao što sam rekao, počeli smo s knjigama, a onda smo prešli na dnevne novine i magazine, zatim u produkciju filmova i TV produkciju. Od pokretanja knjižare 1804. do izlaska prve poslovne publikacije, prošlo je 160 godina, a godine 1976. počeo je izlaziti prvi financijski dnevnik u Švedskoj, Dagens Industri. Producirali smo sve filmove Ingmara Bergmana, a devedesetih godina radili smo uglavnom dječje filmove. Operacije tvrtke Bonnier podijeljene su u šest ključnih segmenata: poslovno izdavaštvo (Business Press), novine, magazini, knjige, zabava i poslovne informacije.

NACIONAL: Koliko je ljudi zaposleno u tvrtki Bonnier?

– Oko jedanaest tisuća, od kojih je u Hrvatskoj zaposleno 56. Imamo promet od 2,1 milijarde eura u 20 zemalja Europe.

NACIONAL : Koliko je novca Bonnier AB uložio u projekt tjednika Business.hr i kolika će biti naklada?

– Pa tek smo počeli. Naša ulaganja ovisit će o tome koliko će dugo trebati da novine počnu donositi profit. Planirali smo da će se to dogoditi nakon tri godine, a do tog trenutka to će biti oko 13-14 milijuna švedskih kruna, odnosno oko četiri milijuna eura. Počet ćemo s nakladom od deset tisuća komada, što smatramo realnom brojkom. To govorim jer imamo desetogodišnje iskustvo u Sloveniji, gdje smo vlasnici vodeće poslovne novine Finance.

NACIONAL: No u nekim ste državama doživjeli i propast svojih izdanja…

– Oprezni smo jer smo od 11 pokušaja imali dva neuspjeha s izdavanjem novina. Prvi je bio 1990. u Mađarskoj: nije dobro krenulo i prodali smo te novine sredinom 1992. godine. Također, godine 2000. nismo uspjeli u Škotskoj. Ondje jednostavno nismo imali sreće. Izašli smo u rujnu 2000., u trenutku kada je poslovno tržište strahovito palo. Da smo krenuli u bilo koje drugo vrijeme, siguran sam da bismo uspjeli. Ali niti dva neuspjeha od 11 pokušaja nije loš rezultat.

NACIONAL: Nekoliko projekata poslovnih novina u Hrvatskoj doživjelo je propast ili nisu uspjeli ostvariti očekivanu čitanost. Zašto mislite da će Business.hr proći bolje?

– To će biti najmodernije novine koje su čitatelji mogli vidjeti u Hrvatskoj. Bit će drukčije. Mi smo “provider” poslovnih vijesti i zato nam je naš internetski portal jako važan. Novine nisu samo vijesti, one imaju dodanu vrijednost u komentarima stručnih novinara i zato su važne poslovnim ljudima. Naši novinari kompleksna pitanja izlažu na jednostavan način. Upravo zbog toga naše poslovne novine imaju najveću vrijednost od svih novina. To je prvi put u Europi da se uz tjedne poslovne novine lansira dnevni poslovni portal. Takvo što radili su samo u SAD-u. Naši čitatelji, konzumenti, mijenjaju se iz godine u godinu, ali svaka nova generacija menadžera koristi se našim znanjem da si olakša i unaprijedi posao. Mi ćemo pronalaziti i objavljivati vijesti koje nećete naći drugdje, a svaka vijest koju drugi prenose bit će obrađena tako što ćemo je staviti u kontekst. Dodat ćemo vrijednost na sve vijesti. Naši čitatelji bit će ljudi iz manjih i srednjih tvrtki, a ne 500 najbogatijih ljudi u Hrvatskoj. Nova internetska stranica izlazi istog dana kada i novine; ove koje sada funkcioniraju samo su privremene kako bi ljudi mogli vidjeti tko smo.

NACIONAL: Ipak, praktički imate iste novinare koji su pisali za sva izdanja koja se nisu proslavila. Mislite li uvesti neki novi model korporativnog stila pisanja?

– Mislimo da u prijašnjim projektima njihova znanja nisu bila dovoljno iskorištena, a dobar je primjer glavna urednica Đurđica Klancir. Uzimamo iskusne novinare, ali i mlađe, nedovršene, koje obrazujemo i zatim pravimo uspješnu mješavinu. Šaljemo ljude u svoja druga izdanja, a imamo i internu akademiju. Mi gradimo tvrtku koja će čitatelju prodavati i know-how, a mislim da imamo novinare koji znaju ovdašnju gospodarsku situaciju.

NACIONAL: Zašto ste u Hrvatskoj pokrenuli novu redakciju, a u Sloveniji, na primjer, kupili Finance?

– U velikom dijelu zemalja od početka smo sami osnivali nove redakcije. Iskustvo nas uči da tako lakše treniramo ljude i privikavamo ih na svoj način razmišljanja. Lakše nam je to raditi ako nemamo lokalnog partnera koji ima svoje načine i običaje. Slovenija i Finance su iznimka, ondje smo preuzeli gotov tjednik i nakon nekog vremena pretvorili ga u uspješan dnevnik. Poslovne novine otvaraju mogućnost poslovanja s bazama podataka, izdavanja magazina i priručnika s poslovnim informacijama, organiziranja konferencija i seminara…

NACIONAL: Kada ste počeli razmišljati o projektu u Hrvatskoj?

– Bilo je to 1997., ali počeli smo ga ozbiljno razmatrati u posljednjih pet godina. Prvi konkretan potez napravili smo prije godinu dana. Kada smo radili u Sloveniji, Hrvatska nije bila u prvom planu. Radili smo u Austriji, Poljskoj i Sloveniji, koje su nama Šveđanima bile daleke zemlje. Nakon nekoliko godina shvatili smo da smo uspjeli, pa smo odlučili ići dalje. No ne mislimo se širiti u BiH ili Srbiju, polako ćemo graditi i koncentrirati se na Hrvatsku. Istaknuo bih da nemamo niti jednog Šveđanina koji vodi bilo koji projekt u inozemstvu. Svaki projekt vode lokalni ljudi, u Hrvatskoj Hrvati, u Estoniji Estonci. Treniramo ih i neki postaju vrlo dobri. Imamo u svojoj grupi vrhunskog dizajnera iz Poljske, zove se Jacek Utko. On je
dizajnirao i redizajnirao više izdanja naše kuće.

NACIONAL: Hoće li Bonnier i u Hrvatskoj pokrenuti izdavanje knjiga i TV produkciju?

– Tradicija u našoj obitelji i tvrtki je da su poslovi decentralizirani. To što ovdje izdajemo poslovne novine, ne znači da moramo odmah izdavati knjige i praviti filmove. Isto tako i možemo, ali o tome odlučuje svaka grana posla, naravno, uz odobrenje uprave.

NACIONAL: Hrvatska je malo tržište s malim brojem velikih oglašivača. Kako ćete se suočiti s eventualnim bojkotom oglašavanja?

– To uopće nije problem, često smo to radili. Agencije bi nam jednostavno javile da taj i taj klijent odustaje od oglašavanja jer ih kritiziramo. Ali svi se oni vrate za godinu-dvije. To nam se dogodilo u nekoliko zemalja, uključujući Švedsku i vama susjednu Sloveniju.

NACIONAL: Gdje je, prema vašem iskustvu, pritisak na novinare bio najveći?

– Najgore je bilo u Rusiji, u Sankt Peterburgu. Kritiziranje velikih tvrtki i oglašivača, vlade ili uprave nije nam strano jer smo profesionalni izdavači novina a ne političari. Mi često pišemo o korupciji, u Poljskoj čak objavljujemo indeks korumpiranosti. Nikada ne objavljujemo nešto za što nemamo dokaze, ali u nekim zemljama nema prave slobode tiska. Događalo se da izgubimo na sudu iako znamo da smo napisali istinu. Ipak, naplate nam simboličnu svotu, primjerice, jedanput smo izgubili 25 USD. Kada smo otkrili korupcijski skandal u Rusiji, malo smo se suzdržali i podijelili priču s drugim izdavačima, a zatim smo je zajednički objavili da smanjimo pritisak na sebe. Događalo se i da su slali poreznike da nam stalno pregledavaju poslovanje. Shvatili smo da prema zakonu ne smiju iznositi knjige iz tvrtke, pa smo im doskočili. Sobu smo obojili u bijelo, upalili snažne reflektore i postavili kamere. Bilo je zabavno. Ne mogu nas spriječiti da objavimo ono što otkrijemo jer smo dovoljno bogati da nas se ne može ucjenjivati.

Bonnier AB
Ukupna neto prodaja: 2,1 milijarda eura
Neto dobit: 43 milijuna eura
Broj zaposlenih: 10.100

Bonnier Business Press
Neto prodaja: 150 milijuna eura
Operativni profit: 14 milijuna eura
Broj zaposlenih: 1449

Komentiraj