Objavljeno u Nacionalu br. 877, 17. veljače 2015.

NACIONAL JE ISTRAŽIO koji su trenutno najveći projekti u zdravstvenom turizmu i što se sve treba učiniti da bi Hrvatska u tom biznisu, u kojem se godišnje u Europi prihoduje oko 115 milijardi eura, dostigla prihod od barem milijardu eura godišnje

Proteklih dana Nacional je proveo istraživanje prema kojem se u Hrvatskoj, čini se, počinju pomaljati obrisi značajnijeg razvoja zdravstvenog turizma. Hrvatska posjeduje potencijale i najvažnije resurse potrebne za unapređenje tog oblika turizma. Osim što bi mogao produljiti turističku sezonu na cijelu kalendarsku godinu, zdravstveni turizam može pomoći i da se znatno povećaju ukupni prihodi od turizma.

Zdravstveni turizam i u svijetu je najpropulzivnija grana turizma, jer je 15% svih putovanjamotivirano zdravstvenim razlozima – 203 milijuna putovanja Europljana godišnje. Na tim se putovanjima godišnje potroši ukupno 115 milijardi eura. Očekuje se da će do 2017. zdravstveni turizam rasti po stopi od 7 posto godišnje.

U Hrvatskoj turizam sa 16 posto ostvaruje najveći udio u BDP-u i najperspektivnija je grana gospodarstva. Taj bi se udio mogao znatno povećati uspije li Hrvatska dodatno razviti zdravstveni turizam i učiniti ga konkurentnim na svjetskom tržištu. U zdravstvenom turizmu sudjeluju i brojne neturističke djelatnosti, što stvara brojne pozitivne efekte u čitavom gospodarstvu. Hrvatska je danas tržište na kojem 10.000 zaposlenih godišnje stvara oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga u turizmu. U taj iznos nisu uračunati prihodi od smještaja i popratne potrošnje. Gruba je procjena da medicinski turizam u Hrvatskoj ima godišnji potencijal za prihod od milijardu eura, navodi se u analizi “Potencijali za razvoj zdravstvenog turizma” Ljerke Milas iz Sektora turizma Hrvatske gospodarske komore.

“Sadašnji je obujam zdravstvenog turizma 2 posto u prihodima turizma Hrvatske, a kako bi se dosegnulo 15 posto, koliko navode predstavnici vlasti kao strateški cilj, trebat će značajne investicije u taj dio turističke ponude”, ispričao je za Nacional Nikica Gabrić, osnivač, vlasnik i ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu. Može se tvrditi da je on zbog svojih javnih inicijativa posljednjih godina zapravo glavni inicijator razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj.

“Najavljene promjene zakona koje se odnose na medicinski turizam trebale bi od travnja ove godine stvoriti prijeko potreban okvir za bolji razvoj i te grane turizma u Hrvatskoj. Medicinski turizam ne poznaje ‘srpanjsku rupu’ ili loše vrijeme nego samo odličan omjer cijene i kvalitete koji hrvatski stručnjaci mogu pružiti”, kaže Gabrić. Kao važnu ističe i namjeru “države da iziđe ususret liječnicima poduzetnicima pružajući im povoljnije uvjete za kreditiranje kod HBOR-a i pomoć pri aplikaciji za fondove Europske unije”. Dodao je da je značajno što je država pronašla prvih 15 objekata u svom vlasništvu koji bi se mogli prenamijeniti i dobiti “markicu zone zdravstvenog turizma”.

“Prije svega, svima je poznat dentalni zdravstveni turizam, koji je u Hrvatskoj doživio pravi procvat u zadnjem desetljeću, no to zasigurno nije jedini oblik usluge koju Hrvatska može konkurentno ponuditi na svjetskom zdravstvenom tržištu”, smatra Gabrić. Dentalnim turizmom bave se brojne zubarske ordinacije diljem Hrvatske. Među istaknutijima je riječka stomatološka klinika Rident koju godišnje posjete deseci tisuća pacijenata, uglavnom iz susjedne Italije, a ni Dental Centar Dubravica iz Vodica ne zaostaje.

“Što se tiče dentalnog turizma, pacijenti uglavnom dolaze autobusima, preko agencija koje sve organiziraju. Rendgenske slike naprave se u njihovoj zemlji, doktor ih pogleda i njima se da ponuda. Dobiju zube za nekoliko dana. Poštujemo taj način rada, ali naši pacijenti izvana dolaze uglavnom po preporuci. Ne bavimo se klasičnim dentalnim turizmom, ali imamo velik broj i domaćih i stranih pacijenata” , kaže Mladen Šlaj, specijalist ortodoncije iz zagrebačke Poliklinike Šlaj-Anić, jedne od modernijih hrvatskih stomatoloških ordinacija.

Vrlo su perspektivne, smatra Gabrić, i plastična kirurgija i liječenje neplodnosti, ortopedski tretmani, zdravstveni turizam tzv. oporavnog tipa poput fizikalne terapije koja se može provoditi u našim toplicama.

“Bilo bi dobro da se zakonom osim povoljnijih uvjeta kreditiranja predvide i porezne olakšice za poduzetnike koji ulaze u velike investicije u vezi s medicinskim turizmom. Hrvatska treba kapitalne projekte kako bi se uspjela nametnuti kao destinacija medicinskog turizma, a to se može postići samo visokim standardom usluge koja mora biti popraćena pravim kapacitetima, i medicinskim i smještajnim”, smatra Gabrić i dodaje da privatni poduzetnici u zdravstvenom turizmu moraju podnijeti velik teret, ali i preuzeti rizik ulaganja u opremanje svojih kapaciteta.

“Zdravstveni turizam treba biti prvi hrvatski prioritet. On je u strategiji razvoja hrvatskog turizma sada na trećem mjestu. Ne dolaze investitori u Hrvatsku graditi samo hotele. Dolaze iz raznih zemalja ulagati i u zdravstveni turizam”, smatra Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja za područje zdravstvenih usluga u turizmu i voditelj Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu. Kao primjer navodi investiciju od 30 milijuna eura turske korporacije Alvimedica u izgradnju i opremanje nove Klinike za bolesti srca u Dugopolju, koja bi trebala biti dovršena do svibnja 2015.

“Pripremljena je dokumentacija za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata za projekte vrijedne oko 500 milijuna eura”, kaže Bura i navodi da će se dijelom ta sredstva pokušati pribaviti iz europskih strukturnih fondova. Naglasio je i da je s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom dogovorena prenamjena neiskorištenih i napuštenih lokacija, poput vojarni i bivših lječilišta, koja će se potom ponuditi potencijalnim investitorima. “Razvoj projekata nije jeftin. Samo je za projektnu dokumentaciju za kulu u Kukuzovcu potrebno 4 do 5 milijuna kuna”, ističe Bura.

Prema informacijama Gorana Beusa Richembergha, predsjednika Odbora za turizam Sabora Republike Hrvatske, ustanove i tvrtke iz sektora lječilišnog turizma imaju pripremljene razvojne i investicijske projekte vrijedne oko 320 milijuna eura. On predlaže Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koordinaciju pripremljenih projekata, kao i osiguranje potrebne pomoći za uspješno korištenje sredstava iz za to namijenjenih EU fondova.

Ministarstvo zdravlja trenutačno priprema dva projekta za zdravstveni turizam – Specijalna bolnica Varaždinske Toplice i Naftalan.

“Cilj novog projekta Specijalne bolnice Varaždinske Toplice pokretanje je novog razvojnog ciklusa i brendiranje Varaždinskih Toplica kao destinacije zdravstvenog turizma”, kaže Damir Mihalić, sanacijski upravitelj bolnice. Varaždinske Toplice najstarije su i najveće hrvatske toplice. Raspolažu s tisuću kreveta u raznim kategorijama smještaja. Početkom 1980-ih bio je, kaže Mihalić, nositelj medicinski programiranog aktivnog odmora i prvih zdravstveno-turističkih paketa. I danas razvijaju ponudu zdravstvenih programa.

“Provedba projekta iziskuje ulaganje u rekonstrukciju i obnovu postojećih objekata u vlasništvu Varaždinskih Toplica – Terme, Konstantinov dom, Lovrina kupelj i Minerva, izgradnju Spinalnog centra, kao i potencijal izgradnje novog hotela s četiri do pet zvjezdica”, kaže Mihalić i ističe da bi okosnicu medicinskog dijela projekta trebali činiti obnovljeni objekti Terme i Konstantinov dom koji bi bili međusobno povezani s novim objektom Spinalnog centra. Funkcioniraju, veli Mihalić, kao rehabilitacijska klinika koja kroz polikliničke ambulante i radilišta u hotelskim objektima Lovrina kupelj i Minerva pruža rehabilitacijske i zdravstvene usluge. Novi projekt razvija se već nekoliko godina, a u njemu sudjeluju uprava i stručnjaci Bolnice, Varaždinska županija, Grad, Varaždinske Toplice i Ministarstvo zdravlja.

U tijeku su aktivnosti na razradi modela i izvora financiranja. “Potrebne su dvije godine za realizaciju projekata za Terme i Konstantinov dom, za Lovrinu kupelj – 18 mjeseci, a za Minervu 24-30 mjeseci. Projekt izgradnje Spinalnog centra je u realizaciji i početak građevinskih radova očekuje se krajem 2015. ili početkom 2016., a završetak krajem godine”, kaže sanacijski upravitelj Damir Mihalić. U sličnim su razvojnim fazama Daruvarske Toplice, Biokovka u Makarskoj, toplice Naftalan u Ivanić-Gradu, Thalassotherapia u Opatiji i niz drugih odredišta u kontinentalnoj Hrvatskoj i na Jadranu.

Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju osnovana je u okolici Ivanić-Grada nakon što je ondje otkriveno nalazište ljekovitog zemnog mineralnog ulja, naftalana, jedinog takvog nalazišta u Europi. U neposrednoj blizini bolnice nalazi se i izvor prirodno slane termomineralne vode. U bolnicu dolaze pacijenti iz inozemstva, naročito iz Rusije, Danske i Slovenije. Potražnja za liječenjem brojnih bolesti, posebno psorijaze i upalnih reumatskih, sve je veća, čemu je prilagođena i nova koncepcija dugoročnog razvoja te ustanove. “Razvoj podrazumijeva izgradnju unutarnjih i vanjskih bazena uz povećanje kapaciteta smještajnih jedinica bolnice”, kaže Milica Birk, pomoćnica ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor.

Projekt zagrebačke tvrtke ZG projekt predviđa izgradnju vanjskog i unutarnjeg bazena, hotela s četiri zvjezdice radi povećanja kapaciteta smještajnih jedinica za još 120 kreveta, što bi ukupni kapacitet bolnice podignulo sa sadašnjih 137 na 257 kreveta. U sklopu objekta bio bi i novi restoran s kuhinjom te teretana i fitness dvorana.

“Poboljšanje sadašnjeg stupnja izgrađenosti odnosi se prije svega na hidroterapiju koja nedostaje jer bolnica nema velikih otvorenih i zatvorenih bazena koji su potrebni za bilo kakvo ozbiljnije bavljenje liječenjem i rehabilitacijom. Time bi se bolje zadovoljile potrebe bolesnika za rehabilitacijom, naročito mogućnošću iskorištavanja termalne vode čije je nalazište u krugu bolnice. Ponuda bi se poboljšala i za rekreativne svrhe građanstvu i pacijentima bolnice, što je u duhu razvoja zdravstvenog turizma na području grada i šire regije”, kaže Milica Birk i naglašava kako bi se moglo otvoriti i 30-ak novih radnih mjesta.

Razvoj projekta djelomično će se financirati iz EU fondova, a djelomično iz kreditnih linija. Ukupna financijska vrijednost projekta je 80 milijuna kuna. “Nažalost, projekti vezani uz razvoj infrastrukture u zdravstvenom turizmu nisu ušli u Operativni plan države za razdoblje od 2014. do 2020. Zato se mora mijenjati termin početka izgradnje. Mi i dalje računamo na podršku Zagrebačke županije kao osnivača Specijalne bolnice Naftalan, ali zasad ne bismo mogli reći kad će početi realizacija projekta”, kaže Milica Birk.

Opatiju, koja je lani obilježila 170. godišnjicu razvoja turizma, smatraju sjedištem zdravstvenog turizma u regiji, a možda i šire. Thalassotherapia osnovana je još 1957., a Thalassowellness prvi je takav centar u Hrvatskoj osnovan prije skoro deset godina. Talasoterapija je liječenje morskom vodom i derivatima, osnova je zdravstvenog turizma na moru. “U svijetu ima više od sto takvih centara, uglavnom u Europi i Africi, a u Hrvatskoj u Opatiji, Lošinju, Crikvenici i Rovinju. Krajevi s blagom klimom, priobalje, trebali bi iskoristiti lječilišne blagodati i integrirati more i morske derivate kao osnovu zdravstvenoturističkog proizvoda”, kaže Viktor Peršić, ravnatelj opatijske Thalassotherapije i Predstojnik klinike za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila. Thalassotherapia Opatija ima 230 zaposlenika, od čega 31 liječnika s područja interne medicine – kardiologije, fizikalne medicine i reumatologije, neurologije, dermatovenerologije i radiologije. Jedan je dio djelatnika uključen u nastavu na studijima medicine, stručnim studijima fizioterapije, sestrinstva, kao profesori, docenti, asistenti. Ustanova je nastavna baza dvaju fakulteta riječkog i osječkog sveučilišta, a desetljećima surađuje sa zdravstvenim ustanovama iz inozemstva s područja rehabilitacijske medicine. U formuli uspjeha tog danas respektabilnog subjekta hrvatskog turizma, objašnjava Peršić, povezanost je sa sustavom visokog školstva, znanosti i nastave. Međutim, smatra da je za potpun uspjeh Thalassotherapije Opatija presudan bio stav Primorsko-goranske županije tijekom duljeg proteklog razdoblja.

Peršić kaže da već 50 godina imaju sklopljen ugovor s Allgemeine Unfallversicherungsanstaltom iz Beča i da na temelju njega iz Austrije organizirano tijekom sedam mjeseci svake godine dolazi 350 bolesnika, a njihovo liječenje i rehabilitacija traju u ciklusima od četiri tjedna. “Ima, naravno, i puno individualnih pacijenata iz Slovenije, Italije, Rusije, Švedske. U nekoliko smo ciklusa liječili i bolesnike iz Libije, a do početka 1990-ih imali smo i veći broj švedskih bolesnika”, kaže Viktor Peršić i ističe da Thalassotherapiju namjeravaju dalje usavršavati u uskim područjima suvremene kardiologije, fizikalne medicine i reumatologije. U te svrhe prijavili su nekoliko projekata za strukturne EU fondove.

Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sv. Katarina u Zaboku europski je centar izvrsnosti s najmodernijom dijagnostičkom, terapeutskom i rehabilitacijskom infrastrukturom. Bolnica je u suvlasništvu jednog od najvećih i najutjecajnijih zdravstvenih lanaca Savezne Republike Njemačke pa je njena prisutnost na tržištu te države stalna. Bolnica se nalazi na 2254 četvorna metra u neposrednoj blizini Opće bolnice Zabok, a registrirana je za obavljanje šest djelatnosti: ortopediju, kirurgiju, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, radiologiju te anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje. U bolnici se primjenjuju najnovije tehnologije i postupci liječenja u suradnji s vodećim europskim i američkim ustanovama i stručnjacima. Bolnica Sv. Katarina u Zaboku ima i svoju poslovnu jedinicu u Zagrebu – Polikliniku Sv. Katarina u kojoj se poliklinička djelatnost obavlja na 500 četvornih metara.

Velik potencijal bolnice Sveta Katarina prepoznala je i Europska komisija pa je njoj i tvrtki Genos dodijelila 17 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova za projekt razvoja novih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka kod bolesnika s križoboljom, u kojem sudjeluju i znanstvenici iz Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i SAD-a.

Budući da je bolnica centar izvrsnosti za sportsku medicinu, u posljednje dvije godine njenog postojanja ovdje se liječio niz vrhunskih hrvatskih sportaša iz gotovo svih sportova. U Sv. Katarini liječe se pacijenti iz SAD-a, Kanade, Njemačke, Francuske, Irske, Iraka, Slovenije, Austrije, Australije, Libije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Turske, a među njima su bili njemačka političarka Doris Pack, hokejaš Mathieu Carle, Ivica Olić, Ivica i Janica Kostelić, Niko Kranjčar, Blaženko Lacković, Ivano Balić, Marin Čilić, Blanka Vlašić, Mirko Filipović, Mario Mandžukić, Tony Cetinski, Severina Vučković i mnogi drugi.

Zdravstveni turizam mogao bi u Hrvatskoj produžiti turističku sezonu. Može se tvrditi da je napravljen iskorak u polju medicinskog turizma. Ali unatoč izvrsnoj ponudi medicinskih usluga po konkurentnim cijenama, brojne su prepreke za brži razvitak zdravstvenog turizma.

U novoj Strategiji razvoja turizma naglašeno je da se razvoj zdravstvenog turizma treba poticati, ali nisu donesene nikakve konkretne mjere kako to raditi. Državne strategije koje bi trebale olakšati razvoj te turističke grane također su neusklađene. Uz sve to projekti vezani uz razvoj infrastrukture u zdravstvenom turizmu nisu pronašli svoje mjesto u Operativnom planu države za razdoblje od sljedećih šest godina. Zato i ne čudi da potencijali zdravstvenog turizma i dalje ovise o ustrajnosti privatnih poduzetnika koji imaju dovoljno energije nositi se s često apsurdnim preprekama na putu do realizacije potencijalno unosnih projekata.